Sjećate li se sebe prije nego što ste otišli na godišnji odmor? Je li godišnji bio dovoljno dug da zaboravite sve nedaće svoje stare rutine?
Na godišnjem odmoru zbog prekida svakodnevne rutine drastično poboljšavamo svoju kvalitetu života. Bolje spavamo, kvalitetnije se hranimo, više se družimo. Mnogi od nas tek na godišnjem stignu izdvojiti vremena za uživanje u onim malim ali tako bitnim stvarima: doručku, zalasku sunca, čitanju knjiga. Mnogi će reći kako na godišnjem žive najbolju verziju sebe. Stoga nije čudno kako su mnogima tada puno manje izražene zdravstvene tegobe: probava funkcionira bolje, metabolizam manje divlja, manje je nesanice i kroničnih bolova. No, sve što je dobro kratko traje. Tek što smo se navikli na novi ritam, vrijeme je za pakiranje i povratak u staru rutinu.
No, to ne znači nužno da se moramo u potpunosti vratiti i staroj rutini. Upravo je povratak s godišnjeg odmora idealan trenutak za promjenu navika. To što ste ponovno počeli s poslom, ne znači kako morate početi i sa svojom starom rutinom. Pokušajte iskoristiti ovaj trenutak da biste malim koracima koje ste nesvjesno radili tijekom godišnjeg odmora, poboljšali kvalitetu života tijekom cijele godine.
Najvažnije je prisjetiti se Vaših najproblematičnijih navika. Upravo je ovo idealan trenutak za rad na njima. Primjerice, prekomjerna konzumacije kave. Mnogim ljudima kava je jedini način za preživjeti radni dan. Ujutro ih pokreće, a tijekom dana ih diže iz mrtvih kad kofein pak prestane djelovati. I tako se stvara začarani krug iz kojeg je tijekom svakodnevne rutine radnog dana teško izaći. Upravo je zato trenutak povratka s godišnjeg odmora odličan trenutak za rad na ovoj navici. U prosjeku odrasla osoba na godišnjem odmoru zbog promjena u strukturi dana i svakodnevnih obaveza konzumira čak i do 50 % manje kofeina. Doziranjem unosa kave, idealno tijekom prijepodnevnih sati, spriječit će se pad energije koji se događa nakon preobilne konzumacije kave. Zato pomalo s kavom nakon godišnjeg.
Druga česta problematična navika, koju mnogi od nas danas dijelimo, loša je higijena sna. Higijena sna odnosi se na okoliš i ponašanje povezano sa snom. Dobru higijenu sna čine dosljednost u vremenu odlaska na spavanje i buđenja, izbjegavanje stimulansa, hrane i ekrana prije sna i održavanje prikladnog okruženja za spavanje. Većinom se naše ponašanje prije odlaska na spavanje uvelike razlikuje tijekom godišnjeg odmora i po povratku na posao. Na godišnjem ćemo posljednje sate budnosti najčešće provesti u ugodnom društvu u nekoj opuštajućoj aktivnosti. A tijekom godine, tik prije sna, redovito znamo završavati neke obaveze, provoditi vrijeme na društvenim mrežama ili večeravati jer nismo ranije stigli tijekom dana. Sve to se izrazito negativno odražava na higijenu sna, zbog čega primarno pati kvaliteta sna. Statistike širom svijeta su katastrofalne po pitanju kvalitete sna i danas tek manjina ljudi spava zaista kvalitetno, što je preduvjet za zdravlje mozga, metabolizma ali i probave. I dok nam rad na higijeni sna tijekom godine teško pada zbog užurbanosti suvremenog svijeta, godišnji odmor je vrijeme kad nam to nekako prirodno pada. Zato pripazite na higijenu sna nakon godišnjeg.
Još jedna problematična navika na koju se često znamo žaliti tijekom godine je brza konzumacija obroka. U Hrvatskoj se doručak tipično kupuje u pekarnicama kako bi se pojeo na putu do radnog mjesta ili pak na radnom mjestu kad prvi put uhvatimo predah od posla. Rijetki od nas doručak jedu kod kuće ili ga pak pripremaju doma i donose na posao. Ako ste Vi taj kolega, čestitke, ne morate čitati dalje. No, i dalje većina zaposlenih u Hrvatskoj doručak, i općenito obroke tijekom radnog dana, tretira kao nužno zadovoljavanje elementarne potrebe, bez da im posveti dovoljno pažnje i vremena. A upravo to ima razorne posljedice po pitanju probave. Hrana nije adekvatno sažvakana, probavni enzimi ne stignu se lučiti, razina šećera u krvi raste naprasno, proguta se previše zraka, hormoni sitosti ne stignu se lučiti. Posljedice? Nadutost, bolovi u trbuhu, žgaravica, želja za slatkim nakon obroka, inzulinska rezistencija, problemi s crijevnim mikrobiomom. Čovjek a posebice njegova probava i metabolizam nisu podešeni za brzu konzumaciju hrane. Iz tog razloga je (pre)brzo konzumiran obrok zapravo šok za naš organizam. Zato se obrocima, isto kao što to činite na godišnjem odmoru, ne treba žuriti. Za hranu je potrebno izdvojiti malo vremena tijekom dana. Ne samo kako bi se obrok mogao što lakše probaviti, već i kako bi u njemu mogli zaista uživati. Zato jedite sporo kao na godišnjem.
Povratak na radno mjesto nakon zasluženog godišnjeg odmora definitivno je šok za organizam. Rigidna struktura dana, nagomilane obaveze, ponovni susret s kolegama koje ne preferiramo. Stres u pravom smislu te riječi. No, to ne znači da se dobre stvari godišnjeg odmora ne mogu nastaviti i tijekom ostatka godine. Iako je puno teže imati kvalitetne životne navike na poslu, jer imamo manje vremena, živaca i motivacije, možemo ipak nastaviti s nekim dobrim navikama koje smo imali tijekom godišnjeg odmora. Bio to spori doručak na početku dana, čitanje knjige prije spavanja ili jedna kava manje nakon ručka. Iako godišnji odmor ne može trajati vječno, možemo se potruditi čak i tijekom godine malo osjećati kao da smo upravo na godišnjem. Izdržati dan bez pada energije tijekom radnog vremena, buditi se ujutro odmorno i naspavano i uživati u obroku tijekom radnog vremena. Tako će naposljetku i idući godišnji odmor doći brže i lakše!
Autor:
