Koncentracija je naša sposobnost usmjeravanja pažnje na ono što nam je u nekom trenutku zanimljivo ili od interesa, a motivacija je pretpostavljeni unutarnji proces koji nas “gura” prema nečemu. Izostankom jednog ili drugog, lutali bismo svijetom bez smjera i cilja te ne bismo ostvarili mnogo.
Međutim, koncentracija ne znači da smo uvijek usmjereni na ono što nam je doista važno u nekom trenutku ili dugoročno. Istovremeno, uvijek smo motivirani, ali ne uvijek za prave stvari. Upravo iz tog razloga važno je znati kako definirati prioritete jer ako to napravite dobro i donošenje odluka će vam jednim dijelom biti olakšano.
Ljudi raspolažu s milijardama informacija, a za donošenje odluke potrebne su samo neke. Istovremeno, svjesno možemo raspolagati s 5 +/- 2 informacije u trenutku, što znači da često imamo dojam nedostatka informacija za donošenje odluke.
Jedan psihološki model vrlo jasno kaže da u početku procesa imamo malo informacija i posljedica donošenja odluke je velika. S vremenom se posljedice smanjuju jer je informacija sve više i možemo donijeti “sigurniju odluku”. Međutim, iako broj informacija raste, naš kapacitet ostaje isti (recimo 7 informacija).
Što je intuicija?
Nesvjesni proces obrade podataka iz okoline i donošenje najboljeg mogućeg rješenja oslanjajući se na jako puno informacija.
Kako bismo vam pomogli u oba procesa (postavljanje prioriteta i donošenje odluka), predlažemo dvije relativno jednostavne početne strategije.
Mala strategija postavljanja prioriteta:
- Odredite svoje prioritete po važnosti. Napravite to tako da na jedan papir zapišete sve zadatke koje trebate obaviti u tjednu.
- Zatim zapišite koliko vam je svaki pojedini zadatak privlačan na skali od 1 do 10 (1 – nije mi privlačno uopće, a 10 – jako mi je privlačno). Sjetite se da, po prirodi, prvo biramo i želimo obaviti zadatke koji su nam privlačniji, a to nije uvijek najbolja odluka i općenita je preporuka da manje privlačne zadatke odradimo ujutro dok još imamo više energije za obavljanje istih.
- Zatim zapišite koliko vam je vremena otprilike potrebno za izvršenje pojedinih zadataka. Za neke zadatke će to biti teško odrediti jer vam je gotovo nemoguće predvidjeti koliko brzo i efikasno ćete ih rješavati, posebno ako ovisite o drugim faktorima ili ljudima. Za te zadatke ostavite više vremena i ne brinite, vrijeme će biti ispunjeno. A ako ih završite ranije od planiranog, to i nije neki problem. Opća je preporuka da takve vremenski zahtjevnije zadatke stavite u raspored ranije ujutro ili još bolje na kraju dana (ako imate dovoljno energije za njih), kad nemate ništa za obaviti nakon njih.
- Na samom kraju upišite sve ovo u svoj raspored (kalendar) kako biste imali realniji prikaz svojih prioriteta u tjednu. Kad ste to napravili, provjerite još jednom je li vaš raspored provediv u stvarnosti i napravite eventualne prilagodbe.
Sad kad ste odredili prioritete, iskoristite strategiju donošenja odluka:
- Jasno definirajte problem. Toliko jasno da ga u nekoliko rečenica možete objasniti do razine razumijevanja sebi i nekoj drugoj osobi (nekad je za ovaj korak potrebno najviše vremena i promišljanja).
- Zapitajte se što vam kaže intuicija. Često intuitivno dolazimo do odličnih rješenja, ali ih odbacujemo jer nam se čine “prejednostavnima”. Zapravo jednostavna rješenja su često najbolja, bez obzira koliko složen sam problem izgledao. Zato ih trebate uzeti u razmatranje prije nastavka sa sljedećim korakom.
- Zapišite 5 mogućih alternativnih rješenja. Pokušajte razmišljati “izvan svojih obzora” i dajte si malo vremena pa čak i odmak od tog zadatka na neko vrijeme, prije nego što nastavite. Nekad nam najbolja rješenja padnu na pamet kad smo već odustali od promišljanja i kad razmotrimo problem iz druge perspektive.
- Ocijenite svako rješenje po vrijednosti. Vrijednost svakog rješenja ocjenjujete vi u skladu sa svojim vrijednostima i stavovima, ali i mogućnostima. Uzmite u obzir sve potencijalne resurse, ishode i mogućnosti. Također, pokušajte uzeti u obzir i moguće prepreke za svako potencijalno rješenje.
- Odaberite najbolje rješenje i sastavite plan provedbe. Definiranje koraka i određivanje rokova svakako će vam pomoći da se pokrenete. Potrudite se da prvi koraci ne budu preveliki, već da jasno vode u smjeru zacrtanog cilja.
- Napravite prvi korak!
Za kraj, odluka je dobra kad u nju uložimo puno energije i vremena da bi je učinili vrijednom.
Neki zaključuju temeljem internih procesa (osjećaj da je dobra), a neki temeljem vanjskih faktora (rezultati ukazuju na to da je dobra). Bilo kako bilo, dobre odluke nisu one koje se donesu, već one koje se manje ili više uspješno provedu.
Autori:
