Od malih nogu usađuje nam se strah od hladnoće i zime. Oblačimo se slojevito, pijemo čajeve, uzimamo vitamine i minerale. Sve to radimo kako bismo izbjegli prehlade i gripe, koje dolaze s padom temperatura. Svako godišnje doba nosi svoje infekcije. U ljetnom razdoblju češća su trovanja hranom i crijevne viroze, a zimi bilježimo povećan broj respiratornih infekcija. Još je Hipokrat 400. godine pr. Kr. govorio kako „dolazak zime razrješava bolesti ljeta, a dolazak ljeta razrješava bolesti zime”.
Iako nam se to intuitivno činilo posve prirodnim, znanost donedavno nije u potpunosti razjasnila zašto je to tako.
Poznato je da se određeni virusi brže razmnožavaju na nižim temperaturama, no porast respiratornih infekcija više se pripisivao ljudskom ponašanju. U zimskom razdoblju češće boravimo u zatvorenim prostorima pa je tako kontakt s drugim ljudima bliži, što pogoduje kapljičnom širenju infekcija. S druge strane, krvne žile na hladnoću reagiraju stezanjem pa je tako manji dotok imunosnih stanica u sluznice. Također se sluz unutar nosa stvara u manjim količinama, što dodatno slabi obranu sluznice od virusa.
Hladnoća utječe i na naš imunosni sustav. Dokazano je kako niže temperature dovode do manjeg lučenja interferona, tvari koja funkcionira kao alarm koji privlači imunosne stanice kad virusi prodru u nosnu sluznicu. Također, hladnoća smanjuje aktivaciju fagocita, stanica imunosnog sustava koje eliminiraju viruse iz našeg organizma.
Bitno je spomenuti i ulogu vitamina D, koji možemo unositi prehranom, primjerice, mliječnim proizvodima. Međutim, sinteza aktivnog oblika vitamina D u našem organizmu nije moguća bez izlaganja UV sunčevim zrakama. Smatra se kako u našem podneblju oko polovica populacije pati od manjka vitamina D, a u zimskim mjesecima taj broj raste i do 80%. Vitamin D ima ključnu ulogu u stimulaciji našeg imunosnog sustava. Dokazano je kako može poticati lučenje antivirusnih molekula u našem tijelu. Istraživanje iz 2010. pokazalo je kako su školska djeca koja su uzimala aktivni oblik vitamina D imala manji rizik od zaraze gripom.
Iako sve gore navedeno doprinosi porastu infekcija respiratornim virusima tijekom zime, znanstvenici glavnim odgovornim za ovaj fenomen smatraju – vlagu u zraku. Budući da je zimi zrak suši, kapljice sluzi koje izlučujemo rasprše se i lebde u zraku, umjesto da zbog vlage postanu trome i padaju. Tako da zapravo zimi u zatvorenom prostoru udišemo koktel sluzi i virusa izlučenih od strane ljudi koji su boravili u tom prostoru.
Nedostatak vlage u zraku možemo riješiti dobrim ovlaživačem zraka. Međutim, kako potaknuti naš imunosni sustav da se aktivira u borbi protiv respiratornih virusa?
Znanost je pokazala kako tu mogu pomoći probiotici. Da, bakterije nam mogu pomoći upravo poticanjem našeg imunosnog sustava. Dokazano je da probiotik Lactobacillusrhamnosus GG, poznatiji po svojoj kratici LGG, ima višestruke pozitivne učinke. Iako je mehanizam vrlo složen, LGG svojim prisustvom i lučenjem kemijski aktivnih supstancija može pomoći našoj nosnoj sluznici u borbi protiv povećane količine respiratornih virusa. LGG potiče stvaranje IgA antitijela, koja su prva linija obrane našeg imunosnog sustava jer sprječavaju vezanje respiratornih virusa za sluznicu, ali i neutraliziraju njihove toksine. Nadalje, LGG potiče već spomenute fagocite na pojačano djelovanje i umnažanje unutar nosne sluznice. Uz to, LGG ispuštanjem specifičnih supstancija dovodi do lučenja citokina, kao što je interferon, koji privlače imunosne stanice, koje se moraju probijati kroz stegnute krvne žile do nosne sluznice, ali i koordiniraju njihovo djelovanje. Međutim, to nije sve! LGG ima pozitivne učinke i na razne limfocite, koji predstavljaju drugu liniju u borbi protiv respiratornih virusa.
Što to znači u praksi? Nekoliko istraživanja pokazalo je kako primjena probiotika može smanjiti količinu virusa unutar organizma tijekom respiratorne infekcije te može smanjiti učestalost i trajanje simptoma, posebice grlobolje i kašlja. Uspoređivan je titar antitijela između cijepljenih protiv virusa gripe koji su uzimali probiotike i onih koji su uzimali placebo. Pokazalo se kako je titar bio veći kod onih koji su uzimali probiotike, u nekim slučajevima čak i pet puta veći.
Ovu zimu znamo što nam je činiti. Kako bismo izbjegli infekciju respiratornim virusom, važno je izbjegavati prostore sa suhim zrakom i slojevitom odjećom zaštititi se od hladnoće. A najvažnije je održavati imunosni sustav jakim funkcionalnim jogurtima koji su, osim što sadrže LGG, također i izvor vitamina D. Dvije muhe jednim udarcem uz dnevnu dozu b.Aktiva!
Autor:
Andrija Karačić, dr. med.
