BONTON ZA KLINCE: Kako se ponašati za stolom i koliko hrane staviti na stol? — b•Aktiv

BONTON ZA KLINCE: Kako se ponašati za stolom i koliko hrane staviti na stol?

Kultura zajedničkog objedovanja

Zajedničko objedovanje ima snažan utjecaj na dobrobit i zdravlje djece te je iznimno važno njegovati okupljanje obitelji za stolom. Vrijeme za jelo također je i vrijeme za dijeljenje i zajedništvo. Djeca razvijaju osjećaj pripadnosti, uče se lijepom ponašanju te se razvija bliskost među članovima obitelji. Ako je moguće, snažno se preporuča da barem jedan obrok u danu obitelj jede skupa, u zajedništvu i miru.

Nažalost, u mnogim obiteljima ne pridaje se važnost vremenu za jelo. Zbog užurbanog načina života modernih obitelji, roditelji često jedu u hodu, a mnoga djeca jedu pred ekranima. Iako je priprema obroka za roditelje ponekad dosadna, a nered u kuhinji izvor frustracije, valja imati na umu kako je djeci potrebno kvalitetno zajedničko vrijeme. Dužnost roditelja je osigurati redovite prilike za obiteljsko uživanje u obrocima.

Naša su djeca u procesu oblikovanja svojih navika i obiteljsko vrijeme za stolom služi im da uče o zdravoj prehrani, pravilima pristojnog ponašanja, a to je ujedno i vrijeme za dobre misli i razgovore među ukućanima.

KAKO SE PONAŠATI ZA STOLOM?

Od najranije dobi dobro je poticati i ohrabrivati djecu na pristojno ponašanje za stolom. Uljudno ponašanje nikad ne izlazi iz mode, a pravila ponašanja naučena u ranom djetinjstvu dijete će pamtiti cijeli život.

Djeci je više puta potrebno ponoviti pravila ponašanja za stolom, a najbolje je vlastitim primjerom pokazati djeci da je objedovanje obiteljski ritual koji se izuzetno poštuje.

Evo nekoliko korisnih savjeta za uljudno ponašanje za stolom:

  • Za stol dolazimo uredni i opranih ruku.
  • Za stolom sjedimo uspravno i počinjemo jesti onda kada su svi ukućani posluženi.
  • Koristimo riječi “Hvala”, “Molim” i “Ne hvala”.
  • Ne pričamo punim ustima, šutimo dok drugi govore i pažljivo slušamo.
  • Žvačemo zatvorenih usta i jedemo polako, u miru i bez žurbe.
  • Nismo sebični, hranu dijelimo i mislimo na druge.
  • Za stolom ne koristimo mobilne uređaje.
  • Kad smo gotovi s jelom zahvalimo za obrok.
  • Pomažemo roditeljima pospremiti stol i posuđe.

To nisu pravila samo za djecu, ovo su pravila za sve članove obitelji i čine zajedničko vrijeme ugodnim i pozitivnim.

Uz zdravu hranu, u društvu voljenih osoba obiteljski obroci su vrijeme kojemu je malo što ravno – to je jedno sjajno, zabavno i radosno iskustvo.

KOLIKO HRANE STAVITI NA STOL?

Sad kad znamo kako se ponašati za stolom, važno je znati i koliko hrane treba poslužiti djeci.

Pisali smo već koja je hrana bitna za rast i razvoj djeteta dobrog imuniteta i punog energije. Sada je vrijeme da upoznamo koje se porcije hrane preporučuju djeci u jednom obroku. Pritom vrijede tri opaske kako se lakše snalaziti s tablicom:

  1. Ove porcije odnose se na hranu vaganu u sirovom obliku, osim u slučaju kuhanog povrća.
  2. Masa hrane iskazana je u gramima.
  3. Jedno jaje odgovara masi od 50 grama.

Neka nam ova tablica bude putokaz koliko hrane pružiti našem djetetu. Ipak, imajmo na umu da zadnji glas, kad je riječ o porciji, imaju djetetov osjet sitosti i osjet gladi. U one dane kada nam dijete ima sportski turnir, spontano će tražiti veću količinu hrane od dana kada sjedi nad knjigom i marljivo uči za ispite, prezentacije i usmena ispitivanja koja slijede sutradan.

Dobro je djetetovu prehranu raspodijeliti na 4 do 5 obroka u danu. Najbolja formula u prehrani djece glasi: doručak + jutarnji međuobrok + ručak + poslijepodnevni međuobrok + večera.

Što je manje „izleta do ladice sa slatkim i čipsom“ između obroka, to će dijete lakše unijeti sve hranjive tvari koje mu trebaju za rast i razvoj. Slatko i čips čuvajte za kraj obroka, nakon što je dijete pojelo hranu bogatu hranjivim tvarima. Jutarnji i poslijepodnevni međuobroci su naravno količinski manji od doručka, ručka i večere, ali ništa manje važni u prehrani djeteta. Oni pomažu da dijete ne pregladni do ručka i večere, dok istovremeno smanjuju mogućnost da se dijete prejede. Najbolji „igrači“ za „tim“ međuobrok su sezonsko voće, suho voće, mlijeko s integralnim keksima, integralni kruh s pekmezom i jogurt. Neka dijete svaki dan odabere sebi najdraže „igrače“ za svoje međuobroke.

Autorice:

Ana Letina

Sandra Zugan, mag. nutr.