Izlazak iz zone komfora, što je to? Najčešća je zabluda da se radi o ekstremnoj i teškoj tjelesnoj aktivnosti, no izlazak iz komfora ima više veze s vašim mislima nego s vašom tjelesnom spremom.

Ako ste ikad počeli raditi nešto novo u životu ili uvodili zdravu naviku, sjetite se kako ste u nekom trenutku počeli posustajati jer je bilo teško, tek što ste počeli napuštati vlastiti komfor, našli ste način za povratak u zonu sigurnosti.

Najbolji i najbrži način za osobni rast jest definiranje izazova. Zahvaljujući izazovima rastemo i zato je dobro ne odustajati od njih na prvi znak „nevolje”. Izazovi u procesu promjene dolaze iz raznih smjerova, a poznavanje i prepoznavanje tih smjerova vodi k većoj garanciji uspjeha tako da ne ostanete uvijek zbunjeni oko toga zašto ste (opet) odustali. Promjena i rast su teški, neugodni i najčešće ne izgledaju lijepo, zato idemo upoznati te naše izazove kako bi sljedeći put bili uspješniji.

Tri su područja rasta u kojima se događa izlazak iz zone komfora kod promjene:

Tijelo

Naše se tijelo mijenja i postoje stvari koje može i koje ne može uspješno odraditi. Ako ste, primjerice, počeli vježbati, sigurno u samom početku nećete biti vrlo vješti. Nedostaju vam sposobnosti koje morate razvijati. Znanost kaže da svaka osoba može znatno unaprijediti svoje sposobnosti i to ne samo u vježbanju nego i u plesanju, pjevanju, pa čak i crtanju, samo ako se oko njih potrudi. Zato zavrnite rukave, prihvatite činjenicu da ste trenutno lošiji od drugih, prebrodite sram ako ga osjećate i izađite iz zone komfora! Sjetite se da promjena i rast u početku često stvaraju osjećaj nelagode, kao što su vas boljele noge dok ste rasli kao dijete, a doza nelagode može predstavljati dobar putokaz da ste uistinu na pravom putu izlaska iz komfora.

Misli

Naša uvjerenja zaista mogu biti prava kočnica. Mi najčešće, i bez toga da smo si dali truda i vremena, znamo objasniti „da nešto nije za nas”, „da se to ne može” ili naša najdraža „da nemamo vremena za to”. Postavite si pitanje je li to stvarno istina? Biste li našli vremena, pokušali i potrudili se da zbilja morate? Ljudi nađu motivaciju i postanu ustrajni, nažalost, kad im je zdravlje već dosta narušeno. Bilo bi bolje da ne morate nego da želite, a da želje uspješno pretvorimo u stvarnost, potrebno je dobro definirati svoj zašto. Nađite svoj zašto dok nije prekasno. Nadalje, postoje tri uobičajene pogreške u našem promišljanju jer vjerujemo da je trenutno stanje trajno i nepromjenjivo. Ovim izjavama sami sebe sputavamo u napretku, a mogli bismo ih jednostavno promijeniti.

„Ne znam kako” promijeni u „još nisam naučio”.

„Pokušao sam, ali mi ne ide” promijeni u „nisam se dovoljno pripremio”.

„Nisam talentiran” promijeni u „nisam dovoljno dugo ustrajao”.

Još jedna velika kočnica u našem izlasku iz zone komfora može biti nedostatak znanja. Ljudi u promjenu kreću najčešće nedovoljno pripremljeni i organizirani jer ne znaju što ih sve čeka na tom putu. Nedostatak znanja tjera nas da nađemo izgovore (vidi gore) i da dignemo ruke od svega. Tako je lakše. Ipak, prihvatiti vlastito neznanje vodi izlasku iz zone komfora. Pokušajte.

Društvo i obitelj

Naša okolina često nudi podršku, no ne i za stvari koje ne razumije. Ako ste odlučili promijeniti neku naviku, to će se jasno vidjeti već pri prvom sljedećem druženju i kontaktu s bližnjima. Narušavanje dinamike društva i obitelji ima odjek i kod ostalih, ne samo kod vas. Budući da ste promjenu birali vi, a ne i svi ostali, vrlo brzo dolazi do pritisaka i pokušaja vraćanja na staro jer je to staro dobro poznato i ne podrazumijeva izlazak iz zone komfora. Othrvati se pritiscima okoline i izbjeći brzi povratak na staro predstavlja možda i najveći izlazak iz zone komfora. Ljudi često posustanu jer im se više „ne da objašnjavati”, a ponekad nemaju „čvrst karakter” u situacijama u kojima se od njih očekuje da se ponašaju kao i većina ostalih. Ako vam izostanak podrške društva predstavlja veliki problem, pokušajte u početku, dok se i sami uvodite u promjenu, malo maknuti od proslava i druženja ili, još bolje, otvoreno tražite podršku od svojih bližnjih kako bi vam bili vjetar u leđa, a ne kamen oko vrata.

Izaći iz zone komfora prilično je važno ako želite rasti i napredovati. Ako vam je trenutno dovoljno dobro u životu, postoji opasnost da već stagnirate. Stagnacija nije opcija jer dugoročno sigurno nosi svoje probleme. Pokušajte danas naći jednu sitnicu koja vam može unaprijediti život i uvedite je u život malo po malo.

Izlazak iz zone komfora je stresan, ali se s vremenom na njega priviknemo. Jednom kad smo se priviknuli, to novo nam postaje komforno i tu opet prestaje naš rast. Dakle, kako bismo rasli, nužna je doza stresa koja utječe na naše mišiće, naš način promišljanja ili naše ponašanje u svakodnevici.

Sad kad znate da stres nije uvijek loš i da promjena „na prvu“ ne izgleda uvijek lijepo, možete se bolje pripremiti na hrabri izlazak iz zone komfora. Korak po korak i postajete oni koji čine razliku.

Autori:

Igor Čerenšek, mag. psych.

Ana Čerenšek, prof.psih.

Ponekad nam se možda čini da nas sa svih strana zasipaju egzotična imena superhrane, koja obećava čudotvorne benefite za duh i tijelo. Međutim, iako je riječ o prahu, matcha nam neće bacati prašinu u oči. Samo prstohvat ovoga finog zelenog praha sadrži cijelo bogatstvo nutrijenata, zbog kojih ona zaslužuje mjesto u našoj svakodnevnoj prehrani.

Više od zelenog čaja

Matcha se dobiva od listova zelenog čaja, ali zadržava mnogo više od same biljke. Pri uzgoju matche farmeri prekrivaju biljku 20-30 dana prije branja kako bi je zaštitili od izravnog izlaganja suncu. Na taj način ona čuva značajno više nutrijenata. Cijeli listovi melju se u prah koji sadrži veću količinu aminokiselina, antioksidanata i kofeina od samog zelenog čaja. Čitav proces zahtijeva više brige i napora, ali krajnji rezultat je toga vrijedan.

Postoje brojne teorije i istraživanja o fantastičnim učincima koje matcha može imati na naše zdravlje, a ovdje ćemo istaknuti samo neke od najzanimljivijih.

Bogatstvo antioksidansima

Antioksidansi su poznati kao najučinkovitiji borci protiv starenja i kroničnih bolesti te su zbog toga i veoma popularni. Različito voće i povrće bogato je antioksidansima, ali matcha je po tom pitanju nenadmašna. Prema istraživanju provedenom na Sveučilištu „Turfs“, otkriveno je da matcha sadrži čak 20 puta više antioksidansa po gramu nego borovnice ili šipak.

Odlična za imunitet

Zeleni čaj, kao i matcha, sadrži specifične antioksidanse katehine, poznate i kao ECGG. Ovaj sastojak veže se na stanice našeg tijela i sprječava rast mikroorganizama koji mogu uzrokovati razne bolesti. Drugim riječima, učinkovito nas štiti od virusnih i bakterijskih infekcija.

Pomaže sagorijevanju masti

Osim što gotovo uopće ne sadrži kalorije, matcha nam pomaže i u procesu sagorijevanja masti. Ona ubrzava metabolizam i upotrebljava mast kao izvor energije. Nedavna studija pokazala je da matcha može ubrzati sagorijevanje kalorija čak i do četiri puta. 

Energija bez nervoze

Matcha je poznata i kao izvor kofeina, s obzirom na to da sadrži dvostruko više kofeina po gramu od kave. Osim onog dobro poznatog osjećaja budnosti i energije zbog kojeg volimo kavu, kofein dokazano poboljšava našu pozornost, brzinu reakcije i pamćenje. Međutim, kava nam također daje i osjećaj blage nervoze, što s matchom nije slučaj. Njezina tajna je L-teanin, sastojak koji balansira učinak kofeina, opušta i smanjuje razinu stresa.

Kako uživati u matchi

Možda ste nakon ovog članka oduševljeni matchom i njezinim „supermoćima“, no ipak nemojte pretjerati. Brojni su načini na koje možete uživati u matchi – od toplih napitaka poput kave, dodavanja u jelo, do matcha kolača. Međutim, kako je matcha puna snažnih sastojaka, najvažnije je držati se preporučene doze – ne uzimati više od dvije čajne žličice na dan.

Kombiniranjem matche s drugim namirnicama bogatim nutrijentima, ne možete pogriješiti. Ako nemate dovoljno vremena za razmišljanje i pripremu, probajte b.Aktiv Super Smoothie Morning Boost. Uz funkcionalni jogurt bogat LGG kulturom, mješavinu sočnog voća i prstohvat matche, dobivate dozu imuniteta i energije u nekoliko ukusnih gutljaja. Ima li boljeg načina za započeti dan?