Kad razmišljamo o mentalnom zdravlju, obično nam na pamet padaju tehnike opuštanja i meditacija. Međutim, često zaboravimo na jedan vrlo važan lijek koji postoji od davnina i potpuno je besplatan, a to je – prijateljstvo.
Naravno, svakome je jasno da su nam prijatelji u životu vrlo važni, ali što je to što nam pružaju, a povoljno utječe na naše mentalno zdravlje?
Prisutnost pravog prijatelja koji nas prihvaća i voli točno onakve kakvi jesmo, može nam pomoći da i sami prihvatimo sebe te smanjimo svoja nerealna očekivanja.
Prijatelj koji nas može slušati bez potrebe da nas prekida, procjenjuje i ispravlja, pruža nam vrijeme da se izrazimo i, prije svega, čujemo sami sebe. Tako lakše možemo sagledati vlastitu situaciju i pronaći rješenja.
Slušajući kroz koje izazove je naš prijatelj prolazio i kako ih je riješio, sami učimo o mogućim rješenjima sličnih situacija u kojima ćemo se možda naći.
Često nam je potrebno da je uz nas prijatelj koji u nama vidi snagu koju sami ne prepoznajemo te nas ohrabri u trenutcima kad nam se čini da nećemo uspjeti.
Pravi prijatelj ponekad će nam dati savršen savjet, i to zato što nas dovoljno dugo poznaje, a ipak ima određeni odmak od naše situacije da može sagledati širu sliku.
Kad se nađemo u nekoj teškoj situaciji koju ne možemo sagledati pozitivno, prijatelj je tu da vidi i drugu stranu priče, koja možda i nije toliko strašna kako se nama čini, te se zajedno s nama nasmije.
Uskoro počinje sezona godišnjih odmora i mnogi se vesele plaži, sunčanju i kupanju, ali i sjedenju u omiljenom kafiću kraj plaže. Istovremeno, sve je više onih koji žele ljetne dane iskoristiti samo za sebe jer upravo je to vrijeme idealno za ulaganje u tjelesno i mentalno zdravlje. Boravak na otvorenom, zdrava hrana i tjelesna aktivnost jednostavan su recept za sve one koji se nakon godišnjeg odmora žele vratiti na svoj posao puni energije i spremni za nove radne izazove. Međutim, ovo ljeto za vas može biti još bolje, prepuno izazova i novih otkrića, ovo ljeto može za vas biti prava prilika za osobnu nadogradnju, i to uz aktivnost kojom ste se i do sada, više ili manje uspješno, svakodnevno bavili. Ovo ljeto možete postati prava riba u vodi, a potom stečene kompetencije ponesite sa sobom – u jesenske kišne dane i ostatak života.
Nakon 10 godina profesionalne plivačke karijere i još toliko godina rada sa sportašima i rekreativcima kao psiholog, naučio sam da svi sportovi sadrže dvije razine natjecanja: natjecanje s drugima i natjecanje sa samim sobom. Iako je natjecanje s drugima često zabavno, u njemu nemamo sve faktore pod kontrolom, što nas često navede na krivi put. Natjecanje postane samo sebi svrha, rezultat postaje obveza, a sve čari i dobrobiti sporta kao da padaju u drugi plan. Neki od legendarnih nogometnih trenera rekli bi: „Imperativ je pobijediti!“, no to stvarno ne mora tako i biti. S druge strane, ako razmislite o natjecanju sa samim sobom, koje podrazumijeva samo vaš trud i fokus, u osnovi vi kontrolirate većinu toga. Usmjeravanje na samog sebe otvara put napretku u mentalnom sklopu kakav niste mogli ni zamisliti, a istovremeno takvom vrstom „natjecanja“ imate priliku unaprijediti i svoje tjelesno zdravlje!
Budući da ćete uskoro biti negdje na vrućoj plaži, predlažem vam da spojite ugodno s korisnim i okušate se u rekreativnom plivanju jer ovo su dobrobiti koje iz te ciklične aktivnosti možete dobiti.
Plivanje predstavlja laganu ili umjereno tešku aerobnu aktivnost, a opće je poznato da takve aktivnosti (osobito plivanje) ljeti, kad su vrućine velike, pomažu unaprjeđenju našeg kardiovaskularnog sustava. Međutim, ista vrsta aktivnosti ima pozitivan utjecaj i na naše emocionalno stanje i može poslužiti kao relaksacija i tehnika kojom izbacujete stres koji ste nagomilali tijekom godine.
Kako je glava plivača većinu vremena pod vodom, smanjen je broj vanjskih podražaja i sve što vidimo je veliko plavetnilo, a sve što čujemo je šum vode. Kao da smo uronjeni u nebo. Za mnoge će tako nešto biti kratak bijeg od svakodnevice te će sva pozornost biti usmjerena na zaveslaj, šum vode i disanje. Kad smo usmjereni na malo podražaja iz okoline, imamo priliku čuti svoj um koji nerijetko „vrti“ velik broj nepovezanih misli. Plivanje će vam pružiti opciju puštanja tih misli i usmjeravanje na ono što je „ovdje“ i „sad“. Zapitajte se, ima li bolje meditacije od zaveslaja u velikom plavetnilu?
Plivanje je ritmično i ciklično, što znači da sa svakim zaveslajem udišete i izdišete. Bez obzira na ritam koji ste odabrali i stil plivanja, ritmično usklađivanje udaha i zaveslaja u vodi ostavlja pozitivan trag na vaš središnji živčani sustav, čija se razina aktivacije smiruje, a vi se osjećate sve opuštenije i opuštenije. Tijekom ovog zadatka možete si postavljati male ciljeve koji će vas zabaviti, a vi ćete se osjećati odlično kad ih ostvarite. Svakim danom pokušavajte biti sve bolji kad je riječ o disanju, a novostečenu naviku primijenite tijekom užurbanih dana kad budete trebali mir.
Ako je plivanje aktivnost kojom se dosad niste rekreativno bavili, to je dodatna prilika za vas! Isprobavanjem novih aktivnosti i ustrajanjem neko vrijeme u njima osnažujete vlastiti osjećaj kompetencije i samoefikasnosti, što se može pozitivno odraziti i na vaš osjećaj samopouzdanja. Napredak u nečem novom pruža vam priliku da iskusite male pobjede, koje će vam pružiti velik osjećaj zadovoljstva i potaknuti vas da s još više samopouzdanja pristupate svojim uobičajenim dnevnim zadatcima.
Plivanje je jedan od najzdravijih oblika tjelesne aktivnosti – kako tjelesno, tako i mentalno, a sve što od vas zahtijeva je 20-30 minuta vašeg vremena, more, rijeku, jezero ili bazen i malo volje. Tko zna, možda zavolite plivanje, a vaše se ljetno „isprobavanje noviteta“ pretvori u novi hobi koji će vas veseliti tijekom cijele godinu.
Autor:
Igor Čerenšek, mag. psych.
Kurkuma, turmerik, indijski šafran ili žuti korijen, začin je iz porodice đumbira. Osim što ima nekoliko imena, kurkuma ima i mnoštvo svojstava koja pridonose ne samo boji, aromi i okusu jela, već i zdravlju.
U jugoistočnoj Aziji kurkuma se upotrebljava već tisućama godina kao neizostavan začin, sredstvo za iscjeljivanje, pa čak i kao tekstilna boja. Ona daje onu jarku, žutu boju tradicionalnim indijskim jelima te je karakterističnog blago ljutog i gorkastog okusa. Vjerovalo se da liječi upalne poremećaje i sprječava infekcije, nanosila se na kožu za smirivanje upale i poboljšanje stanja kože, a čaša mlijeka s kurkumom uzimala se za smirivanje uma.
