Michelangelo je govorio kako je naša koža ljepša i plemenitija od odjeće kojom je odjenuta. Vrijeme, kreme i pare koje ulažemo u njegu kože, govore nam koliko je ovaj renesansni genij bio u pravu – nema divnije tkanine od blistave zdrave kože. Ako živite u Zagrebu, bili baby boomer, generacija X, milenijalac, a možda čak i generacija Z, velika je mogućnost da ste se susreli ili barem čuli za kultnu doktoricu Karlić, dermatologinju koja je do samog kraja života, bistrog uma, britkog jezika i blagog osmijeha, liječila kožu svojih pacijenata. Bila sam srednjoškolka, lica zatrpana aknama, kada mi je doktorica dala jednu bočicu u ruke i rekla: „Mi smo ispred svog vremena. Jednog dana će se sve kožne bolesti ovako liječiti.“ U bočici je bio probiotik. Bilo je to prije 17 godina. Pojma nisam imala što je probiotik, a kamoli da ću u budućnosti odabrati posao koji se temelji na probioticima. Zaista je bila ispred svog vremena.
Kako dobre bakterije utječu na kožu
Razjasnit ćemo odmah jednu stvar. U razgovoru sa svojim pacijentima često vidim kako ih pojam probiotik i mikrobiota bune. Probiotik je dobra bakterija koju mi pijemo, bilo u kapsuli, bilo u prahu, bilo u čokoladnim prutićima (lukava zamisao, kapa dolje…), bilo u jogurtu u koji je dodana. Dakle probiotik je bakterija izvana. Dok mikrobiotu čine bakterije koje žive u nama. Ima bakterija dobrih, manje dobrih, sumnjivih, ima huligana, a ima i bakterija višestruke ličnosti koje nam za nešto pomažu, a za drugo odmažu. Kako bi to Florence and the Machine otpjevala – A kiss with a fist. Kod ljudi s kožnom bolesti (najraširenije su akne, psorijaza, svrbež kože i atopijski dermatitis) nailazimo na drugačiji sastav crijevne mikrobiote nego kod ljudi zdrave kože. Kod upalnih kožnih bolesti (npr. kod akni ili psorijaze) imamo za cilj smanjiti upalu. Što je u crijevima više bakterija iz grupe (točnije rečeno – roda) Bifidobacterium, upala u koži je manja. Što je u crijevima veći broj enterobakterija i proteobakterija, upalni procesi u koži su jači. Ispada da pojedina kožna bolest ima svoj vlastiti, karakteristični promijenjeni sastav bakterija u crijevima. I ne samo u crijevima, već i na koži. Bakterije koje žive na našoj koži nazivamo kožnom mikrobiotom. Lakše je analizirati tj. mjeriti bakterije naše crijevne mikrobiote iz uzroka izmeta, nego analizirati sastav bakterija na našoj koži. Taj proces je malo zeznut, odnosno zahtjevniji. Znanstvenici žele otkriti dvije ključne stvari. Kako izgleda mikrobiota u crijevima i mikrobiota na koži kod određene kožne bolesti? A tu je i drugo pitanje za milijun dolara: koji i koliko probiotika piti i mazati na koži kako bi izliječili kožu.
Dobre bakterije pomažu kod akni
Istraživalo se koja je strategija najbolje za smirivanje akni. Samo antibiotik, samo probiotik ili kombinacija antibiotika i probiotika. Ispitani probiotik je sadržavao 3 bakterije: Lactobacillus acidophilus, Lactobacillus delbrueckii i Bifidobacterium bifidum. Guess what? Probiotik + antibiotik je bila dobitna kombinacija. Piti probiotik smanjuje količinu malih proteina u krvi koje stvaraju upalu (upalne markere), smanjuje nuspojave antibiotika i ubrzava proces liječenja od akni. Čekamo da nam znanstvenici odgovore na pitanja kako to točno probiotik smanjuje akne, koje su bakterije najbolje i u kojoj dozi ih uzimati. Kako sada stvari stoje, sve se više ide u prilog timskom radu antibiotika koji ćemo uzimati, probiotika koji ćemo piti na usta, i probiotika koji ćemo mazati u obliku kreme. Sve to kako bi ciljano koknuli bakterije koje uzrokuju akne, a sačuvali dobre bakterije koje štite kožu.
Dobre bakterije pomažu kod psorijaze
Istraživalo se također koje dobre bakterije pomažu u smirivanju psorijaze. Za sada su se najučinkovitijima pokazale Bifidobacterium infantis, Lactobacillus paracasei i Lactobacillus pentosus. Kada se proučavala kakva je mikrobiota kože ljudi koji muku muče s psorijazom, otkrilo se da su njihove psorijatične ljuskice krcate bakterijama Staphylococcus i Streptococcus. Ne moramo biti veliki znalci iz mikrobiologije kako bi znali da stafilokok i streptokok nisu na dobrom glasu. U staničnoj stijenki tih bakterija prisutna je jedna molekula koja aktivira limfocite (skupinu bijelih krvnih stanica, dakle aktiviraju imunološke stanice) koje potom rade darmar u koži ljudi sa psorijazom. Kada se pak proučavalo kakva je crijevna mikrobiota ljudi sa psorijazom, otkrilo se da je ona nedovoljno raznolika, što znači da u crijevima ljudi sa psorijazom ne živi dovoljan broj različitih vrsta bakterija. U njihovim crijevima nema na vidiku dobrih bakterija Akkermansia i Ruminococcus koje su vjesnici zdravih crijeva.
Zašto nastaju bore na licu?
Možda (naglašavam možda) su za to odgovorne bakterije koje žive na našem licu. Francuzi su analizirali sastav mikrobiote na obrazu mladih Parižanki u dvadesetima i njihovih sugrađanki u pedesetima i šezdesetima. Sastav mikrobiote na koži lica mladih žena razlikovao se od sastava mikrobiote na koži lica žena u zreloj dobi. Dok je u obrazima mladih Parižanki obitavala bakterija Cutibacterium acnes, obrazi žena u zreloj dobi bile su dom za Staphylococcus epidermidis i Corynebacterium kroppenstedtii. Što je veća količina ovih dviju bakterija u koži, to je manja razina kolagena u koži i veća pojavnost bora. Mi još ne znamo jesu li ove dvije bakterije uzrok gubitka kolagena u koži ili je njihov porast posljedica nedostatka kolagena. Što je bilo prije – kokoš ili jaje? Time will tell. Reći će nam to buduća istraživanja.
Autorica:
