Kada se hrana baca, zajedno s njom bacaju se i svi resursi upotrijebljeni za proizvodnju hrane: voda, zemlja, energija, ljudski rad i kapital. 30 % svjetskog poljoprivrednog zemljišta koristi se za proizvodnju hrane koja se potom baca i ne konzumira. To je površina koju čine 250 zemalja veličine Hrvatske zajedno. Štoviše, kada se otpad od hrane odlaže na smetlište u zbijenim hrpama, bez dotoka zraka, bakterije ga razgrađuju do stakleničkih plinova – metan i ugljikov dioksid. Ti plinovi, posebno metan, čine našu zemlju toplijom jer zadržavaju toplinu u najnižem dijelu atmosfere, ne dajući joj da ode u više slojeve atmosfere, dalje u svemir. To je, ujedno, jedan od razloga zašto su nam zime svake godine sve blaže i blaže a ljeta sve toplija i toplija. Naravno, bačena hrana neće onečistiti podneblje kao što to čine teški metali, mikroplastika i vječne kemikalije u Lici, no nije ni ona bezopasna. Griješimo ako je podcjenjujemo. U Hrvatskoj 76 % otpada od hrane dolazi iz kućanstava. Godišnje bacamo 54 kg hrane po stanovniku. Najviše bacamo povrće. Na tjednoj razini, kućanstvo jedne zemlje Europske unije baca hranu u iznosu od 5 do 8.7 eura. Ako uzmemo u obzir sva kućanstva u jednoj zemlji EU, na kraju godine bacaju hranu u iznosu između 6.5 i 11.5 milijardi eura. Zameo ih vjetar.
Koji su glavni razlozi bacanja toliko hrane? Ne planiramo obroke koje ćemo pripremiti tijekom tjedna. Ne pripremamo popis hrane koja nam je stvarno potrebna prije odlaska u trgovinu. Ne provjeravamo rok trajanja hrane (pa zaboravljamo na hranu skrivenu u stražnjem kutku hladnjaka). Također, nepravilno čuvamo hranu u hladnjaku. Nakon svih proživljenih (ili bolje reći preživljenih) toplinskih valova ovoga ljeta, vrijeme je da se rashladimo i vratimo osnovama – kako čuvati hranu u hladnjaku.
Dobro organiziran hladnjak smanjuje bacanje hrane i sprječava trovanja hranom. Naš hladnjak nema jednaku temperaturu u svim dijelovima. Nasumično raspoređivanje hrane u hladnjaku može smanjiti njezin rok trajanja kao i mikrobiološku sigurnost. Tko je čitao moje tekstove o prehrani, zna da volim riječi više nego tablice i brojke. Ipak, ovaj put činim izuzetak. Danas će tablični prikazi učiniti silne grame i postotke preglednima i jasnima kako bi čitatelj mogao (n)ovo znanje lakše primijeniti u svojoj svakodnevnici.
Vrata hladnjaka najnestabilnija su zona zbog promjena temperature pri otvaranju i zatvaranju. Tu ćemo držati pića, gotove umake, pekmeze i džemove. U tablici su prikazane porcije, pekmeza, džemova, kupljenih gotovih umaka i 100 % voćnih sokova za djecu i odrasle. Također je prikazana informacija koliko se najviše puta preporučaju jesti (ili piti) u jednom tjednu.
U ladicama na dnu hladnjaka čuvamo voće i povrće.
Količine hrane odnose se na voće i povrće vagane u sirovom obliku, i to samo na jestivi dio. Kada kupujemo svježe voće i povrće, ono uključuje i nejestivi dio koji ogulimo i odstranjujemo. Zato prilikom planiranja kupovine, trebamo uzeti u obzir i taj nejestivi dio koji ćemo očistiti prije konzumacije.
Sljedeća tablica prikazuje postotke otpada prilikom čišćenja svježeg voća i povrća. Neka bude od pomoći pri planiranju kupnje u trgovini ili na tržnici. Želimo li pojesti 150 grama grožđa, kupit ćemo 165 grama grožđa, budući da peteljku i sjemenke nećemo jesti.
Primjerice, ako želimo kupiti dovoljno krušaka za dvočlanu obitelj bez djece za tjedan dana, pomnožit ćemo 2 (broj ljudi) s 300 grama (preporučena dnevna porcija svježeg voća) i sa 7 (dana), te dodati još 10 % (otpad pri čišćenju voća). Količina krušaka koju trebamo kupiti je oko 4620 grama odnosno oko 4.6 kilograma.
Donja polica najhladnija je zona u hladnjaku. Sirovo meso i riba čuvaju se na najnižoj polici, u zatvorenim posudama. Tako se sprječava kapanje tekućine sa sirovog mesa ili ribe (koja može sadržavati bakterije opasne po zdravlje) na hranu spremnu za konzumaciju. No, mi želimo izbjeći unakrsnu kontaminaciju hrane.
Količine se odnose na meso i ribu vaganu u sirovom obliku. Uzmimo za primjer četveročlanu obitelj koju čine dvije odrasle osobe, osnovnoškolac i srednjoškolac. Ako jedu ribu 2 puta tjedno, potrebno im je oko 1060 grama sirove ili smrznute očišćene ribe u jednom tjednu.
Gornje police u hladnjaku pripadaju mliječnim proizvodima, jajima i kuhanim jelima.
Kako ćemo izračunati tjednu potrebu za jogurtom u kućanstvu s jednim članom, ako on ili ona ne konzumira mlijeko? Pomnožit ćemo 125 (porcija jogurta za odrasle) s 2 (broj porcija u danu) i sa 7 (broj dana u tjednu). Trebat će 1750 mL, oko 1.8 L jogurta u jednom tjednu.
Mliječne proizvode kojima rok trajanja istječe prije, stavljamo naprijed, ostale – otraga. Pritom imajmo na umu: oznaka „najbolje upotrijebiti do” razlikuje se od oznake „upotrijebiti do“. „Upotrijebiti do” označava granicu mikrobiološke sigurnosti. Nakon tog datuma hrana više nije sigurna za konzumaciju: moguća je prisutnost bakterija čak kada hrana izgledom i mirisom djeluje ispravno. „Najbolje upotrijebiti do” odnosi se na granicu organoleptičke (senzorske) kvalitete. Nakon tog datuma hrana je i dalje sigurna za konzumaciju (ako je pravilno čuvana u neoštećenoj ambalaži), ali je moguća promjena u boji, teksturi, okusu ili mirisu hrane.
Sada, kada smo stigli na kraj ovog teksta, imam pitanje za vas: što ćete, počevši od danas, promijeniti u svom hladnjaku?