Glavni sastojak, zbog kojeg kurkuma zaslužuje svoju popularnost, naziva se kurkumin. Riječ je o moćnom aktivnom sastojku protuupalnih, antioksidativnih, antivirusnih i antibakterijskih svojstava. Međutim, sama kurkuma sadrži i brojne druge korisne vitamine i minerale, kao što su mangan, željezo, kalij te vitamin B6.
Anitoksidansi se smatraju glavnim borcem protiv starenja, snižavaju razinu kolesterola, štite srce i krvne žile te smanjuju rizik od nastanka raka i razvoja kroničnih bolesti. Međutim, kako točno oni djeluju?
U procesu oksidacije hrane u stanicama, odnosno stvaranju energije neophodne za život, dolazi do pojave slobodnih radikala. Ti kemijski spojevi velike reaktivnosti vežu se na razne tvari i genski materijal u organizmu u procesu koji se zove oksidacija. Taj proces narušava zdravlje, ubrzava starenje i može uzrokovati različite bolesti. Antioksidansi se vežu za slobodne radikale i time sprječavaju proces oksidacije i sve ostale negativne utjecaje na zdravlje.
Kurkumin ne samo da je snažan antioksidans, već uz to ima i sposobnost pokretanja antioksidativnih enzima u tijelu.
Svestrana kurkuma odlično se uklapa u različite kombinacije jela i napitaka. Najčešće se dodaje u rižu, juhe, variva ili pečeno povrće, a dat će dašak egzotike jednostavnim jelima, kao što su fritaja ili kajgana. Može se dodavati u čaj, sok od naranče, pa čak i u slastice – jer se odlično slaže s okusima vanilije i naranče.
Osim toga, super se uklopila i u novi b.Aktiv Super Smoothie Daily Antiox. Uz funkcionalni jogurt bAktiv LGG, koji doprinosi normalnoj funkciji imuniteta, te svježe voćne okuse ananasa, banane i naranče, kurkuma zaokružuje ovaj svježi i sočni napitak zanimljivim okusom i korisnim nutrijentima. Uživajte u svojoj jutarnjoj dozi imuniteta, antioksidansa i neodoljivog okusa!
Svi smo već više puta čuli da našem organizmu treba dovoljan unos vode kako bi pravilno funkcionirao. Ako zanemarimo ovu činjenicu, tijelo će nam najprije početi slati znakove poput suhoće usta, isušene kože i očiju, a potom i bolnih zglobova, kroničnog umora te problema s probavom.
Preporuke za dnevni unos vode vrlo su raznolike – od „pijte kad osjetite žeđ”, preko popularnih 8 čaša do obvezne 2-3 litre.
Iako zvuči vrlo neobično, prevelik unos vode zaista nam može naštetiti i dovesti do hiponatremije. To je stanje snižene razine natrija u krvi koje dovodi do mnogih ozbiljnih zdravstvenih tegoba – mučnine, povraćanja, glavobolje te konvulzija i kome.
Međutim, ne brinite se… Iako je teoretski moguće, u praksi se ovako nešto događa vrlo rijetko. Kako bi vam voda naštetila, morali biste popiti tri-četiri litre vode u samo nekoliko sati.
Nedavna neovisna studija ustanove Institute of Medicine preporučuje za muškarce dnevni unos tekućine 3 litre, a za žene oko 2,2 litre. Dakle, to nije preporuka unosa vode već sve tekućine, što uključuje i hranu te ostale napitke. Tu spadaju juhe i variva, voće i povrće, čaj, kava, sokovi te mlijeko i mliječni napitci.
Stoga, stručnjaci Institute of Medicine preporučuju popiti čašu obične vode uz svaki obrok i između obroka, a dodatno uzimanje vode se preporučuje pri tjelovježbi i sportu, kod velikih vrućina i dugog putovanja avionom.
Neupitno je da nam je određeni dnevni unos vode ključan za zdravlje, ali pritom ne smijemo iz vida izgubiti ravnotežu i specifične potrebe našeg tijela. Ako se pravilno hranimo, jedemo kuhanu hranu, voće i povrće te izbjegavamo zaslađene i gazirane napitke, a prednost dajemo čistoj negaziranoj vodi, nemamo se o čemu brinuti.
Sportaši su oni kojima se divi cijela nacija, zbog njihovih postignuća često ih slavimo, a kad ih ne ide, nerijetko i kritiziramo. Sportaši se svakodnevno natječu s drugima, sa samima sobom ili s vremenom. Neki od njih imaju priliku biti inspiracija drugima, podučavati, stvarati i ostavljati trag. Neki su premalo,a neki previše plaćeni, barem to tako kažu promatrači sa strane. Sportaši imaju malo vremena za “uspjeti u životu”, ali i malo vremena za kukanje nad propuštenim prilikama i porazima. Ako su to sportaši, što je onda sport?
Na sportsku karijeru možemo gledati kao na presliku života, možda nešto intenzivniju i kraću od uobičajenog života, ali sličnosti su uistinu velike. Ujutro ustajemo pripremajući se za posao rutinski, s manje ili više zdravim jutarnjim navikama, kao što se sportaši pripremaju za trening. Na poslu rijetko biramo zadatke, ali ih ipak trebamo ostvariti jer tako osiguravamo egzistenciju sebi i obitelji, kao što sportaši ne biraju treninge već ih odrađuju kako su im zadani. Kod kuće imamo i druge obveze, pa ispada da radimo dvostruke ili trostruke smjene, dok nas oni najmlađi ukućani promatraju i uče od nas, dobro i loše. Sa sportašima je slično, mnogi od njih se paralelno školuju ili rade, najčešće ulažući u dvije karijere istodobno. Ostali ukućani, naši partneri i partnerice pružaju nam podršku koliko mogu i znaju da nas, kao i sportaše, brojni faktori, „ometači“ u vidu drugih ljudi, događaja ili vlastitih misli, ponekad usporavaju i otežavaju nam put. Kao i sportaši, mi smo ti koji ostavljaju trag, skrbe za svoju obitelj, posao, svakodnevno se trude i pokušavaju zadržati svoju motivaciju.
Motivacija sportaša nije konstantna, ona je svakodnevno prisutna u nekoj mjeri, ali jednako tako su prisutne i promjene. Iz tog razloga sportaši i njihovi treneri rabe nekoliko motivacijskih strategija kako bi ustrajali unatoč svakodnevnim izazovima.
Veliki ciljevi odlični su dugoročno jer nam pokazuju smjer i mogu nas inspirirati, ali kratkoročni dnevni i tjedni ciljevi nas uistinu motiviraju. Ako ste za svaki radni tjedan odredili svoje specifične, mjerljive i dohvatljive ciljeve, velika je vjerojatnost da ćete ih ostvariti te se na kraju tjedna osjećati ponosno i motivirano za ulazak u idući tjedan i za nove ciljeve. Dugoročno tako ostvarujete i velike ciljeve te idete u smjeru vaših snova, ali ipak pazite kamo hodate na svom putu.
Kad nam je posebno teško, onda je teško i prisjetiti se vlastitih motivatora. Najbolji sportaši imaju popis njima važnih stvari u životu, odnosno popis onih stvari zbog kojih ustraju. Zapišite i vi svojih 5 temeljnih vrijednosti, stvari koje vas opisuju i koje su vam uistinu bitne u životu. Kad vam ponestane motivacije, pogledajte popis razloga zašto radite to što radite i zašto vrijedi ustrajati.
Kad niste motivirani, usmjerite se na trud jer on prethodi motivaciji – od sportaša se očekuje visoka motivacija svakodnevno, ali ponekad im je nedokučiva u trenutcima velikog umora. U tim trenutcima kad nemamo vremena tragati za motivacijom i kad nam novi zadatci dolaze na red, usmjeravanje na trud i ocjenjivanje vastitog truda na ljestvici od 1 do 10 pomaže nam i potiče naš motivacijski proces. Teško je krenuti, ali jednom kad krenemo, motivacija će se pojaviti. Ako vam se ne da raditi na zadatku čitavih 60 minuta, počnite s 10 minuta visokog truda. Primjetit ćete da vam je nakon tog vremena motivacija ipak malo porasla.
