„Blagost” – riječ koju je teško jednoznačno definirati. Riječ kojom se rijetko koristimo, osim ako ne opisujemo nekog iznimnog i posebnog. „Blagost” je riječ koja označava nešto uistinu jednostavno – dobre namjere prema drugim živim bićima i prema samome sebi. Jednostavno, a opet tako teško prizvati u svijetu punom izazova i stresa. Nažalost, blagost iskazujemo rijetko i najčešće samo prema najmilijima. U ovom članku pokušat ćemo vam pojasniti zašto je blagost nužna ako želimo živjeti zdrav, ispunjen i sretan život i zašto bez blagosti ne možemo postići punu životnu ravnotežu, a ni mentalno zdravlje.
Blagost nas približava drugima, čini nas suosjećajnima, prijateljski nastrojenima, empatičnima i pristojnima prema drugima, ali i prema sebi jer osjećaji koje doživljavamo u trenutcima blagosti ostavljaju na nas blagotvoran učinak. Ako se usmjerimo na blagost prema drugima, mi se učimo biti blagi prema samima sebi, prema načinu na koji razmišljamo, ali i prema stanju u kojem se nalazimo. Svaka osoba kod sebe primjećuje nesavršenosti, mane, pa i nedostatke, no kako se prema njima odnosimo, određuje razinu stresa koju doživljavamo u životu. Blagost nam pomaže da prihvatimo loše i budemo strpljiviji u procesu promjene.
Svakodnevna djela blagosti iznimno su važna za mentalno zdravlje, a riječi i osmijesi koji se pritom razmjenjuju, ostaju dugo u našem pamćenju. Nošenje maski i tjelesno udaljavanje sigurno nisu pomogli našem mentalnom zdravlju jer je baš ta svakodnevna blagost bila onemogućena. Koliko nas „košta” blaga riječ upućena djelatniku za blagajnom u dućanu? Ništa. A koliko će dobroga napraviti? Puno!
Blagost unaprjeđuje naš wellbeing, što i sam prijevod te riječi govori: wellbeing je „blagost-anje”! Naime, zbog blagosti osjećamo se dobro, ali i zadovoljavamo osnovne psihološke potrebe za prihvaćanjem i pripadanjem. Djela blagosti „pale” dio mozga zadužen za nagrađivanje pa samim time potiče naše prosocijalno ponašanje: približava nas drugima i jača naše socijalne veze. Ponašanje u blagosti potiče lučenje serotonina („hormona sreće”) i oksitocina („hormona pripadanja”), što će povećati osjećaj povjerenja kod nas, ali i smanjiti osjećaje anksioznosti i straha. Jeste li znali da blagost upućena starijima može imati pozitivan utjecaj na njihovu dugovječnost? Koliko nas „košta” blaga riječ starijoj osobi u prolazu ili komentar o tome kako baš danas lijepo izgleda? Ništa. Koliko će dobroga napraviti? Baš jako puno!
Čak i ako gledamo druge kako šire blagost, osjećat ćemo se bolje, što znači da imamo i odgovornost biti blagi jer ćemo na taj način najbolje utjecati na razvoj vlastite djece, a i bit ćemo im dobar model.
Ono što nas najčešće sprječava u iskazivanju blagosti ili komplimenata prema drugima socijalna je anksioznost koja se pojavljuje u trenutcima kad trebamo nešto lijepo reći osobi s kojom nismo jako bliski (stranac u prolazu). Osjećamo nervozu jer mislimo kako će se naš kompliment možda krivo interpretirati, pa samim time mislimo i da će se druga osoba također osjećati loše. Naš je savjet: Samo krenite! Osjećaj nervoze brzo će nestati kad vidite osmijeh na licu prolaznika kojem ste poklonili svoju dozu blagosti taj dan, a lijepo će vas iskustvo potaknuti da budete blagi i sutra.
Završit ćemo riječima pjesnika Franka Turnera:
“So before you go out searching
Don’t decide what you will find
Be more kind, my friends, try to be more kind.”
Ili u slobodnom prijevodu: Prije nego doneseš zaključak, samo probaj i budi blag, budi više blag.
Autori:
