Ljudski organizam štiti se od utjecaja opasnosti iz vanjskog svijeta, ali i unutarnjih neprijatelja pomoću imunosnog sustava.
Taj izrazito slojevit, kompliciran i važan dio našeg organizma svaki dan uspješno se bori protiv horda malih nevidljivih neprijatelja i vanjskih čimbenika ne bi li održao našu svetu homeostazu, tj. ravnotežu unutar organizma.
Izloženi smo raznim utjecajima poput zračenja sunca i svemira, teških metala, otrovnih spojeva, raznih životinja sa i bez žalaca, malim virusima, bakterijama i parazitima koji nas gotovo svakodnevno na raznim razinama testiraju.
Naizgled pasivniji dijelovi imunosnog sustava su barijere i okoliš koji stvaramo na raznim dijelovima. Barijere su izuzetno važne – od kože koja je gotovo neprobojna, osim za koji žalac ili oštre rubove, do zdravih sluznica, koje u sluzi sadrže vojske i skrivene alate spremne za one bakterije, viruse, parazite koji su se probili do nje.
To je ujedno i razlog zašto je važno brinuti se o zdravlju kože i ne pušiti jer pušenje izravno vrućim zrakom uništava sluznicu gornjeg i donjeg dišnog sustava.
Unutar probavnog sustava najveća barijera svakako je kisela okolina unutar želuca, jako mali broj bakterija, virusa i parazita može izdržati takve uvjete.
Unutar tankog i debelog crijeva tu su još posebni specijalizirani dijelovi sustava obrane, ali i naši komenzali, mikrobiota, ekipa prijateljskih bakterija koja živi i boravi u nama, pomaže nam u apsorpciji, metabolizmu, ali i obrani. Nažalost, one stradaju kad uzimamo antibiotike kako bismo uništili one zločeste bakterije, ali srećom, tu su razni jogurti i probiotici koji pomažu da se taj dio obnovi.
Krvno-moždana barijera kraljica je svih barijera obrambenog sustava jer ona štiti mozak od bilo čega što se možda nalazi u krvi, a nije dobro za mozak. Naša upravljačka jedinica, dakle, nije dostupna tako jednostavno i potrebni su trikovi bakterija i virusa da se probiju do toga ključnog mjesta.
Onaj drugi, još manje vidljiv dio sustava sačinjavaju specijalizirane stanice, koje imaju svoje vrlo, vrlo cool zadatke i kad čovjek malo dublje zaviri u taj mikrokozmos, ostane zapanjen kakvu mi ekipu imamo da nas čuva.
Urođeni sustav s kojim se rađaju bebe je nespecifičan.
Ova ekipa napada sve što nisu zdrave stanice našeg organizma.
Najzvučnija imena iz ove postave su neutrofili, makrofagi i NK stanice!
Kakvi igrači… Neutrofili su policijska ophodnja naše krvi. Krv je krcata ovim stanicama koje su vječito u patroli i ako samo neka stanica krivo trepne, ova ekipa će je pojesti!
Meni najdraži igrači su makrofagi, koji više borave u raznim tkivima i zonama upale te jedu sve pred sobom što ne valja.
NK stanice su specijalci na nemilosrdnom zadatku. NK je kratica za „natural killers“, to su, dakle, ubojice u našem sustavu. Oni su u patroli i traže sve stanice koje ne mogu potvrditi da su to zaista one. Dosta radikalne stanice, ali upravo one nas štite od mutanata u našim redovima, od stanica koje su napali virusi ili od razvoja raka.
Uz ove vrlo posebne, ali svestrane čuvare, tu su i vrlo specijalizirani, adaptivni igrači, koji čine naš stečeni imunološki odgovor.
To su T i B limfociti, stanice koje se bave prepoznavanjem i uništavanjem već poznatih virusa i bakterija. T-limfociti su akcijski junaci, oni čekaju dojavu od B-limfocita, koji im prezentiraju antigen neprijatelja i zatim započinju lanac uništenja, ponekad sami, a ponekad pozovu neke od „žderača“.
B-limfociti imaju jako važan zadatak i oni su zaslužni za funkcioniranje cjepiva jer po antigenu proizvode i protutijela, koja kolaju našim krvotokom poput rakete te čekaju da se pojavi specifični neprijatelj..
Ovo je kratak i vrlo pojednostavljen pregled tog čudesnog sustava, koji je gotovo jednako kompliciran mozgu i što ga bolje upoznajemo, što dublje prodiremo u taj mikrokozmos, to jasnije vidimo čudesne mehanizme zbog kojih uspijevamo ostati zdravi.
Autor:
Natko Beck, dr. med.