Profesionalni sportaši često imaju nekoliko ljudi u svom timu i svatko od njih ima svoju ulogu. Koji su to ljudi u vašem timu i koje su njihove uloge? Izrazite svoju potrebu za podrškom izravno i ponosno tim ljudima jer najbolji imaju najbolje timove!
Motivacija je kompleksna, neopipljiva i često nejasna, ipak bitna nam je ako se želimo osjećati dobro i pritom ostvarivati sve ono što želimo – od malih ciljeva do životnih snova. Međutim, nije motivacija jedina koja nas pokreće s mjesta i usmjerava u željenom pravcu, tu su i trud i kvalitetna podrška, a to je dobra vijest za sve one koji su mislili da moraju čekati inspiraciju koja nikako da stigne.
Život nema prečice, a ako mislite da ste pronašli prečicu, znajte da je često skupa i ponekad nas odvede tamo gdje nismo planirali. Zato je konstantno, ali kvalitetno i umjereno ulaganje u životni proces, slično sportskoj karijeri, dobro i za vaš osobni rast i napredak.
Autori:
Igor Čerenšek, mag. psych.
Ana Čerenšek, prof.psih.
Ljudski organizam štiti se od utjecaja opasnosti iz vanjskog svijeta, ali i unutarnjih neprijatelja pomoću imunosnog sustava.
Taj izrazito slojevit, kompliciran i važan dio našeg organizma svaki dan uspješno se bori protiv horda malih nevidljivih neprijatelja i vanjskih čimbenika ne bi li održao našu svetu homeostazu, tj. ravnotežu unutar organizma.
Izloženi smo raznim utjecajima poput zračenja sunca i svemira, teških metala, otrovnih spojeva, raznih životinja sa i bez žalaca, malim virusima, bakterijama i parazitima koji nas gotovo svakodnevno na raznim razinama testiraju.
Naizgled pasivniji dijelovi imunosnog sustava su barijere i okoliš koji stvaramo na raznim dijelovima. Barijere su izuzetno važne – od kože koja je gotovo neprobojna, osim za koji žalac ili oštre rubove, do zdravih sluznica, koje u sluzi sadrže vojske i skrivene alate spremne za one bakterije, viruse, parazite koji su se probili do nje.
To je ujedno i razlog zašto je važno brinuti se o zdravlju kože i ne pušiti jer pušenje izravno vrućim zrakom uništava sluznicu gornjeg i donjeg dišnog sustava.
Unutar probavnog sustava najveća barijera svakako je kisela okolina unutar želuca, jako mali broj bakterija, virusa i parazita može izdržati takve uvjete.
Unutar tankog i debelog crijeva tu su još posebni specijalizirani dijelovi sustava obrane, ali i naši komenzali, mikrobiota, ekipa prijateljskih bakterija koja živi i boravi u nama, pomaže nam u apsorpciji, metabolizmu, ali i obrani. Nažalost, one stradaju kad uzimamo antibiotike kako bismo uništili one zločeste bakterije, ali srećom, tu su razni jogurti i probiotici koji pomažu da se taj dio obnovi.
Krvno-moždana barijera kraljica je svih barijera obrambenog sustava jer ona štiti mozak od bilo čega što se možda nalazi u krvi, a nije dobro za mozak. Naša upravljačka jedinica, dakle, nije dostupna tako jednostavno i potrebni su trikovi bakterija i virusa da se probiju do toga ključnog mjesta.
Onaj drugi, još manje vidljiv dio sustava sačinjavaju specijalizirane stanice, koje imaju svoje vrlo, vrlo cool zadatke i kad čovjek malo dublje zaviri u taj mikrokozmos, ostane zapanjen kakvu mi ekipu imamo da nas čuva.
Urođeni sustav s kojim se rađaju bebe je nespecifičan.
Ova ekipa napada sve što nisu zdrave stanice našeg organizma.
Najzvučnija imena iz ove postave su neutrofili, makrofagi i NK stanice!
Kakvi igrači… Neutrofili su policijska ophodnja naše krvi. Krv je krcata ovim stanicama koje su vječito u patroli i ako samo neka stanica krivo trepne, ova ekipa će je pojesti!
Meni najdraži igrači su makrofagi, koji više borave u raznim tkivima i zonama upale te jedu sve pred sobom što ne valja.
NK stanice su specijalci na nemilosrdnom zadatku. NK je kratica za „natural killers“, to su, dakle, ubojice u našem sustavu. Oni su u patroli i traže sve stanice koje ne mogu potvrditi da su to zaista one. Dosta radikalne stanice, ali upravo one nas štite od mutanata u našim redovima, od stanica koje su napali virusi ili od razvoja raka.
Uz ove vrlo posebne, ali svestrane čuvare, tu su i vrlo specijalizirani, adaptivni igrači, koji čine naš stečeni imunološki odgovor.
To su T i B limfociti, stanice koje se bave prepoznavanjem i uništavanjem već poznatih virusa i bakterija. T-limfociti su akcijski junaci, oni čekaju dojavu od B-limfocita, koji im prezentiraju antigen neprijatelja i zatim započinju lanac uništenja, ponekad sami, a ponekad pozovu neke od „žderača“.
B-limfociti imaju jako važan zadatak i oni su zaslužni za funkcioniranje cjepiva jer po antigenu proizvode i protutijela, koja kolaju našim krvotokom poput rakete te čekaju da se pojavi specifični neprijatelj..
Ovo je kratak i vrlo pojednostavljen pregled tog čudesnog sustava, koji je gotovo jednako kompliciran mozgu i što ga bolje upoznajemo, što dublje prodiremo u taj mikrokozmos, to jasnije vidimo čudesne mehanizme zbog kojih uspijevamo ostati zdravi.
Autor:
Natko Beck, dr. med.
Izlazak iz zone komfora, što je to? Najčešća je zabluda da se radi o ekstremnoj i teškoj tjelesnoj aktivnosti, no izlazak iz komfora ima više veze s vašim mislima nego s vašom tjelesnom spremom.
Ako ste ikad počeli raditi nešto novo u životu ili uvodili zdravu naviku, sjetite se kako ste u nekom trenutku počeli posustajati jer je bilo teško, tek što ste počeli napuštati vlastiti komfor, našli ste način za povratak u zonu sigurnosti.
Najbolji i najbrži način za osobni rast jest definiranje izazova. Zahvaljujući izazovima rastemo i zato je dobro ne odustajati od njih na prvi znak „nevolje”. Izazovi u procesu promjene dolaze iz raznih smjerova, a poznavanje i prepoznavanje tih smjerova vodi k većoj garanciji uspjeha tako da ne ostanete uvijek zbunjeni oko toga zašto ste (opet) odustali. Promjena i rast su teški, neugodni i najčešće ne izgledaju lijepo, zato idemo upoznati te naše izazove kako bi sljedeći put bili uspješniji.
Tri su područja rasta u kojima se događa izlazak iz zone komfora kod promjene:
Naše se tijelo mijenja i postoje stvari koje može i koje ne može uspješno odraditi. Ako ste, primjerice, počeli vježbati, sigurno u samom početku nećete biti vrlo vješti. Nedostaju vam sposobnosti koje morate razvijati. Znanost kaže da svaka osoba može znatno unaprijediti svoje sposobnosti i to ne samo u vježbanju nego i u plesanju, pjevanju, pa čak i crtanju, samo ako se oko njih potrudi. Zato zavrnite rukave, prihvatite činjenicu da ste trenutno lošiji od drugih, prebrodite sram ako ga osjećate i izađite iz zone komfora! Sjetite se da promjena i rast u početku često stvaraju osjećaj nelagode, kao što su vas boljele noge dok ste rasli kao dijete, a doza nelagode može predstavljati dobar putokaz da ste uistinu na pravom putu izlaska iz komfora.
Naša uvjerenja zaista mogu biti prava kočnica. Mi najčešće, i bez toga da smo si dali truda i vremena, znamo objasniti „da nešto nije za nas”, „da se to ne može” ili naša najdraža „da nemamo vremena za to”. Postavite si pitanje je li to stvarno istina? Biste li našli vremena, pokušali i potrudili se da zbilja morate? Ljudi nađu motivaciju i postanu ustrajni, nažalost, kad im je zdravlje već dosta narušeno. Bilo bi bolje da ne morate nego da želite, a da želje uspješno pretvorimo u stvarnost, potrebno je dobro definirati svoj zašto. Nađite svoj zašto dok nije prekasno. Nadalje, postoje tri uobičajene pogreške u našem promišljanju jer vjerujemo da je trenutno stanje trajno i nepromjenjivo. Ovim izjavama sami sebe sputavamo u napretku, a mogli bismo ih jednostavno promijeniti.
„Ne znam kako” promijeni u „još nisam naučio”.
„Pokušao sam, ali mi ne ide” promijeni u „nisam se dovoljno pripremio”.
„Nisam talentiran” promijeni u „nisam dovoljno dugo ustrajao”.
Još jedna velika kočnica u našem izlasku iz zone komfora može biti nedostatak znanja. Ljudi u promjenu kreću najčešće nedovoljno pripremljeni i organizirani jer ne znaju što ih sve čeka na tom putu. Nedostatak znanja tjera nas da nađemo izgovore (vidi gore) i da dignemo ruke od svega. Tako je lakše. Ipak, prihvatiti vlastito neznanje vodi izlasku iz zone komfora. Pokušajte.
Naša okolina često nudi podršku, no ne i za stvari koje ne razumije. Ako ste odlučili promijeniti neku naviku, to će se jasno vidjeti već pri prvom sljedećem druženju i kontaktu s bližnjima. Narušavanje dinamike društva i obitelji ima odjek i kod ostalih, ne samo kod vas. Budući da ste promjenu birali vi, a ne i svi ostali, vrlo brzo dolazi do pritisaka i pokušaja vraćanja na staro jer je to staro dobro poznato i ne podrazumijeva izlazak iz zone komfora. Othrvati se pritiscima okoline i izbjeći brzi povratak na staro predstavlja možda i najveći izlazak iz zone komfora. Ljudi često posustanu jer im se više „ne da objašnjavati”, a ponekad nemaju „čvrst karakter” u situacijama u kojima se od njih očekuje da se ponašaju kao i većina ostalih. Ako vam izostanak podrške društva predstavlja veliki problem, pokušajte u početku, dok se i sami uvodite u promjenu, malo maknuti od proslava i druženja ili, još bolje, otvoreno tražite podršku od svojih bližnjih kako bi vam bili vjetar u leđa, a ne kamen oko vrata.
Izaći iz zone komfora prilično je važno ako želite rasti i napredovati. Ako vam je trenutno dovoljno dobro u životu, postoji opasnost da već stagnirate. Stagnacija nije opcija jer dugoročno sigurno nosi svoje probleme. Pokušajte danas naći jednu sitnicu koja vam može unaprijediti život i uvedite je u život malo po malo.
Izlazak iz zone komfora je stresan, ali se s vremenom na njega priviknemo. Jednom kad smo se priviknuli, to novo nam postaje komforno i tu opet prestaje naš rast. Dakle, kako bismo rasli, nužna je doza stresa koja utječe na naše mišiće, naš način promišljanja ili naše ponašanje u svakodnevici.
Sad kad znate da stres nije uvijek loš i da promjena „na prvu“ ne izgleda uvijek lijepo, možete se bolje pripremiti na hrabri izlazak iz zone komfora. Korak po korak i postajete oni koji čine razliku.
Autori:
Igor Čerenšek, mag. psych.
Ana Čerenšek, prof.psih.
Ponekad nam se možda čini da nas sa svih strana zasipaju egzotična imena superhrane, koja obećava čudotvorne benefite za duh i tijelo. Međutim, iako je riječ o prahu, matcha nam neće bacati prašinu u oči. Samo prstohvat ovoga finog zelenog praha sadrži cijelo bogatstvo nutrijenata, zbog kojih ona zaslužuje mjesto u našoj svakodnevnoj prehrani.
Matcha se dobiva od listova zelenog čaja, ali zadržava mnogo više od same biljke. Pri uzgoju matche farmeri prekrivaju biljku 20-30 dana prije branja kako bi je zaštitili od izravnog izlaganja suncu. Na taj način ona čuva značajno više nutrijenata. Cijeli listovi melju se u prah koji sadrži veću količinu aminokiselina, antioksidanata i kofeina od samog zelenog čaja. Čitav proces zahtijeva više brige i napora, ali krajnji rezultat je toga vrijedan.
Postoje brojne teorije i istraživanja o fantastičnim učincima koje matcha može imati na naše zdravlje, a ovdje ćemo istaknuti samo neke od najzanimljivijih.
Antioksidansi su poznati kao najučinkovitiji borci protiv starenja i kroničnih bolesti te su zbog toga i veoma popularni. Različito voće i povrće bogato je antioksidansima, ali matcha je po tom pitanju nenadmašna. Prema istraživanju provedenom na Sveučilištu „Turfs“, otkriveno je da matcha sadrži čak 20 puta više antioksidansa po gramu nego borovnice ili šipak.
Zeleni čaj, kao i matcha, sadrži specifične antioksidanse katehine, poznate i kao ECGG. Ovaj sastojak veže se na stanice našeg tijela i sprječava rast mikroorganizama koji mogu uzrokovati razne bolesti. Drugim riječima, učinkovito nas štiti od virusnih i bakterijskih infekcija.
Osim što gotovo uopće ne sadrži kalorije, matcha nam pomaže i u procesu sagorijevanja masti. Ona ubrzava metabolizam i upotrebljava mast kao izvor energije. Nedavna studija pokazala je da matcha može ubrzati sagorijevanje kalorija čak i do četiri puta.
Matcha je poznata i kao izvor kofeina, s obzirom na to da sadrži dvostruko više kofeina po gramu od kave. Osim onog dobro poznatog osjećaja budnosti i energije zbog kojeg volimo kavu, kofein dokazano poboljšava našu pozornost, brzinu reakcije i pamćenje. Međutim, kava nam također daje i osjećaj blage nervoze, što s matchom nije slučaj. Njezina tajna je L-teanin, sastojak koji balansira učinak kofeina, opušta i smanjuje razinu stresa.
Možda ste nakon ovog članka oduševljeni matchom i njezinim „supermoćima“, no ipak nemojte pretjerati. Brojni su načini na koje možete uživati u matchi – od toplih napitaka poput kave, dodavanja u jelo, do matcha kolača. Međutim, kako je matcha puna snažnih sastojaka, najvažnije je držati se preporučene doze – ne uzimati više od dvije čajne žličice na dan.
Kombiniranjem matche s drugim namirnicama bogatim nutrijentima, ne možete pogriješiti. Ako nemate dovoljno vremena za razmišljanje i pripremu, probajte b.Aktiv Super Smoothie Morning Boost. Uz funkcionalni jogurt bogat LGG kulturom, mješavinu sočnog voća i prstohvat matche, dobivate dozu imuniteta i energije u nekoliko ukusnih gutljaja. Ima li boljeg načina za započeti dan?
