Nova godina, ista ti – i to je u redu
Nova godina, nova/-i ja – ova je mantra postala toliko učestala da je gotovo shvaćamo kao pravilo i nešto što se podrazumijeva, a ne kao izbor. Ono što se zapravo nužno mijenja s Novom godinom jest samo broj u datumu. Unatoč tome, smatramo da bi se trebao dogoditi i osobni prijelaz – da iz stare verzije sebe moramo postati potpuno nova osoba.
Siječanjski pritisak: kako ga prepoznati i ublažiti
Efekt svježeg početka (eng. The Fresh Start Effect) psihološki je fenomen koji podrazumijeva nalet motivacije za pokretanjem promjena tijekom tzv. vremenskih prekretnica poput Nove godine ili rođendana. Ipak, nalet motivacije često nije dovoljan jer se svake godine nađemo u istom problemu – krenemo 1. siječnja, a prema statistikama odustajemo već negdje oko 13. siječnja.
Veliku ulogu u objašnjenju težnje za novim ja imaju mediji i društvene mreže. Okružuju nas reklame o novim počecima, jer nam je 1. siječnja – Nova godina kao prekretnica zajednička svima. Bombardirani smo porukama Nova godina – novi ja ili Vrijeme je za promjenu. Naš mozak zamijeni ono što je često prisutno u medijima s onim što je ispravno za nas. Osjećamo da ako sada nešto ne promijenimo, nećemo nikada.
Ublažavanje tog pritiska započinje osvještavanjem da se promjena ne mora dogoditi u trenutku neke vremenske prekretnice. Svaki trenutak je dobar za promjenu, ako je ona planirana i važna za osobu. Također, upravo su to i trenutci kada se počinjemo intenzivnije uspoređivati s drugima, što je još jedan znak upozorenja da bismo mogli pokleknuti pod pritiskom. Usporedbe vode do samokritiziranja koje nas navodi da razmišljamo kako moramo postati novi ja.

Zašto stalno samokritiziranje ne vodi promjeni
Mnogi ljudi vjeruju da će se, ako su dovoljno strogi prema sebi, konačno natjerati na promjenu. Kratkoročno se ta samokritika možda i može činiti motivirajućom, ali dugoročno najčešće vodi prema suprotnom efektu jer stvara osjećaj srama. Zbog neugodnih osjećaja donosimo nepromišljene odluke i krećemo u promjenu odmah i trenutno. Međutim, u tim trenucima činimo nekoliko pogrešaka zbog kojih ćemo ubrzo biti onaj stari ja iz prošle godine:
- krenuli smo u promjenu zbog pokušaja bijega od sebe kao posljedice samokritiziranja, a ne brige o sebi,
- krenuli smo u promjenu spontano i impulzivno bez plana koji je nužan, i
- krenuli smo iz pogrešnih razloga – ne zbog toga što nam je osobno važna promjena, već zbog ideje da su drugi bolji od nas.
Kako graditi pozitivan i realan odnos prema vlastitom tijelu
Posebno osjetljivo područje samokritiziranja i siječanjskih promjena jest odnos prema tijelu. Fitness kultura često promovira ideju da je tijelo projekt koji treba oblikovati i provoditi do ljeta. Prevelike usporedbe ne potiču pravu brigu o sebi, već donose osjećaj nezadovoljstva. Važno je imati na umu da je svako tijelo jedinstveno. Puno je korisnije zapitati se što mi ovo tijelo omogućuje, nego kako se ono razlikuje od nekog tijela s reklame. Uz to, umjesto pitanja „Kako da promijenim svoje tijelo?”, korisnije je zapitati se „Što mom tijelu sada treba?”. Promjene koje se temelje na poštovanju i jasnom definiranju razloga zašto nam je promjena potrebna – pri čemu odgovor nije jer svi to rade – imaju znatno veću šansu postati dugoročne navike.

Nova godina, ista ti – i to je u redu
Promjena nije obveza vezana uz kalendar. Nova godina može biti prilika za rast, ali i ne mora. Svaki trenutak može biti jednako dobar za promjenu ako smo joj prethodno pristupili svjesno, s planom i jasnim odgovorom na pitanje zašto nam je osobno važna. Ponekad je najzdravija odluka upravo ona u kojoj si dopustimo ostati isti, bez dodatnog pritiska da moramo postati netko drugi ili biti kao netko drugi. Nova godina ne mora donijeti novog tebe da bi bila dobra. Neka ona bude prilika za promišljanje i planiranje osobno važne promjene, a trenutak u kojem krećemo neka bude bilo koji nakon tog i takvog promišljanja.