Približava se najomraženija sezona među roditeljima vrtićanaca i školaraca – sezona prehlada. Vrijeme neprospavanih noći, toplomjera i sasušenih maramica na noćnom ormariću, zveckanja bočica sirupa protiv kašlja i inhalatora, kao i bilježenja izostanaka s posla, iz škole i vrtića. Hladnije vrijeme i boravak u zatvorenim prostorima donose povećan rizik od prehlada i drugih respiratornih infekcija, o čemu smo već pisali na ovom portalu.
Obolijevanje djece od respiratornih infekcija tijekom ovog dijela godine prirodni je proces sazrijevanja njihovog imuniteta. Svake godine dječji imunitet susreće se s novim uzročnicima i sa svakom uspješno preboljenom infekcijom stječe se cjeloživotno pamćenje imuniteta na te iste uzročnike.
No, zaista nije ni zgodno ni ugodno kad se dijete razboli. Kada djeca „padnu”, „padne“ i cijela obitelj: netko mora ostati kod kuće, posao trpi, a roditeljska iscrpljenost raste. Upravo zato nije loše pred sezonu prehlada i viroza osnažiti dječji imunitet. Tu zaista nema govora o nekim čudotvornim pripravcima. Radi se o provjerenim metodama koje potkrjepljuju znanstvena istraživanja, a imunitet jačaju na sasvim prirodan način.
Beta-glukan je vlakno, odnosno polisaharid stanične stijenke žitarica, kao što su zob i ječam, ali i algi, gljiva i bakterija. Kao i druga vlakna, beta-glukan djeluje kao prebiotik: određene bakterije u crijevnom mikrobiomu mogu se hraniti beta-glukanom i od njega proizvoditi tvari koje jačaju naš imunitet. Tako, primjerice, bakterije iz rodova Lactobacillus i Bifidobacterium “jedu” beta-glukan, a zauzvrat podržavaju aktivnost bijelih krvnih stanica: makrofaga i neutrofila. No, teorija se pokazala istinitom i u praksi. Više istraživanja, pa čak i meta-analiza koja je uključivala 13 studija, pokazalo je kako primjena beta-glukana tijekom minimalno četiri tjedna može smanjiti vjerojatnost razvoja prehlada i infekcija gornjeg dišnog sustava. Pritom je važno napomenuti kako nisu svi beta-glukani isti: ovisno o njihovom porijeklu razlikujemo njihove učinke. Dok je za prevenciju prehlada najučinkovitiji beta-glukan iz kvasca, beta-glukan iz zobi, recimo, učinkovito smanjuje koncentraciju masnoća u krvi. Zato se za prevenciju prehlada kod djece preporučuje doza od minimalno 250 g beta-glukana iz kvasca ili gljiva tijekom četiri tjedna.
Ako je beta-glukan gorivo za obrambenu mašineriju našeg imuniteta, onda je mineral cink njezin tajni sastojak. Bez dostatnih količina cinka u sustavnoj cirkulaciji, imunosne stanice ne mogu pravilo sazrijevati ili se boriti s različitim uzročnicima. Danas znamo kako je manjak cinka kod djece povezan s brojnim poremećajima imuniteta, ali i češćim infekcijama, usporenim oporavkom od istih te kroničnim umorom.
Cinku u prilog idu i mnogobrojne studije: jedna meksička studija pokazala je kako suplementacija cinkom kod djece s upalom pluća ubrzava oporavak, smanjuje simptome i pojačava proizvodnju zaštitnih citokina, a istraživanje provedeno u Laosu na djeci koja su patila od nedostatka cinka otkrilo je kako suplementacija ovog minerala značajno poboljšava imunološki odgovor na bakterijske infekcije.
Primjena cinka kod djece u dozi 5 – 10 mg elementarnog cinka (pripaziti na deklaracije na proizvodu!) tijekom nekoliko mjeseci, značajno može smanjiti rizik od različitih respiratornih infekcija, ali i ublažiti njihov tok i ubrzati oporavak djeteta.
U funkcionalnu hranu spadaju namirnice koje konzumiramo, ne samo zbog svojih nutritivnih vrijednosti, znači kalorija, proteina i vlakana, već dodatnih svojstava i funkcija blagotvornih za naše zdravlje. Uz pojam funkcionalne hrane često asociramo proteinske pločice i druga suvremena čudesa suvremene prehrambene industrije. No, jedna od prototipnih skupina funkcionalne hrane su fermentirane namirnice, koju su dio naše prehrane već tisućljećima. Fermentirane namirnice funkcionalna su hrana po svojoj prirodi.
Fermentirane namirnice sadrže sve tipove biotika: od pro- i pre-, pa sve do post- i parabiotika. Zbog tog obilja funkcionalnih tvari koje djeluju primarno na naš crijevni mikrobiom, a posljedično i na naše zdravlje, fermentirane namirnice znanstveno dokazano čuvaju naš imunitet.
Studija sa Stanforda iz 2021. godine pokazala je kako prehrana bogata fermentiranim namirnicama tijekom deset tjedana povećava raznolikost crijevnog mikrobioma i smanjuje razine upalnih markera u tijelu. A istraživanje objavljeno 2025. naglasilo je kako redovita konzumacija fermentirane hrane mijenja sastav crijevnog mikrobioma, povećava broj korisnih bakterija i smanjuje parametre metaboličke upale. Dakle, svaki gutljaj kefira, jogurta ili nekog fermentiranog povrća predstavlja odličnu stvar za crijevni mikrobiom djece, a istodobno i imunitet, čija će aktivnost biti od presudne važnosti tijekom sezone prehlada.
Kako padaju temperature, sve se više zatvaramo u toplo. Što je potpuno razumljivo. No, izloženost vlastitoga crijevnoga mikrobioma vanjskim podražajima, pogotovo iz prirode, iznimno je važno za naš imunitet. Najpoznatiji argument koji ide u prilog ovoj tezi je takozvana higijenska hipoteza koja navodi da je porast alergija i autoimunih bolesti tijekom proteklih desetljeća povezan s povećanjem sterilnosti naše okoline. Odnosno kako je s povećanjem higijene došlo do smanjenja izloženosti našeg tijela vanjskim podražajima.
Više studija je povezalo izloženost prirodi, zemlji i prirodnim materijalima i zdravlje crijevnog mikrobioma. Istraživanja su pokazala kako je japanska tradicija „kupanja u šumi“ shinrin-yoku (forest bathing) povezana s većim koncentracijama bijelih krvnih stanica u krvi.
Boravak u prirodi, odnosno kontakt djeteta i prirodnih materijala i mikrobioma šume, tla i biljaka, vrlo je važan za snagu našeg imuniteta. Izlaganjem prirodi crijevni mikrobiom djeteta postat će raznolikiji i bogatiji, što je iznimno važno za borbu s uzročnicima respiratornih infekcija.
San je tiha radionica imuniteta, odnosno tijekom spavanja izgrađuje se imunitet djeteta. Točnije, tijekom sna naš se imunosni sustav obnavlja, sazrijeva i organizira. Dostatan i kvalitetan san preduvjet je za normalno funkcioniranje imuniteta. Shodno tome, logično je kako će sve što remeti takav san, biti pogubno i za imunitet djeteta.
Jedna od opasnosti za dubinu dječjeg sna je izloženost plavom svjetlu s ekrana mobilnih uređaja. Ono odgađa lučenje i smanjuje koncentraciju melatonina, hormona koji nas uvodi u san. Posljedica toga su kraći san i poremećena arhitektura sna, odnosno poremećeni ciklusi spavanja (REM, duboki san itd.).
Loš san poguban je prvenstveno za crijevni mikrobiom, pogotovo za protuupalne i probiotske bakterije. Sve više istraživanja povezuje lošu kvalitetu sna s neuravnoteženom mikrobiotom i povećanom razinom upalnih markera. Bez odgovarajućeg sna one prve napuštaju probavni sustav domaćina. Zbog toga dolazi posredno i do slabljenja imuniteta. No, i sam imunosni sustav zahtijeva od nas redovit i kvalitetan san kako bi normalno radio.
Djeca koja spavaju više i bolje imaju znanstveno dokazano više koncentracije bijelih krvnih stanica ključnih za borbu s uzročnicima infekcija i manje koncentracije parametara upale. To istovremeno znači da izloženost ekranima prije spavanja indirektno može dovesti do značajnog rizika za obolijevanje od respiratornih infekcija.
Naravno, nijedan od navedenih savjeta ne može biti čarobna formula koja će jamčiti da vaša djeca prođu sezonu bez ijedne prehlade. Ponavljamo, svaka prehlada prilika je za sazrijevanje djetetovog imuniteta. Virusi i druge klice uvijek će kružiti, ne možemo ih zaustaviti u tome, a ni ne treba. Što znači da će neprospavanih noći uvijek biti.
No, ako imunosni sustav djece ojačamo primjenom beta-glukana i cinka, kroz uvođenje porcije fermentirane namirnice, igrom na svježem zraku i dobrim snom bez ekrana, značajno ćemo mu pomoći s izazovima sezone prehlada. Svaki od ovih koraka shvatite kao male cigle u zidu zaštite dječjeg organizma. Jer ako smanjimo izostanak iz vrtića, škole ili posla za jedan dan, učinili smo jako puno. Bit ćete nam zahvalni!
