U prošlom smo članku govorili o mnogobrojnim potencijalnim učincima probiotika na različite aspekte zdravlja, od tjelesne težine do jakosti kostiju. Ovaj put ćemo se bazirati na temu koju često i ne povezujemo usko sa zdravljem, a to je – izgled. Naš fizički izgled, odnosno izgled kože i kose, smatra se u mnogim kulturama odlikom dobrog zdravlja. Nerijetko se kaže kako netko “izgleda zdravo“ ili pak „izgleda bolesno“. Osim sa zdravljem, poželjan izgled se povezuje i s mladosti, koju unatoč tisućljetnom trudu nismo uspjeli sačuvati od prolaznosti.
No, kakve sad veze imaju izgled i probiotici? Kako primjerice obični jogurt s LGG-om može utjecati na bore, sjaj kose ili akne? “Davne” 2010. formirana je teorija o modelu osovine “crijevo-mozak-koža”. Mnogobrojna istraživanja su dokazala kako debelo crijevo i njegov mikrobiom, mozak i koža komuniciraju međusobno u vidu regulacije upalnih procesa u sklopu reakcije tijela na stres. Znanstvenici su ovim modelom pokušali objasniti kako modulacija mikrobioma dovodi s jedne strane do smanjivanja upalne reakcije kože uzrokovane stresom a s druge strane do fenomena transformacije kože i njezinih mini-organa kao što je primjerice folikul dlake. Zvuči dobro, no što to konkretno znači? U principu, teorija osovine „crijeva-mozak-koža“ i istraživanja povezana s njom upućuju na to da unosom određenih probiotika možemo pozitivno utjecati na zdravlje kože, različite upale kože, rast dlaka te općenito na reakciju perifernih tkiva na stres.
Sve vam se ovo čini apstraktno i mislite da se radi o samo još jednoj teoriji koja vama osobno ne može pomoći? Vjerojatno je tako mislila i skupina Korejki, njih 110 u dobi između 41 i 59 godina dok 2015. godine nisu sudjelovale u jednom istraživanju. Tamošnji znanstvenici su naime testirali probiotik Lactobacillus plantarum na njegova svojstva kao „nutrikozmetik“ sukladno teoriji o osovini „crijevo-mozak-koža“. Pošto je izgled pokazatelj mladosti fokusirali su se na posljedice starenja na kožu. Starenje kože ima dvije komponente: intrinzičnu i ekstrinzičnu. Intrinzična komponenta ovisna je o genetičkim čimbenicima a nju čine redukcija debljine sloja kože te porast suhoće kože. Ekstrinzična komponenta je posljedica vanjskih čimbenika kao što su UV zračenje ili toksini, primjerice iz dima cigareta, te nju čine bore, gubitak elastičnosti kože, gubitak sjaja kože te poremećaji pigmentacije. Prva skupina ispitanica je tijekom 12 tjedana svakodnevno unosila jednu dozu (1×109 CFU) probiotika u obliku praha, a druga skupina placebo. Rezultati su zaista potvrdili teoriju o ovom probiotiku kao nutrikozmetiku: koža ispitanica koje su uzimale probiotik bila je značajno vlažnija, elastičnija i sjajnija a bore pliće nego u ispitanica koje su uzimale placebo. Razlike su se vidjele već nakon 4 tjedna primjene probiotika, a bile su dramatične nakon 12 tjedana.
Osim na izgled kože, probiotici očito imaju utjecaj i na različita upalna stanja kože, koja smo iskusili zasigurno svi, ako ništa tijekom puberteta. Akne su primjerice poremećaj koji se često povezuje s osovinom „crijevo-mozak-koža“. Smatra se kako emotivne promjene tijekom puberteta, kao što su lako razumljive epizode anksioznosti i depresije tijekom odrastanja, dovode do promjena u mikrobiomu crijeva što prouzrokuje povećanu propusnost stijenke debelog crijeva čime dolazi do pretjerane aktivacije imunosnog sustava ali i olakšanog prolaza upalnih faktora u krvotok koji pogoršavaju upale kože kao što su akne. Tako već postoji nekoliko istraživanja koja upućuju na to kako probiotici uz standardnu terapiju mogu pomoći u liječenju akni ali i smanjiti nuspojave antibiotika koji se daju u terapiji akni.
Ako možda i niste imali akne, zasigurno znate nekoga tko boluje od psorijaze, kronične autoimune bolesti kože koja se manifestira kao opetovana pojava crvenih plakova s bjelkastim ljuskicama po tijelu. Pacijente s psorijazom liječimo imunosupresivima koji pokušavaju obuzdati „podivljali“ imunosni sustav ali upravo zbog toga prouzrokuju i mnogobrojne nuspojave, posebno opasne u sadašnje vrijeme pandemije. Oko 10% bolesnika s upalnim bolestima crijeva, kao što je ulcerozni kolitis, boluju i od psorijaze, što se svima upoznatima s osovinom „crijevo-mozak-koža“ i ne čini toliko spektakularnim. No, zanimljivo je kako pacijenti s psorijazom i upalnim bolestima crijeva imaju vrlo sličan obrazac sastava crijevnog mikrobioma te ih obilježava manjak dobrih bakterija, koje znamo kao probiotike, kao što su Bifidobakterije te Lactobacillusi. Podaci o uspješnosti probiotika u liječenju psorijaze su zasad ograničeni na studije na molekularnoj razini i mišjim modelima, no rezultati su obećavaju i ulijevaju nam nadu, posebice sad kad znamo da pacijenti s psorijazom pokazuju poremećaje crijevnog mikrobioma ali imajući na umu i ograničenja trenutne terapije za psorijazu, imunosupresiva.
Pored stresa starenja, puberteta i različitih upalnih stanja, probiotici pomažu i kod možda najvećeg stresa na našu kožu: traumu kože u obliku operacijskog reza. U istraživanju objavljenom 2019. na miševima, dokazano je kako je miševima koji su tijekom 5 dana prije operativnog zahvata uzimali dnevno oko 200’000 CFU 4 vrste probiotika (Lactobacillus rhamnosus, paracasei, acidophilus, Bifidiobacterium lactis) u hrani, za razliku od onih koji s uzimali placebo, operacijska rana znatno brže cijelila te je unutar ožiljka bilo više vezivnog tkiva što znači da je ožiljak bio čvršći. Pošto je ovakvo istraživanje teško replicirati na ljudima vjerojatno još dugo nećemo saznati u kojoj mjeri probiotici utječu na cijeljene rana na ljudima, ali činjenica da više istraživanja na miševima imaju slične rezultate daje zaključiti kako će se u skoro vrijeme i ljudima pred operaciju preporučati unos probiotika.
Ako nekim slučajem čitate ovo a imate odlično hidriranu kožu bez bora, nemate akne ni psorijazu a ne planirate se ni operirati uskoro, sigurno se pitate mogu li onda probiotici ikako pomoći vašem na prvu besprijekornom izgledu. Kad razgovaramo o probioticima i izgledu često se citira jedna studija jednostavnog ali simboličnog naziva – probiotske bakterije dovode do „sjaja zdravlja“. Prije 10-ak godina su znanstvenici istražujući utjecaj primjene jogurta s probioticima na laboratorijskim miševima slučajno primijetili kako oni imaju izrazito sjajnu dlaku. I tako su počeli davati miševima ciljano jogurt s probiotikom Lactobacillus reuteri i pratiti njihov izgled, uz prisustvo naravno kontrolne skupine koje je uzimala samo jogurt bez dodanog probiotika. Već nakon 7 dana mogle su se mjeriti znatne razlike između dvije skupine. Kod miševa na probiotiku sloj kože je postao deblji, krzno je postalo gušće zbog većeg broja folikula dlaka te sjajnije zbog porasta broja žlijezda lojnica. Po navodima istraživača miševi su izgledali zdravije i mlađe u usporedbi s onima bez probiotika. Naravno, ljudi nisu miševi i sličnog istraživanja na ljudima nažalost zasad nema. No, kad vidite koliko se ljudi oko vas muče sa svojim izgledom te koliko vremena i novaca troše na različite preparate i terapije koji ne daju zadovoljavajuće rezultate, lako se postavlja pitanje kako se možda zaista trebamo okrenuti drugom pristupu. Možda zaista tajna „sjaja zdravlja“ leži u tmini našeg debelog crijeva? Možda je najvrjednija kozmetika stvarno „nutrikozmetik“ u plastičnoj bočici jogurta? Nažalost, odgovor na to pitanje nemamo ali veliki broj novih istraživanja upućuje na to da vrelo mladosti zaista leži u svakodnevnoj dozi probiotskog jogurta u vašoj obližnjoj trgovini.
Više o osovini crijevo-mozak-crijevo
Autor:
Autor: Andrija Karačić, dr. med.
