Kako kretanje utječe na mentalno zdravlje, a kako stres na kretanje — b•Aktiv

Kako kretanje utječe na mentalno zdravlje, a kako stres na kretanje

Život je kompleksan, kao i sam čovjek, pa je tako i svaki problem na koji nailazimo u životu kompleksan. Međutim, kompleksni problemi traže jednostavna rješenja koja je moguće provesti u stvarnom životu. Kad govorimo o ulaganjima u mentalno zdravlje i problemima na koje možemo naići u kontekstu mentalnog zdravlja, najčešći su problemi sa stresom, anksioznošću ili depresijom. Prije nego što ponudimo jednostavno rješenje za većinu nas, dobro je podsjetiti se kako generalno funkcioniramo te što imamo pod svojom kontrolom, a što ne.

Iako su problemi na koje se usmjeravamo najčešće „vani”, u našoj okolini, rješenje problema je u nama. U životu ima mnogo stvari koje nam se svakodnevno događaju. Bez obzira na to što želimo imati kontrolu nad njima, one utječu na nas. Međutim, ako znamo kako, onda i mi možemo utjecati na njih. Kontrolu i značajan utjecaj moći ćemo uspostaviti nad našim mislima, osjećajima, fiziologijom i ponašanjem. Te su četiri stvari međusobno povezane, jedna utječe na drugu i ako želimo mijenjati neku od njih, sve što trebamo učiniti je odabrati smjer iz kojeg ćemo krenuti. Primjerice, ako želimo kontrolirati svoje emocije i razinu stresa koji osjećamo u svakodnevici, možemo se koristiti meditacijom, vježbama disanja ili pak najjednostavnijom metodom ulaganja u mentalno zdravlje, a to je – kretanje.

Tjelesna aktivnost, odnosno kretanje, pa čak i u onom najjednostavnijim obliku (šetnja), dugoročno nam pomaže smanjiti štetan utjecaj stresa, smanjiti puls u mirovanju ili krvni tlak pa samim time dobivamo stvaran osjećaj tjelesnog, ali i mentalnog blagostanja.

Osim toga, kretanje smanjuje razinu kortizola, što omogućava otpuštanje endorfina i dopamina, zbog kojih se osjećamo sretnije, zadovoljnije, mirnije i ispunjenije.

S druge strane, ako smo pod utjecajem stresa dovoljno dugo, jedna od uobičajenih stresnih reakcija bit će smanjenje tjelesne aktivnosti i općenito naše potrebe za kretanjem ili aktivacijom tjelesnog ili mentalnog tipa.

Iako nas kratkotrajna izloženost stresu može pokrenuti, dugoročna izloženost stresu ozbiljnije narušava naše mentalno i tjelesno zdravlje, iscrpljuje nas u svakom pogledu i potom većina ljudi bira povlačenje u sebe i u svoje domove te naginje nezdravoj prehrani, gledanju televizije te smanjenju tjelesne aktivnosti. To se događa jer naše tijelo takvo dugotrajno stanje prepoznaje kao opasnost koja može potrajati pa potom čuva energiju i potiče nas na „spremanje zaliha energije”. Iako bi takav mehanizam bio povoljan nekad davno, prije nekoliko desetaka tisuća godina, isti nas mehanizam u današnjem modernom društvu s modernim stresorima i mogućnostima polako „ubija”.

Što nam je činiti?

Bez obzira na to što vam je teško i što vam ponekad nedostaje motivacije, pokušajte odvojiti barem malo vremena za tjelesnu aktivnost. Nakon što ste krenuli, samo nekoliko minuta nakon pokretanja vaše će tijelo proizvesti sve što vam je potrebno kako biste s tom aktivnošću i nastavili. Istina je da su početci teški, ali oni ne traju dugo i ne traže previše motivacije. Vaš će minimalan angažman rezultirati pojavom motivacije, a vaše će vam tijelo i um biti zahvalni u budućnosti. Svakim kretanjem i svakom šetnjom vaše će mentalno zdravlje biti otpornije na nove izazove stresa kojih nikad neće nedostajati. Stoga prvi korak, ili je bolje reći prvih 10 minuta, odvojite već danas!

 

Autori:

Ana Čerenšek, prof. psih.

Igor Čerenšek, mag. psych.