Ljudi su slabi na slatko. Oduvijek. Dovoljno je navlažiti usne novorođenčeta otopljenim šećerom u vodi, da bi se zadovoljno nasmiješilo. Ovu urođenu sklonost slatkom okusu možemo nazvati nutricionističkim instinktom: šećer pruža energiju stanicama u tijelu. Bez energije one ne bi preživjele.
Stanice će uvijek preferirati šećer za izvor energije ako im se pruži dovoljno ugljikohidrata prehranom. Kada se šećer koristi kao izvor energije, on ne stvara potencijalno štetne nusproizvode (molekule) kao što je slučaj kod masti kada se stvaraju ketonska tijela, i kod proteina kada se stvara ureja. Zato je važno izbjegavati da se energetske potrebe zadovoljavaju viškom proteina ili viškom masti u prehrani. (Dakako uvijek postoje izuzetci kao što su rijetke genetske bolesti i epilepsija otporna na lijekove.) Sjetite se ove informacije kada vam sljedeći put netko ponovno nahvali keto dijetu.
Odnos između unosa ugljikohidrata prehranom i smrtnog ishoda kod bolesti je u obliku slova J. To znači da i premali unos ugljikohidrata i preveliki unos ugljikohidrata povećava rizik od smrti. Zato se preporuča da barem 45 % energije koju unosimo hranom dođe iz ugljikohidrata. A najviše do 60 %. To je naša sigurna zona. Tko koristi aplikaciju za mjerenje kalorija, može provjeriti nalazi li se u safe zoni.
Ugljikohidrati se dijele na složene (škrob) i jednostavne (šećer). Škrob će se tijekom probave razgraditi do šećera glukoze. A najpoznatiji jednostavni ugljikohidrati u hrani su šećeri saharoza, laktoza, glukoza i fruktoza. Laktoza je prirodni šećer u mliječnoj hrani, dok se saharoza, glukoza i fruktoza prirodno nalaze u voću.
Osim u voću, saharozu, glukozu i fruktozu također ćemo naći dodane u zaslađenim pićima, kolačima, čokoladama, bombonima, sladoledima, gotovim pahuljicama za doručak i u ostalim prerađenim slasticama koje vam padaju na pamet.
Riječ je o istim šećerima, a skroz drugačijem učinku na tijelo, ovisno o tome jesu li podrijetlom iz voća ili su pak dodani tijekom proizvodnje zaslađenih pića i slatkiša. Ako niste profesionalni sportaš i ako poput mene na poslu sjedite više od 8 sati dnevno – onda usporite s prerađenom hranom u koju su dodani šećeri, posebno kada je riječ o fruktozi. Ako redovito unosimo puno više od 50 grama fruktoze dnevno preko prerađenih pića i hrane, vrlo je velika vjerojatnost da će nam se povećati razina triglicerida i urata u krvi: stanje poznato pod imenom giht. Na ultrazvuku će nam liječnik potvrditi da nam je jetra masna. Stanice će nam postati sve manje osjetljive na inzulin što će za posljedicu imati razvoj inzulinske rezistencije. A inzulinska rezistencija je predvorje šećerne bolesti tipa 2. Long story short, neće nam se samo povećati rezerve masnog tkiva u tijelu, povećat će nam se i rizik da obolimo od bolesti srca i krvnih žila.
Zamislite ironije. Svježe voće koji prirodno sadrži fruktozu smanjuje rizik od dijabetesa tipa 2 i rizik od kardiovaskularnih bolesti. S druge strane, pića i slastice s dodanom fruktozom povećavaju rizik od tih istih bolesti. Fruktoza iz prerađene hrane nadolijeva benzin na vatru.
Saharoza, glukoza i fruktoza nose neslavnu titulu karijogenih šećera jer uzrokuju karijes. Međutim, svježe voće, posebno ako se jede uz obrok, ne povećava rizik od pojave karijesa u djece. Suho voće, s druge strane, može blago povećati rizik od pojave karijesa zbog svoje ljepljive teksture i nedostatka vode. A karijes je pak garantiran ako dijete pije zaslađene sokove i jede slatkiše s dodanim šećerima više od 4 puta dnevno. Zato, u punom jeku ljetne sezone, bogatiji novim saznanjima o šećerima, pripremimo domaći sok od sezonskog voća i povrća. Pritom nemojmo zaboraviti na zdravlje zubi. Umjesto da sok pijuckamo kroz cijeli dan, popijmo ga u jednom navratu, uz obrok.
Sastojci za 4 osobe: 1 kilogram lubenice, 500 grama mrkve, 50 grama svježeg bosiljka.
Priprema: Lubenicu očistite od koštica, mrkve ogulite. Narezano voće i povrće stavite u sokovnik. Bosiljak zdrobite, stavite ga na dno čaše i ulijte sok.
Sastojci za 4 osobe: 700 grama dinje, 700 grama breskvi, 50 grama svježeg bosiljka.
Priprema: Dinju i breskve očistite od koštica. Narezano voće stavite u sokovnik. Bosiljak zdrobite i umiješajte ga u sok.
Sastojci za 4 osobe: 700 grama datterini rajčica, 700 grama marelica, 50 grama svježeg bosiljka.
Priprema: Marelicama odstranite koštice. Narezano voće i povrće stavite u sokovnik. Bosiljak zdrobite i umiješajte ga u sok.
A tko se želi prisjetiti koliko rajčice, dinje i lubenice prijaju našoj koži ljeti, neka baci oko na: https://baktiv.hr/2022/08/26/top-5-voca-i-povrca-ovog-ljeta/
