Priča o microgenderomu, estrobolomu i porukama iz crijeva
Najveća fascinacija crijevnim mikrobiomom ne proizlazi iz njegovog pukog postojanja u našim crijevima, već iz njegovog djelovanja na naš cijeli organizam.
Naši crijevni mikroorganizmi djeluju zapravo kao veliki sustav informacija. Zbog ogromnoga broja informacija pohranjenih u obliku gena, crijevni mikrobiom može stvoriti posljedično i ogroman broj kemijskih poruka za naše tijelo. Uznemirujućih ili umirujućih poruka. Zato i ne čudi što znanstvenici crijevni mikrobiom i nazivaju „extra-organ“. Ovim kemijskim porukama crijevni mikrobiom informira naše tijelo o situaciji unutar i izvan njega. Upijajući informacije iz naše okoline, kao što su prehrana, stres i san, koristeći vlastite genetske informacije, naš extra-organ ih pretvara u informacije za naš organizam. Tako naši crijevni mikroorganizmi oblikuju i odražavaju mnoge fiziološke procese u našem tijelu, od rada organa kao što su mozak, koža i pluća do metabolizma kostiju, masnog tkiva i hormona. Ukoliko taj informacijski sustav napajamo problematičnim informacijama, on posljedično mijenja kemijske poruke koje odašilje našim organima i organskim sustavima. Ukoliko zbog dugotrajnog priljeva problematičnih informacija taj sustav ispadne iz ravnoteže, extra organ postaje minus organ te gubimo i sve kemijske poruke potrebne za oblikovanje i održavanje našeg cjelokupnog zdravlja.
Jedan od organa i dijelova metabolizma pod velikim utjecajem crijevnog mikrobioma je ženski reproduktivni sustav i sustav ženskih spolnih hormona. Crijevni mikrobiom i zdravlje ženskih reproduktivnih organa ali i homeostaza spolnih hormona, usko su povezani. Danas znamo kako crijevni mikrobiom svojim kemijskim porukama utječe na sve faze i razine ženskog reproduktivnog sustava, od sazrijevanja folikula i jajnih stanica u jajniku, oplodnje, trudnoće pa čak i na sam porod. Kako?
Sve površine našeg tijela izložene vanjskom svijetu imaju svoj mikrobiom, mrežu mikroskopskih podstanara koji čine zaseban informacijski sustav. Naša koža, sluznica dišnog i mokraćnog sustava, kao i sluznica ženskog reproduktivnog sustava. Tu je zasigurno najbitniji i najpoznatiji vaginalni mikrobiom. Svoju najvažniju ulogu vaginalni mikrobiom igra pri porodu: upravo on prvi naseljava dijete tijekom prolaza kroz vaginalni kanal. S obzirom da je vaginalni kanal prvi kontakt djeteta s „vanjskim“ svijetom, upravo je vaginalni mikrobiom temelj svih drugih mikrobioma čovjeka. Vaginalni mikrobiom pruža djetetu prve informacije o njegovoj majci ali i okolini.
Zanimljivo je kako su istraživanja pokazala da su određene bakterije iz probavnog sustava prisutne i u vaginalnom mikrobiomu. Suvremena znanost govori o tome kako postoji funkcionalni prijelaz mikrobioma probavnog trakta u mikrobiom reproduktivnog trakta. Iako se crijevni i vaginalni mikrobiom razlikuju zbog uvjeta u kojima obitavaju, odnosno informacijama kojima je on izložen, može se reći kako je zdrav crijevni mikrobiom jamstvo zdravog vaginalnog mikrobioma. Smatra se da u stanju bolesti bilo probavnog ili reproduktivnog sustava dolazi do gubitka ravnoteže lokalnog mikrobioma, koji se zbog funkcionalnog kontinuuma prenosi i na mikrobiom drugog sustava. Ova dva mikrobioma komuniciraju međusobno tako što razmjenjuju informacije, ali i svoje članove.
Druga poveznica između crijevnog mikrobioma i ženskog zdravlja su spolni hormoni. Spolni hormoni u našoj sustavnoj cirkulaciji nisu ništa drugo nego informacije koje spolne žlijezde emitiraju u naš organizam. Ne čudi stoga kako su spolni hormoni ključne informacije i za naš extra-organ, ali i kako naš extra-organ može vlastitim informacijama utjecati na spolne hormone. Spolni hormoni kao što su progesteron, estrogen i testosteron sudjeluju ne samo u komunikaciji između mikrobioma i ostatka tijela, već mogu biti i pod izravnim utjecajem crijevnog mikrobioma. Dokazane su specifične linearne korelacije između crijevnog mikrobioma i razina spolnih hormona u krvi, koje se mogu manifestirati u zdravlju, ali i u bolesti. Danas se koncept povezanosti crijevnog mikrobioma i spolnih hormona naziva i „microgenderome“. Ovaj pojam dolazi iz područja autoimunih bolesti. Epidemiološki se autoimune bolesti češće razvijaju kod žena. Istraživanja su pokazala kako je razlog tomu međudjelovanje crijevnog mikrobioma, spolnih hormona i imunosnog sustava. Pokazalo se, naime, kako u pubertetu dolazi do promjena crijevnog mikrobioma muškaraca koji potiču dodatno stvaranje testosterona, koji pak regulira razvoj T i B limfocita kao glavnih pokretača autoimunosti. Zanimljivo je kako je jedna studija pokazala da se presađivanjem crijevnog mikrobioma muških srodnika žene može zaštiti od razvoja autoimunih bolesti.
Jedna od najvažnijih skupina spolnih hormona u okvirima „microgenderoma“ zasigurno su estrogeni. Estrogeni utječu na sastav crijevnog mikrobioma, ali i obrnuto – crijevni mikrobiom aktivno utječe na razine estrogena. Jeste li znali kako primjena antibiotika može smanjiti razine estrogena u krvi? Danas se smatra da su estrogeni ključni regulatori crijevnog mikrobioma, posebice njegove raznolikosti. S druge strane se sve bakterije, koje imaju genetske informacije za „proizvodnju“ estrogena nazivaju „estrobolom“. Naime, određene crijevne bakterije posjeduju gene za izradu enzima zvanog beta-glukuronidaza, koji estrogen unutar crijeva kemijski aktivira i time vraća u cirkulaciju.
Upravo je estrobolom glavni krivac zašto se gubitak ravnoteže crijevnog mikrobioma povezuje s razvojem ginekoloških bolesti endometrioze, policističnih jajnika, karcinoma, ali i s neplodnošću i komplikacijama u trudnoći. Poremećaj crijevnog mikrobioma može se odraziti i izmijenjenim estrobolomom. Tako će snižene razine estrogena u cirkulaciji dovesti do razvoja takozvanih „hipoestrogenskih“ bolesti: pretilosti, arterijske hipertenzije, dislipidemije, ali i osteoporoze, kardiovaskularnih bolesti i demencije. No, isto tako mogu povećani udjeli bakterije iz estroboloma dovesti do povećanih razina estrogena u cirkulaciji koji pak doprinose razvoju endometrioze i karcinoma jajnika. Mnoge ginekološke bolesti baš kao i plodnost ovise o razinama estrogena u krvi.
Zbog funkcionalne povezanosti crijevnog i vaginalnog mikrobioma te povezanosti crijevnog mikrobioma i spolnih hormona, microgenderoma i estroboloma, jasno je kako su crijevne bakterije bitan čimbenik u mnogim ženskim bolestima. No, potrebna su dodatna istraživanja koja bi ispitala uzročno-posljedičnu vezu ovog odnosa i precizne mehanizme kojima se ovaj odnos odvija. Ne samo kako bismo precizno znali koje su specifične bakterije povezane s narušenim zdravljem reproduktivnog sustava. Velike nade polažu se u modulaciju crijevnog mikrobioma kao nove terapijske i preventivne strategije za različite ginekološke bolesti. Istraživanja su pokazala kako optimizacija, odnosno korekcija crijevnog mikrobioma, dovodi po boljih ishoda po pitanju ženskog reproduktivnog zdravlja. Tako se danas sve više govori o posebnim pro- i prebioticima za regulaciju estroboloma. Znanstvenici nastoje upregnuti djelovanje crijevnog mikrobioma u korist ženskog zdravlja. Jer naš extra-organ ne šalje samo kemijske poruke važne za našu probavu nego i za reprodukciju. Danas znamo kako žensko zdravlje uvelike ovisi o informacijama iz naših crijeva, zato pripazimo kako mi sami informiramo svoj crijevni mikrobiom.
Autor:
Andrija Karačić, dr. med.
