Visoke temperature i pojačano znojenje, višestruka reaplikacija SPF-a… Ljeti može biti izazovno održavati kožu u dobrom stanju.
Dobra hidratacija kože i SPF zasigurno su najbolja njega koju koži možemo pružiti ljeti. S druge strane, pretjerana hidratacija i sloj pogrešnog SPF-a natjerat će svakoga da zaželi da nisu ni započeli s posebnom ljetnom skincare rutinom. Evo kako se pravilno brinuti za kožu ljeti, izbjeći posljedice sunca te održati kožu u najboljem mogućem stanju!
Pojasnimo za početak kako ljeto uopće djeluje na kožu. UV zrake valja izdvojiti kao glavnog uzročnika ljetnih kožnih problema. Tijekom ljetnih mjeseci, UV zrake duže i pod drukčijim kutom udaraju na Zemlju. Drugim riječima, u ovom dobu godine one su opasnije i na koži ostavljaju brojne posljedice. Neke (poput crvenila) vidljive su odmah nakon izlaganja, dok su drugim posljedicama potrebne godine da se razviju (bore, na primjer).
Visoke temperature dovode i do pojačanog znojenja, a zbog isušivanja kože djelovanjem sunca povećana je i produkcija sebuma. Dodajmo tom još i nekoliko slojeva SPF-a te smo dobili zagarantiran recept za akne.
Akne ljeti najčešće nastaju zbog previše slojeva proizvoda na licu te njihovog nepravilnog uklanjanja s kože. SPF-ovi koji se koriste ljeti većinom su vodootporni. To je odlično jer ih more i znoj neće skinuti s lica. Međutim, to isto znači da ga uvečer ni obična voda, a ni vodeni čistač neće dobro ukloniti. Ako se dobro ne ukloni, proizvod zaostajte na licu, sjeda u pore te u njima stvara čep kroz koji sebum više ne može nesmetano izlaziti. Sebum tako biva zarobljen unutar pore te nastaje akna. Kako bi se ovo izbjeglo preporučljivo je uvečer dobro očistiti kožu da bi se uklonili svi proizvodi te sav sebum i prljavština. Uljni čistač odličan je početak čišćenja. Masnoće su najbolje topive u drugim masnoćama pa će se zato sebum, prljavština te masne kreme stopiti s uljnim čistačem te biti uklonjene s lica. Potom slijedi čišćenje kože običnim, vodenim čistačem kako bi čišćenje bilo temeljito.
Pogrešan odabir kreme i SPF-a također može začepiti pore te je zato jako bitno obratiti pozornost na teksturu proizvoda. Fluidaste, lagane teksture odlično će odgovarati osobama čija je koža sama po sebi masnija te sklona pojavi akni. Matirajući proizvodi upit će višak sebuma te će spriječiti da isti začepi pore.
Isto vrijedi i za odabir hidratantne kreme. Problem je opet u teksturi proizvoda. Ljeto traži kremu koja je fluidasta i gelasta, kremu koja kada se u kožu upije u potpunosti kada je nanesete na lice. Svaki višak proizvoda na koži može začepiti pore i zato lice nakon nanošenja ne smije imati masni i teški osjećaj.
Nanošenje previše slojeva različitih proizvoda također može začepiti pore. Primjerice, serum, krema i SPF ne moraju uopće biti komedogeni, ali naslagani jedni preko drugog mogu začepiti pore. Zbog toga je preporučljivo rutinu, pogotovo onu jutarnju, svesti na minimum. Serum i lagani SPF dovoljni su za većinu tipova kože.
Akne na leđima, dekolteu i stražnjici posljedica su povećanog znojenja i vrućine. Rješenje za ovaj problem zapravo je vrlo jednostavno. Potrebni su samo obična umivalica koja sadrži salicilnu kiselinu (može biti i ona najjeftinija) i malo upornosti. Prilikom tuširanja, upravo ovu umivalicu koristite kao šampon na područjima koje je zahvaćeno aknama i gledajte ih kako nestaju. Kod odabira odjeće uvijek radije birajte onu prozračnu i pamučnu.
Što se tiče posljedica sunčanja, možemo ih podijeliti na one koje su vidljive odmah – primjerice opekotine te one koje su vidljive tek tjednima i godinama nakon izlaganja suncu – hiperpigmentacije, bore i u najgorem slučaju, karcinomi kože.
Valja napomenuti kako „zdravo sunčanje“ ne postoji. Kada koža potamni, to znači da stanice već pate i da pokušavaju zaštititi našu DNA od štetnog UV zračenja.
Ako slučajno dođe do opekotina, kožu ohladite mlakim oblozima ili tuširanjem mlakom vodom. Aloe vera ovdje će biti najbolji prijatelj vaše kože. Ona umiruje, hidrira te ima obnavljajuće učinke. Aplicirajte je često i u izdašnom sloju. Čini se kako i popularni narodni lijek za opekotine – jogurt – ipak ima pozitivne učinke za opekotine. Osim što djeluje kao oblog, čini se kako bi i probiotici iz jogurta mogli imati obnavljajuće učinke na kožu. U svakom slučaju, najsigurnije je paziti na izlaganje suncu te idući put nanijeti izdašnu količinu SPF-a.
Hiperpigmentacije kože česta su pojava nakon ljetnih mjeseci, osobito u ženskoj populaciji. Prepoznat ćete ih kao mrljice i pjegice za koje biste se zakleli da ih niste imali prije početka ljeta. Osim na licu, često se mogu pojaviti i na ramenima te dekolteu – područjima koja su najizloženija suncu.
Hiperpigmentacije se mogu uspješno spriječiti, ali i ukloniti svakodnevnim korištenjem antioksidansa poput vitamina C ili polifenola te religioznim nanošenjem i reaplikacijom dobrog SPF-a. Retinol također odlično uklanja hiperpigmentacije i znakove starenja, ali za početak korištenja bolje je pričekati jesen.
Ljeto donosi brojne izazove za kožu. Sunčeve zrake glavni su uzrok starenja kože, a svako „hvatanje boje“ znak je oštećenja stanične DNA. Koža sve pamti i sve osjeti te nema smisla cijelu godinu pomne njege za kožu odbaciti zbog jednog tjedna provedenog pod žarućim suncem.
Autorica:
Magdalena Ivić, dr. med.
Vitamin D možda vam je poznatiji pod nadimkom „vitamin sunca“ ili vam je pak poznata njegova bitna uloga u formaciji zdravih i čvrstih kostiju. Ovaj moćni mikronutrijent zadnjih je godina na sebe privukao veliku pozornost jer je otkrivena i njegova moguća poveznica sa zdravljem gotovo svih dijelova organizma: od kardiovaskularnog i središnjeg živčanog sustava pa do imunološkog sustava i kože.
Toliko je bitan i istraživan, a neobična je činjenica da velik dio svjetske populacije i dalje pati od njegovog manjka!
Ironično je i da vitamin D uopće nije vitamin – radi se zapravo o prohormonu kojemu je zbog povijesne pogreške nadjenuto krivo ime. Bilo kako bilo, vitamin D uz vitamine A, E i K spada u one koji nisu topivi u vodi. On je topiv u mastima i to znači da se višak ovog vitamina ne izlučuje iz organizma, već se taloži u masnom tkivu.
Kako biste osigurali primjeren i dostatan unos ovog vitamina, bitno je znati da su njegova tri glavna izvora sunčeva svjetlost, prehrana i suplementacija.
Od svih navedenih izvora, vjerojatno je najpoznatiji ovaj prvi, sunčeva svjetlost. U dodiru s UVB zrakama (čiji je izvor, naravno, sunce) u koži započinje stvaranje vitamina D. Količina UV zraka potrebna za ovaj proces relativno je niska. Smatra se da je izloženost kože direktnom podnevnom sunčevom svjetlu u trajanju od svega 8 – 10 minuta dovoljna da zadovolji dnevne potrebe za ovim vitaminom. Pritom, suncu uopće ne mora biti izložen veliki dio tijela. Područje kože koje bi trebalo biti u dodiru sa sunčevom svjetlosti trebalo bi iznositi 25 % ukupne površine kože. To bi otprilike uključivalo područje lica, vrata i ruku, odnosno područja koja su ionako izložena okolini.
Korištenje kreme sa zaštitnim faktorom sve je popularnije te više nije rezervirano samo za ljetne mjesece. Poznata je činjenica da su UV zrake glavni krivac za nastanak kožnih karcinoma, a omražene su i jer uzrokuju starenje kože i pogoršavaju sva kožna stanja. S druge strane UV zrake bitan su izvor vitamina D, a brojni ljudi već imaju deficit tog vitamina. Što onda napraviti? Mnoge će razveseliti činjenica da mogu bezbrižno nastaviti s korištenjem kreme za sunčanje jer nije pronađena poveznica između njezinog korištenja i manjka vitamina D u organizmu!
Krema sa zaštitnim faktorom blokira većinu, ali ne i sve UV zrake – radi se o blokiranju nekih 97 % korištenjem faktora SPF 50. Ako se tome pridoda činjenica da većina ljudi ne nanosi kremu kako bi to uistinu trebalo – u dovoljnoj količini uz obnavljanje svaka dva sata, možemo reći da u kožu i uz korištenje kreme dospije dovoljno zraka koje posluže za sintezu vitamina D. Ovoj teoriji ide u prilog činjenica da se i uz korištenje SPF-a može pocrniti, iako bi u teoriji krema s faktorom trebala čuvati kožu upravo od tamnjenja. Dakle SPF štiti, ali ne blokira sve zrake koje dospijevaju do kože.
Valja napomenuti da je strogo izbjegavanje sunca kao i nošenje odjeće koja u potpunosti blokira sunčeve zrake ipak povezano s manjkom vitamina D u organizmu, a nošenje šešira i kreme za sunčanje nije.
Kada se izvažu svi razlozi za i protiv, ipak bismo mogli zaključiti kako je nanošenje zaštite za sunce poželjnija opcija za zdravlje jer ipak ne postoji čvrsti dokaz da korištenje kreme za sunčanje uzrokuje deficijenciju ovog vitamina. Izloženost suncu, s druge strane, ima štetne učinke na kožu.
Još jedan bitan izvor vitamina D je hrana, posebno ona životinjskog porijekla. Najbolji primjeri su žumanjak, mlijeko i jogurt, riba poput lososa i tune, a od biljnih izvora tu je sojino mlijeko.
Suplementacija ovim vitaminom preporučena je u slučajevima dokazanog manjka, dok je neki preporučuju svima tijekom zimskih mjeseci. Izbor je naravno individualan i prije svake suplementacije trebalo bi se posavjetovati s liječnikom ili ljekarnikom, a posebno onda kada smatrate da prehranom ne možete zadovoljiti dnevne potrebe vitamina D.
Čini se da vitamin D igra važnu ulogu i kad je riječ o nekim kožnim bolestima! Uzmimo za primjer psorijazu, čestu kožnu bolest koju karakteriziraju područja suhe i ljuskave kože. U tom slučaju stanice imunološkog sustava postanu „preaktivne“ i govore stanicama kože da se dijele brže nego što bi trebale. To dovodi do ljuštenja kože, glavnog simptoma psorijaze. Čini se da vitamin D može uvesti reda u ovakav imunološki nered te „reći“ stanicama da se ponašaju normalno i da se dijele onako kako bi trebale, ublaživši tako simptome bolesti.
Atopijski dermatitis još je jedna česta kožna bolest, a glavni su joj simptomi crvenilo i izraženi svrbež. U podlozi bolesti opet je imunološki sustav. Ne zna se točno kako, ali vitamin D i kod ove bolesti ima tu moć da „naredi“ imunološkom sustavu da se prema koži ponaša pristojnije, smanjujući crvenilo i neugodu.
Ne zna se točno kako ovaj vitamin djeluje na akne, ali čini se da ima veze i s njima. Akne su upalna bolest, a vitamin D mogao bi smanjiti upalu!
U svakom slučaju, radi se o jednom jako zanimljivom prohormonu čije cjelokupno djelovanje samo čeka da bude otkriveno. Njegova budućnost u njezi kože je svijetla i dok čekamo rezultate novih istraživanja, možemo se potruditi držati svoje razine vitamina D u preporučenim granicama.
Izvori:
Autorica:
Magdalena Ivić, dr. med.
Svako godišnje doba donosi određene promjene u načinu na koji je potrebno pristupiti njezi kože. Dok smo zimi fokusirani na zaštitu kože od hladnog vremena i nadoknadu lipida u koži, ljeti često želimo izbjeći pojavu hiperpigmentacijskih mrlja i nečistoća, uz održavanje optimalne hidratacije.
Kako biste svoju kožu održali zdravom i njegovanom tijekom ljeta, donosimo Vam 5 korisnih savjeta za njegu u toplijem dijelu godine:
Zaštita od sunca prvo je i osnovno pravilo njege kože ljeti. UV zračenje ne samo da ubrzava starenje kože, već može biti opasno za naše zdravlje.
Kako biste se zaštitili od štetnog utjecaja sunčevog zračenja, pripazite na sljedeće:
Toplina, znojenje i slojevi SPF-a kod različitih tipova kože pogoduju nastanku prištića. Stoga je ljeti izuzetno bitno posvetiti se pravilnom čišćenju kože.
Poznato je da se za lijepu kožu mora izbjegavati odlazak na spavanje sa šminkom, a ako želite detaljno ukloniti svu šminku i prljavštinu iz pora, isprobajte dvostruko čišćenje. U ovoj metodi se prvo uljnim čistačem skida šminka, a zatim koristi gel ili pjenica za čišćenje lica, kako bi se detaljno očistile pore. Postoje brojne metode dvostrukog čišćenja, ali kombinacija ulja i gela je najomiljenija među beauty entuzijastima.
Kako biste održali pore čistima, jedan do tri puta tjedno koristite enzimski peeling. Ovaj tip peelinga uklanja mrtve stanice kože te čisti nečistoće i sebum iz pora pa je pogodan za sve tipove kože. Savršen je za ljeto jer je izuzetno nježan i ne senzitizira kožu kao neki drugi tipovi peelinga.
Microneedling, jaki kiselinski peelinzi ili laserski peeling su tretmani koje je bolje ostaviti za jesen, kada je sunčevo zračenje manje i slabije. Naime, svi ovi tretmani čine kožu osjetljivijom na sunce, što u kombinaciji s visokim UV indeksom ljeti može voditi sporijem oporavku ili pojavi hiperpigmentacijskih mrlja, čak i uz redovito nanošenje SPF-a.
No, to ne znači da je spa trenutak u omiljenom kozmetičkom salonu odgođen do jeseni – postoji cijeli niz kozmetičkih tretmana u kojima možete uživati ljeti i imat će sjajne učinke na Vašu kožu. Hydrafacial, terapija led svjetlom i radiofrekvencija neki su od primjera odličnih ljetnih kozmetičkih tretmana.
Sunčevo zračenje, zagađenje, neuravnotežena prehrana i još mnogo drugih čimbenika u koži stvara slobodne radikale – spojeve koji potiču lančanu reakciju starenja kože. Antioksidansi blokiraju slobodne radikale te su bitan dodatak rutini njege kože kroz cijelu godinu, a pogotovo ljeti. U rutinu njege kože uvrstite serume sa sastojcima poput vitamina C, ferulične kiseline, resveratrola i zelenog čaja, kako biste se borili protiv slobodnih radikala u svojoj koži.
Nemojte stati tu – iskoristite bogatu ponudu svježeg voća i povrća ljeti te uvrstite antioksidanse u svoju prehranu kako biste zaštitili tijelo iznutra i izvana.
Autor:
Tamara Obrvan
Sa 17 godina dobila sam svoju prvu aknu.
Nije im trebalo ni nekoliko mjeseci da pohlepno prekriju moje lice i leđa u cijelosti.
Godine truda i pažnje, nebrojeni posjeti liječnicima da dođem do kože koju imam sada. Uza sve stečeno znanje otvorim i blog da osobama sa sličnim problemom pružim podršku i udijelim koji savjet, želim pomoći. Ali kome da pomognem ako nemam savršenu kožu? Uza sve znanje koje imam i sve proizvode koje koristim, i dalje imam pore. Moja je koža na internetu, ali ne izgleda kao da tamo pripada.
Započelo je s časopisima koji su desetljećima izglađivali već ionako lijepu kožu modela uz naslov: „Kako do savršene kože u tri jednostavna koraka“. Danas je potreban samo jedan i dostupan je na svakom pametnom telefonu.
Na internetu nije moguće pronaći gotovo nijednu fotografiju poznate osobe s kožom koja sliči našoj. Internet je mjesto na kojemu prava koža ne može pronaći svoje mjesto. Pored fotografije savršeno zaglađene kože svaka druga normalna koža bode oči, a osoba koja je objavi smatra se hrabrom i drukčijom.
Internet laže i svi to znamo, a vjerujemo svejedno. Isto kao što vjerujemo poznatoj pjevačici kad kaže da njezina koža nema bora jer pije puno vode, a prije spavanja umiva se u maslinovom ulju.
Žene, pogotovo mlađe, nesigurne su s razlogom. Koža im ne izgleda kao koža poznatih osoba bez obzira na količinu vode koju popiju u danu i bez obzira na to koju kremu stave na lice (bila ona od maslinovog ulja ili ne).
Promoviraju se „brza rješenja“ i kratki koraci koji će zasigurno dovesti do savršene kože. Ali pijenje vode ne rješava akne. Da je tako, ne bi bilo osobe s aknama ni potrebe za dermatolozima. Ovakvi savjeti mogu biti i pogubni za nečiju kožu. Problem nastaje kada osoba radije posluša savjet s interneta koji dolazi od osobe „savršene“ kože, nego da se usmjeri na traženje prave pomoći.
Koža je naš najveći organ i glavna joj je uloga da nas zaštiti od vanjskih utjecaja koji bi mogli biti potencijalno štetni za nas. Bolje rečeno, bilo koji vanjski utjecaj bio bi štetan za nas da uopće nemamo kožu. Svaki dio kože posjeduje savršeno određenu ulogu. Omražene nam pore sitni su otvori na površini kože kroz koje nesmetano izlaze znoj i sebum. Znoj nas štiti od pregrijavanja, a sebum podmazuje površinu kože i pomaže transepidermalni gubitak vlage smanjiti na najmanju vrijednost. Koža je cjelina i da nema samo jednog njezinog dijela, preživljavanje ne bi bilo moguće.
Pore, miteseri i povremena akna normalan su dio zdrave kože. Koža je živa, stalno se mijenja i odgovara na sve što se događa unutar organizma kao i na sve vanjske čimbenike.
Trenutni izgled kože odraz je svih naših navika. Sve što radimo, makar to bio jedan dodatni posto truda, odrazit će se na koži. Ne postoje brza rješenja. Trud i disciplina, s druge strane, uvelike se primijete na koži.
Zaštita od sunca jedan je od najbitnijih koraka njege kože. Osamdeset posto bora može se spriječiti. Sunce također pogoršava svako kožno stanje. Svojoj koži učinit ćete veliku uslugu ako u rutinu uvedete dobar SPF. Najbolji SPF je onaj koji ćete s guštom koristiti svako jutro.
Kvalitetna hidratacija također je jedna od tajni zdrave kože. Ovisno o tipu kože, odaberi proizvod za hidrataciju koji ti odgovara. Masnijim tipovima super odgovaraju lagani serumi i fluidaste kreme, dok hranjive teksture dubinski njeguju suhu kožu.
Ne govore uzalud da ljepota dolazi iznutra. Hrana koju jedemo također ima veliki utjecaj na izgled kože. Poveznica prehrane i zdravlja područje je koje se uvelike istražuje, ali zamislite – ako prehrana ima utjecaj na cjelokupno zdravlje i ako je loša prehrana okidač za brojna kronična zdravstvena stanja, zašto isto ne bi vrijedilo i za kožu?
Možda je jedna pozitivna strana interneta da se polako počinje više pričati o rutinama i poznate osobe izbacuju videa u kojima prikazuju svoje poduže korake njege kože. Za zdravu kožu potrebno je puno truda i to je realna situacija. Brza rješenja za to kako do savršene kože polako padaju u drugi plan.
Cilj je imati zdravu, a ne savršenu kožu. Ne postoji univerzalno rješenje za kožne probleme. Međutim, postoji niz navika i proizvoda kojima možemo tretirati pojedinačne probleme i na taj način postići pun potencijal vlastite kože.
Svaki dio kože ima svoju funkciju, a zahvalnost ćemo izraziti upravo dobrom njegom svoje kože.
Autorica:
Magdalena Ivić, dr. med.
Michelangelo je govorio kako je naša koža ljepša i plemenitija od odjeće kojom je odjenuta. Vrijeme, kreme i pare koje ulažemo u njegu kože, govore nam koliko je ovaj renesansni genij bio u pravu – nema divnije tkanine od blistave zdrave kože. Ako živite u Zagrebu, bili baby boomer, generacija X, milenijalac, a možda čak i generacija Z, velika je mogućnost da ste se susreli ili barem čuli za kultnu doktoricu Karlić, dermatologinju koja je do samog kraja života, bistrog uma, britkog jezika i blagog osmijeha, liječila kožu svojih pacijenata. Bila sam srednjoškolka, lica zatrpana aknama, kada mi je doktorica dala jednu bočicu u ruke i rekla: „Mi smo ispred svog vremena. Jednog dana će se sve kožne bolesti ovako liječiti.“ U bočici je bio probiotik. Bilo je to prije 17 godina. Pojma nisam imala što je probiotik, a kamoli da ću u budućnosti odabrati posao koji se temelji na probioticima. Zaista je bila ispred svog vremena.
Razjasnit ćemo odmah jednu stvar. U razgovoru sa svojim pacijentima često vidim kako ih pojam probiotik i mikrobiota bune. Probiotik je dobra bakterija koju mi pijemo, bilo u kapsuli, bilo u prahu, bilo u čokoladnim prutićima (lukava zamisao, kapa dolje…), bilo u jogurtu u koji je dodana. Dakle probiotik je bakterija izvana. Dok mikrobiotu čine bakterije koje žive u nama. Ima bakterija dobrih, manje dobrih, sumnjivih, ima huligana, a ima i bakterija višestruke ličnosti koje nam za nešto pomažu, a za drugo odmažu. Kako bi to Florence and the Machine otpjevala – A kiss with a fist. Kod ljudi s kožnom bolesti (najraširenije su akne, psorijaza, svrbež kože i atopijski dermatitis) nailazimo na drugačiji sastav crijevne mikrobiote nego kod ljudi zdrave kože. Kod upalnih kožnih bolesti (npr. kod akni ili psorijaze) imamo za cilj smanjiti upalu. Što je u crijevima više bakterija iz grupe (točnije rečeno – roda) Bifidobacterium, upala u koži je manja. Što je u crijevima veći broj enterobakterija i proteobakterija, upalni procesi u koži su jači. Ispada da pojedina kožna bolest ima svoj vlastiti, karakteristični promijenjeni sastav bakterija u crijevima. I ne samo u crijevima, već i na koži. Bakterije koje žive na našoj koži nazivamo kožnom mikrobiotom. Lakše je analizirati tj. mjeriti bakterije naše crijevne mikrobiote iz uzroka izmeta, nego analizirati sastav bakterija na našoj koži. Taj proces je malo zeznut, odnosno zahtjevniji. Znanstvenici žele otkriti dvije ključne stvari. Kako izgleda mikrobiota u crijevima i mikrobiota na koži kod određene kožne bolesti? A tu je i drugo pitanje za milijun dolara: koji i koliko probiotika piti i mazati na koži kako bi izliječili kožu.
Istraživalo se koja je strategija najbolje za smirivanje akni. Samo antibiotik, samo probiotik ili kombinacija antibiotika i probiotika. Ispitani probiotik je sadržavao 3 bakterije: Lactobacillus acidophilus, Lactobacillus delbrueckii i Bifidobacterium bifidum. Guess what? Probiotik + antibiotik je bila dobitna kombinacija. Piti probiotik smanjuje količinu malih proteina u krvi koje stvaraju upalu (upalne markere), smanjuje nuspojave antibiotika i ubrzava proces liječenja od akni. Čekamo da nam znanstvenici odgovore na pitanja kako to točno probiotik smanjuje akne, koje su bakterije najbolje i u kojoj dozi ih uzimati. Kako sada stvari stoje, sve se više ide u prilog timskom radu antibiotika koji ćemo uzimati, probiotika koji ćemo piti na usta, i probiotika koji ćemo mazati u obliku kreme. Sve to kako bi ciljano koknuli bakterije koje uzrokuju akne, a sačuvali dobre bakterije koje štite kožu.
Istraživalo se također koje dobre bakterije pomažu u smirivanju psorijaze. Za sada su se najučinkovitijima pokazale Bifidobacterium infantis, Lactobacillus paracasei i Lactobacillus pentosus. Kada se proučavala kakva je mikrobiota kože ljudi koji muku muče s psorijazom, otkrilo se da su njihove psorijatične ljuskice krcate bakterijama Staphylococcus i Streptococcus. Ne moramo biti veliki znalci iz mikrobiologije kako bi znali da stafilokok i streptokok nisu na dobrom glasu. U staničnoj stijenki tih bakterija prisutna je jedna molekula koja aktivira limfocite (skupinu bijelih krvnih stanica, dakle aktiviraju imunološke stanice) koje potom rade darmar u koži ljudi sa psorijazom. Kada se pak proučavalo kakva je crijevna mikrobiota ljudi sa psorijazom, otkrilo se da je ona nedovoljno raznolika, što znači da u crijevima ljudi sa psorijazom ne živi dovoljan broj različitih vrsta bakterija. U njihovim crijevima nema na vidiku dobrih bakterija Akkermansia i Ruminococcus koje su vjesnici zdravih crijeva.
Možda (naglašavam možda) su za to odgovorne bakterije koje žive na našem licu. Francuzi su analizirali sastav mikrobiote na obrazu mladih Parižanki u dvadesetima i njihovih sugrađanki u pedesetima i šezdesetima. Sastav mikrobiote na koži lica mladih žena razlikovao se od sastava mikrobiote na koži lica žena u zreloj dobi. Dok je u obrazima mladih Parižanki obitavala bakterija Cutibacterium acnes, obrazi žena u zreloj dobi bile su dom za Staphylococcus epidermidis i Corynebacterium kroppenstedtii. Što je veća količina ovih dviju bakterija u koži, to je manja razina kolagena u koži i veća pojavnost bora. Mi još ne znamo jesu li ove dvije bakterije uzrok gubitka kolagena u koži ili je njihov porast posljedica nedostatka kolagena. Što je bilo prije – kokoš ili jaje? Time will tell. Reći će nam to buduća istraživanja.
Autorica:
Ako ne znate otkud krenuti u dnevnoj rutini njege lica, na pravom ste mjestu. Možda ste izgubljeni u moru proizvoda ili niste sigurni što vašoj koži treba da bi napokon zablistala? U ovom tekstu saznat ćete sve što trebate znati da biste složili svoju prvu rutinu njege kože lica ili nadogradili već postojeću.
Bez poznavanja svog tipa kože, nije moguće odabrati najbolje proizvode za nju, stoga je ovo prvi korak slaganja svake rutine njege. Iako postoji mnogo načina određivanja tipa kože, najjednostavnije je promatrati je kako izgleda i ponaša se tijekom dana.
Masna koža će se, zbog viška sebuma koji proizvodi, tijekom dana zasjajiti na cijeloj površini lica. Često će biti sklona miteserima, zatvorenim komedonima, prištićima i proširenim porama.
Mješovita koža će na T-zoni (čelo, nos, brada) imati obilježja masne kože, dok će koža obraza biti normalna ili čak i suha.
Normalna koža će cijelom površinom lica biti uravnotežena, neće se zasjajiti tijekom dana i nije sklona nepravilnostima poput masne i mješovite kože.
Suha koža ne proizvodi dovoljno sebuma pa tijekom dana može zatezati, izgledati suho te se čak i perutati. Često joj nedostaje sjaja i ima izražene dehidracijske bore.
Jednom kada smo odredili tip kože, vrijeme je za slaganje osnovne rutine njege. Riječ je o tri proizvoda koje baš svatko treba imati u svojoj rutini, a birate ih prema tipu svoje kože.
Izložena vanjskim čimbenicima poput suhog zraka od grijanja, toplog sunca ili vjetra, koža gubi vlagu i lipide, što narušava njenu prirodnu zaštitnu barijeru. Stoga je nužno svaku večer nakon čišćenja nadoknaditi koži izgubljenu vlagu i lipide, nanošenjem hidratantne kreme. Suhoj i normalnoj koži će možda odgovarati nanošenje hidratantne kreme i ujutro prije SPF-a.
Minimalno 80 % vidljivih znakova starenja poput bora, finih linija i pigmentacijskih mrlja, nastaje zbog štetnog utjecaja sunčevog zračenja (UVA i UVB zraka). Kako biste ih spriječili, bitno je da svaki dan nanosite proizvod sa zaštitnim faktorom 30 ili većim, širokog spektra zaštite. Iznimno ga je bitno redovito obnavljati u slučaju dužeg boravka vani. Ako nemate naviku nošenja SPF-a, ne preporučuje se uvoditi ikakve dodatne proizvode u rutinu njege, budući da neki sastojci čine kožu osjetljivijom na sunce pa bez adekvatne zaštite od sunca može doći i do pogoršanja stanja.
Najčešće dolaze u obliku gela za čišćenje lica, a koriste se nakon skidanja šminke, kako bi u potpunosti uklonili sve nečistoće i višak sebuma s kože. U rutini su obavezni navečer, a za masnu i mješovitu kožu preporučuje se korištenje i ujutro, radi uklanjanja viška sebuma nakupljenoga tijekom noći.
Jednom usvojenu osnovnu rutinu njege možete nadograditi proizvodima koji ciljaju na nepravilnosti koje želite tretirati. Uvijek ih uvodite s 2 tjedna razmaka te prestanite s korištenjem ako primijetite bilo kakve iritacije.
Odabir proizvoda ovisi o aktivnim sastojcima koji su vam potrebni, a ovo su najučinkovitiji aktivni sastojci za najčešće nepravilnosti:
U jutarnju rutinu uvedite proizvod s vitaminom C, a u večernju s retinolom. Ovaj dvojac će spriječiti pojavu novih bora, ali će djelovati i na već postojeće. Budite strpljivi – treba proći i do 6 mjeseci prije nego se primijeti da su već postojeće bore pliće.
U svoju rutinu uvedite sastojke koji reguliraju produkciju sebuma. U jutarnju rutinu možete uvesti serum s niacinamidom, cinkom ili kombinaciju ta dva sastojka. U večernju rutinu 3 x tjedno uvedite salicilnu kiselinu, koja dubinski čisti pore od viška sebuma pa tako pomaže bržem prolasku prištića, mitesera i zatvorenih komedona te sprječava pojavu novih.
Osim na bore, vitamin C ima odlično djelovanje na hiperpigmentacije, pa se i kod ovog problema preporučuje uvesti ga u jutarnju rutinu. U večernjoj rutini možete birati između korištenja AHA kiselina (npr. glikolna) 3 x tjedno ili retinola. Samo najotpornija koža moći će naizmjenično koristiti i AHA kiseline i retinol u večernjoj rutini, pa se ova kombinacija preporučuje samo najiskusnijima.
Osim što pomaže regulirati produkciju sebuma u koži, niacinamid pomaže bržem prolasku crvenih mrljica nakon prištića. U večernju rutinu uvedite azelaičnu kiselinu ili azeloglicin kako biste ubrzali promjenu – budite strpljivi, PIE prolaze jako sporo.
Oštećenu i dehidriranu kožu prepoznat ćete po konstantnom osjećaju zatezanja, crvenilu, čestom peckanju, ali i perutanju kože. Ovakvoj koži je potrebno ponovno ojačati zaštitnu barijeru i hidratizirati je, a u tome mogu pomoći sastojci poput ceramida i puževe sluzi, koje možete dodati u jutarnju i večernju rutinu.
Autor:
Tamara Obrvan
Koža nije vitalan organ kao što su srce ili mozak. Naša koža je zapravo nekoliko milimetara debeli omotač od kolagena i drugih proteina veličine otprilike 1,7 kvadratnog metra. Ovaj omotač štiti strukture našeg organizma od mehaničkih, termičkih i UV ozljeda te sadrži živčane završetke koje prenose informacije o našoj okolini i ima određeno endokrino djelovanje zbog proizvodnje vitamina D. No, puno su složenije uloge koje koža ima u našem psihičkom zdravlju te socijalnim interakcijama. Kad imamo probleme s kožom, često smo tužni, zatvaramo se u sebe i izbjegavamo kontakt s drugima. Zdrava koža nije samo mehanička barijera, već i na neki način statusni simbol u društvu. Može se reći kako zdravlje kože možda čak više doprinosi našem psihičkom zdravlju i društvenom statusu, nego funkcioniranju ostatka organizma. Stoga ne čudi kako se danas, ali zapravo i od pamtivijeka, ulaže velik trud u zdravlje kože. Troše se ne samo ogromna sredstva, već i puno vremena u poticanje i održavanje zdravlja kože. Zaista ne postoji organ kojemu svi zajedno kolektivno posvećujemo toliko pažnje, iako zapravo koža sama po sebi nije toliko bitna za naše sveukupno zdravlje.
Preventivna medicina ili preventivna zdravstvena zaštita je ona koja se bavi prevencijom bolesti i poremećaja prije nego se oni razviju. Konvencionalna, školska medicina fokusirana je na dijagnosticiranje i liječenje već razvijenih bolesti. Preventivna medicina je možda najzastupljenija upravo po pitanju zdravlja kože. Svi smo se sigurno bavili prevencijom bolesti kože: od nanošenja kreme sa zaštitnim faktorom zbog potencijalnih opeklina od sunca do unosa vitamina D i kolagena za čvrstu i elastičnu kožu. No, puno manje ljudi je aktivno i po pitanju prevencije bolesti drugih organskih sustava, koji su možda čak i važniji za naše funkcioniranje. Spavate li redovno sedam do osam sati kako biste prevenirali razvoj demencije? Vježbate li redovno tri do četiri puta tjedno kako biste prevenirali razvoj osteoporoze?
Ali koža je posebna. Uvijek ćemo se o našem kolagenskom omotaču brinuti najviše zato što je on ipak glavnina onoga što „vidimo“ od našeg tijela. Crijevni mikrobiom je s druge strane potpuno skriven unutar nas. A upravo je crijevni mikrobiom, kao organski sustav s iznimno velikim brojem uloga za naše funkcioniranje, fokus preventivne medicine. Često je poremećaj crijevnog mikrobioma korijen problema koji se onda očituje bolešću ili poremećajem nekog drugog organa kod osoba s određenom sklonošću.
Tako su i mnoge kožne bolesti povezane s poremećajem crijevnog mikrobioma. Disbioza, krovni pojam za kvantitativne i kvalitativne promjene mikrobioma koje dovode do imune i metaboličke disregulacije, povezana je s alergijskim i autoimunim kožnim bolestima. Atopijski dermatitis, ekcemi, psorijaza, lupus, skleroderma i mnoge druge. Iako je genetska sklonost uvijek olakotna okolnost, čini se kako je disbioza usko povezana s neadekvatnim upalnim odgovorom koji se onda naposljetku uvijek očituje na koži kao alergijska ili autoimuna bolest.
Zbog toga se u kontekstu preventivne medicine i kože sve više spominje i briga o crijevima. Govori se o konceptu osi crijevo – koža. Crijevni mikrobiom, odnosno disbioza kao problem unutar crijevnog mikrobioma će se izvana na koži očitovati kroz različite mehanizme. S jedne strane je to posljedična povećana propusnost crijeva koja potiče stanje upale u tijelu, s druge direktno djelovanje na imunosne stanice unutar crijeva (70 – 80 % imunosnog sustava nalazi se unutar crijeva) i kroz metabolite mikrobioma, proizvode bakterijskog metabolizma, koji imaju imunomodulatorno djelovanje. Sudeći po literaturi, čini se kako vrijedi pravilo „što bolji crijevni mikrobiom, to bolja koža“.
Zahvaljujući napretku biotehnoloških metoda saznajemo sve više i više o mikrobiomu same kože. Logično je kako je poremećaj kožnog mikrobima prisutan kod mnogih kožnih bolesti. No, znate li da koža koja cijeli ima različit mikrobiom? Ili pak da konvencionalna kozmetika mijenja mikrobiom kože lica? Ne čudi kako se ulažu veliki napori u razvoj kozmetike koja štedi mikrobiom kože. Istraživanje iz 2023. je tako pokazalo kako kozmetika ciljana na kožni mikrobiom može imati iznimno blagotvorne učinke. Istraživanje je provedeno na 14 ispitanica tijekom tri tjedna te je istraživalo utjecaj primjene kozmetike za kožni mikrobiom na jednu stranu licu u usporedbi s konvencionalnom kozmetikom na drugoj polovici lica. Pokazalo se kako je kozmetika za kožni mikrobiom imala brojnije pozitivne učinke na kožu nego konvencionalna kozmetika, kod koje je došlo isključivo do poboljšanja teksture lica. No, razlike po pitanju učinka nisu bile statistički značajne između dva tipa kozmetike.
Iako je pojam kožnog mikrobioma i dalje relativno nov, a ciljano, znanstveno dokazano djelovanje na mikrobiom kože u vidu kozmeceutika u svojim začecima, polažu se velike nade u ovo područje. Velik potencijal leži i u osi crijevo – koža, odnosno nutraceuticima, prehrambenim proizvodima koji poboljšanjem crijevnog mikrobioma imaju blagotvorne učinke na kožu. Preventivna medicina smatra kako upravo djelovanjem na crijeva i mikrobiom crijeva možemo ostvariti najbolje rezultate, odnosno one najvidljivije, jer time možemo vratiti kontrolu nad imunosnim sustavom i tako smiriti upalne ili alergijske procese kože.
Poticanjem zdravlja crijevnog mikrobioma, automatski potičemo i zdravlje kože. Dostatan unos svih tipova vlakana, redovita tjelovježba, unos probiotika i polifenola, unos fermentiranih namirnica. Sve su to jednostavni načini kako potaknuti zdravlje kože. Radom na osi crijevo – koža znanstveno potvrđeno poboljšavaju se svojstva kože: hidratacija, tekstura, elastičnost, crvenilo. Daljnjim razvojem preventivne medicine doći će vjerojatno i do novih strategija za zdravlje kože. Vrlo intenzivan rad na razvoju kozmeceutika i nutriceutika ubrzo će polučiti novim, zanimljivim proizvodima. No, ono što danas možemo napraviti je raditi na crijevnom mikrobiomu. Jer će svaki poremećaj u našoj unutrašnjosti kad-tad očitovati na našem, nama tako bitnom, kolagenskom omotaču. Što bolji crijevni mikrobiom, to bolja koža.
Autor:
Andrija Karačić, dr. med.