Ljudski organizam štiti se od utjecaja opasnosti iz vanjskog svijeta, ali i unutarnjih neprijatelja pomoću imunosnog sustava.
Taj izrazito slojevit, kompliciran i važan dio našeg organizma svaki dan uspješno se bori protiv horda malih nevidljivih neprijatelja i vanjskih čimbenika ne bi li održao našu svetu homeostazu, tj. ravnotežu unutar organizma.
Izloženi smo raznim utjecajima poput zračenja sunca i svemira, teških metala, otrovnih spojeva, raznih životinja sa i bez žalaca, malim virusima, bakterijama i parazitima koji nas gotovo svakodnevno na raznim razinama testiraju.
Naizgled pasivniji dijelovi imunosnog sustava su barijere i okoliš koji stvaramo na raznim dijelovima. Barijere su izuzetno važne – od kože koja je gotovo neprobojna, osim za koji žalac ili oštre rubove, do zdravih sluznica, koje u sluzi sadrže vojske i skrivene alate spremne za one bakterije, viruse, parazite koji su se probili do nje.
To je ujedno i razlog zašto je važno brinuti se o zdravlju kože i ne pušiti jer pušenje izravno vrućim zrakom uništava sluznicu gornjeg i donjeg dišnog sustava.
Unutar probavnog sustava najveća barijera svakako je kisela okolina unutar želuca, jako mali broj bakterija, virusa i parazita može izdržati takve uvjete.
Unutar tankog i debelog crijeva tu su još posebni specijalizirani dijelovi sustava obrane, ali i naši komenzali, mikrobiota, ekipa prijateljskih bakterija koja živi i boravi u nama, pomaže nam u apsorpciji, metabolizmu, ali i obrani. Nažalost, one stradaju kad uzimamo antibiotike kako bismo uništili one zločeste bakterije, ali srećom, tu su razni jogurti i probiotici koji pomažu da se taj dio obnovi.
Krvno-moždana barijera kraljica je svih barijera obrambenog sustava jer ona štiti mozak od bilo čega što se možda nalazi u krvi, a nije dobro za mozak. Naša upravljačka jedinica, dakle, nije dostupna tako jednostavno i potrebni su trikovi bakterija i virusa da se probiju do toga ključnog mjesta.
Onaj drugi, još manje vidljiv dio sustava sačinjavaju specijalizirane stanice, koje imaju svoje vrlo, vrlo cool zadatke i kad čovjek malo dublje zaviri u taj mikrokozmos, ostane zapanjen kakvu mi ekipu imamo da nas čuva.
Urođeni sustav s kojim se rađaju bebe je nespecifičan.
Ova ekipa napada sve što nisu zdrave stanice našeg organizma.
Najzvučnija imena iz ove postave su neutrofili, makrofagi i NK stanice!
Kakvi igrači… Neutrofili su policijska ophodnja naše krvi. Krv je krcata ovim stanicama koje su vječito u patroli i ako samo neka stanica krivo trepne, ova ekipa će je pojesti!
Meni najdraži igrači su makrofagi, koji više borave u raznim tkivima i zonama upale te jedu sve pred sobom što ne valja.
NK stanice su specijalci na nemilosrdnom zadatku. NK je kratica za „natural killers“, to su, dakle, ubojice u našem sustavu. Oni su u patroli i traže sve stanice koje ne mogu potvrditi da su to zaista one. Dosta radikalne stanice, ali upravo one nas štite od mutanata u našim redovima, od stanica koje su napali virusi ili od razvoja raka.
Uz ove vrlo posebne, ali svestrane čuvare, tu su i vrlo specijalizirani, adaptivni igrači, koji čine naš stečeni imunološki odgovor.
To su T i B limfociti, stanice koje se bave prepoznavanjem i uništavanjem već poznatih virusa i bakterija. T-limfociti su akcijski junaci, oni čekaju dojavu od B-limfocita, koji im prezentiraju antigen neprijatelja i zatim započinju lanac uništenja, ponekad sami, a ponekad pozovu neke od „žderača“.
B-limfociti imaju jako važan zadatak i oni su zaslužni za funkcioniranje cjepiva jer po antigenu proizvode i protutijela, koja kolaju našim krvotokom poput rakete te čekaju da se pojavi specifični neprijatelj..
Ovo je kratak i vrlo pojednostavljen pregled tog čudesnog sustava, koji je gotovo jednako kompliciran mozgu i što ga bolje upoznajemo, što dublje prodiremo u taj mikrokozmos, to jasnije vidimo čudesne mehanizme zbog kojih uspijevamo ostati zdravi.
Autor:
Natko Beck, dr. med.
Izlazak iz zone komfora, što je to? Najčešća je zabluda da se radi o ekstremnoj i teškoj tjelesnoj aktivnosti, no izlazak iz komfora ima više veze s vašim mislima nego s vašom tjelesnom spremom.
Ako ste ikad počeli raditi nešto novo u životu ili uvodili zdravu naviku, sjetite se kako ste u nekom trenutku počeli posustajati jer je bilo teško, tek što ste počeli napuštati vlastiti komfor, našli ste način za povratak u zonu sigurnosti.
Najbolji i najbrži način za osobni rast jest definiranje izazova. Zahvaljujući izazovima rastemo i zato je dobro ne odustajati od njih na prvi znak „nevolje”. Izazovi u procesu promjene dolaze iz raznih smjerova, a poznavanje i prepoznavanje tih smjerova vodi k većoj garanciji uspjeha tako da ne ostanete uvijek zbunjeni oko toga zašto ste (opet) odustali. Promjena i rast su teški, neugodni i najčešće ne izgledaju lijepo, zato idemo upoznati te naše izazove kako bi sljedeći put bili uspješniji.
Tri su područja rasta u kojima se događa izlazak iz zone komfora kod promjene:
Naše se tijelo mijenja i postoje stvari koje može i koje ne može uspješno odraditi. Ako ste, primjerice, počeli vježbati, sigurno u samom početku nećete biti vrlo vješti. Nedostaju vam sposobnosti koje morate razvijati. Znanost kaže da svaka osoba može znatno unaprijediti svoje sposobnosti i to ne samo u vježbanju nego i u plesanju, pjevanju, pa čak i crtanju, samo ako se oko njih potrudi. Zato zavrnite rukave, prihvatite činjenicu da ste trenutno lošiji od drugih, prebrodite sram ako ga osjećate i izađite iz zone komfora! Sjetite se da promjena i rast u početku često stvaraju osjećaj nelagode, kao što su vas boljele noge dok ste rasli kao dijete, a doza nelagode može predstavljati dobar putokaz da ste uistinu na pravom putu izlaska iz komfora.
Naša uvjerenja zaista mogu biti prava kočnica. Mi najčešće, i bez toga da smo si dali truda i vremena, znamo objasniti „da nešto nije za nas”, „da se to ne može” ili naša najdraža „da nemamo vremena za to”. Postavite si pitanje je li to stvarno istina? Biste li našli vremena, pokušali i potrudili se da zbilja morate? Ljudi nađu motivaciju i postanu ustrajni, nažalost, kad im je zdravlje već dosta narušeno. Bilo bi bolje da ne morate nego da želite, a da želje uspješno pretvorimo u stvarnost, potrebno je dobro definirati svoj zašto. Nađite svoj zašto dok nije prekasno. Nadalje, postoje tri uobičajene pogreške u našem promišljanju jer vjerujemo da je trenutno stanje trajno i nepromjenjivo. Ovim izjavama sami sebe sputavamo u napretku, a mogli bismo ih jednostavno promijeniti.
„Ne znam kako” promijeni u „još nisam naučio”.
„Pokušao sam, ali mi ne ide” promijeni u „nisam se dovoljno pripremio”.
„Nisam talentiran” promijeni u „nisam dovoljno dugo ustrajao”.
Još jedna velika kočnica u našem izlasku iz zone komfora može biti nedostatak znanja. Ljudi u promjenu kreću najčešće nedovoljno pripremljeni i organizirani jer ne znaju što ih sve čeka na tom putu. Nedostatak znanja tjera nas da nađemo izgovore (vidi gore) i da dignemo ruke od svega. Tako je lakše. Ipak, prihvatiti vlastito neznanje vodi izlasku iz zone komfora. Pokušajte.
Naša okolina često nudi podršku, no ne i za stvari koje ne razumije. Ako ste odlučili promijeniti neku naviku, to će se jasno vidjeti već pri prvom sljedećem druženju i kontaktu s bližnjima. Narušavanje dinamike društva i obitelji ima odjek i kod ostalih, ne samo kod vas. Budući da ste promjenu birali vi, a ne i svi ostali, vrlo brzo dolazi do pritisaka i pokušaja vraćanja na staro jer je to staro dobro poznato i ne podrazumijeva izlazak iz zone komfora. Othrvati se pritiscima okoline i izbjeći brzi povratak na staro predstavlja možda i najveći izlazak iz zone komfora. Ljudi često posustanu jer im se više „ne da objašnjavati”, a ponekad nemaju „čvrst karakter” u situacijama u kojima se od njih očekuje da se ponašaju kao i većina ostalih. Ako vam izostanak podrške društva predstavlja veliki problem, pokušajte u početku, dok se i sami uvodite u promjenu, malo maknuti od proslava i druženja ili, još bolje, otvoreno tražite podršku od svojih bližnjih kako bi vam bili vjetar u leđa, a ne kamen oko vrata.
Izaći iz zone komfora prilično je važno ako želite rasti i napredovati. Ako vam je trenutno dovoljno dobro u životu, postoji opasnost da već stagnirate. Stagnacija nije opcija jer dugoročno sigurno nosi svoje probleme. Pokušajte danas naći jednu sitnicu koja vam može unaprijediti život i uvedite je u život malo po malo.
Izlazak iz zone komfora je stresan, ali se s vremenom na njega priviknemo. Jednom kad smo se priviknuli, to novo nam postaje komforno i tu opet prestaje naš rast. Dakle, kako bismo rasli, nužna je doza stresa koja utječe na naše mišiće, naš način promišljanja ili naše ponašanje u svakodnevici.
Sad kad znate da stres nije uvijek loš i da promjena „na prvu“ ne izgleda uvijek lijepo, možete se bolje pripremiti na hrabri izlazak iz zone komfora. Korak po korak i postajete oni koji čine razliku.
Autori:
Igor Čerenšek, mag. psych.
Ana Čerenšek, prof.psih.
Ponekad nam se možda čini da nas sa svih strana zasipaju egzotična imena superhrane, koja obećava čudotvorne benefite za duh i tijelo. Međutim, iako je riječ o prahu, matcha nam neće bacati prašinu u oči. Samo prstohvat ovoga finog zelenog praha sadrži cijelo bogatstvo nutrijenata, zbog kojih ona zaslužuje mjesto u našoj svakodnevnoj prehrani.
Matcha se dobiva od listova zelenog čaja, ali zadržava mnogo više od same biljke. Pri uzgoju matche farmeri prekrivaju biljku 20-30 dana prije branja kako bi je zaštitili od izravnog izlaganja suncu. Na taj način ona čuva značajno više nutrijenata. Cijeli listovi melju se u prah koji sadrži veću količinu aminokiselina, antioksidanata i kofeina od samog zelenog čaja. Čitav proces zahtijeva više brige i napora, ali krajnji rezultat je toga vrijedan.
Postoje brojne teorije i istraživanja o fantastičnim učincima koje matcha može imati na naše zdravlje, a ovdje ćemo istaknuti samo neke od najzanimljivijih.
Antioksidansi su poznati kao najučinkovitiji borci protiv starenja i kroničnih bolesti te su zbog toga i veoma popularni. Različito voće i povrće bogato je antioksidansima, ali matcha je po tom pitanju nenadmašna. Prema istraživanju provedenom na Sveučilištu „Turfs“, otkriveno je da matcha sadrži čak 20 puta više antioksidansa po gramu nego borovnice ili šipak.
Zeleni čaj, kao i matcha, sadrži specifične antioksidanse katehine, poznate i kao ECGG. Ovaj sastojak veže se na stanice našeg tijela i sprječava rast mikroorganizama koji mogu uzrokovati razne bolesti. Drugim riječima, učinkovito nas štiti od virusnih i bakterijskih infekcija.
Osim što gotovo uopće ne sadrži kalorije, matcha nam pomaže i u procesu sagorijevanja masti. Ona ubrzava metabolizam i upotrebljava mast kao izvor energije. Nedavna studija pokazala je da matcha može ubrzati sagorijevanje kalorija čak i do četiri puta.
Matcha je poznata i kao izvor kofeina, s obzirom na to da sadrži dvostruko više kofeina po gramu od kave. Osim onog dobro poznatog osjećaja budnosti i energije zbog kojeg volimo kavu, kofein dokazano poboljšava našu pozornost, brzinu reakcije i pamćenje. Međutim, kava nam također daje i osjećaj blage nervoze, što s matchom nije slučaj. Njezina tajna je L-teanin, sastojak koji balansira učinak kofeina, opušta i smanjuje razinu stresa.
Možda ste nakon ovog članka oduševljeni matchom i njezinim „supermoćima“, no ipak nemojte pretjerati. Brojni su načini na koje možete uživati u matchi – od toplih napitaka poput kave, dodavanja u jelo, do matcha kolača. Međutim, kako je matcha puna snažnih sastojaka, najvažnije je držati se preporučene doze – ne uzimati više od dvije čajne žličice na dan.
Kombiniranjem matche s drugim namirnicama bogatim nutrijentima, ne možete pogriješiti. Ako nemate dovoljno vremena za razmišljanje i pripremu, probajte b.Aktiv Super Smoothie Morning Boost. Uz funkcionalni jogurt bogat LGG kulturom, mješavinu sočnog voća i prstohvat matche, dobivate dozu imuniteta i energije u nekoliko ukusnih gutljaja. Ima li boljeg načina za započeti dan?
