Nemam Instagram, nemam Tik tok, nemam Twitter, a Facebook otvaram svake prijestupne godine. Ako su do mene u kamenoj špilji bez društvenih mreža stigle mnogobrojne video snimke o ljudima koji u svom autu drže monologe o kortizolu ili pak u svojim kuhinjama pripravljaju čarobne limunade koje bi ga navodno trebale spuštati, onda možemo s pravom reći da je kortizol vruća tema u Hrvatskoj i šire. Zato je pravo vrijeme da provjerimo činjenice. Što je istina, a što urbana legenda.
Stres je epidemija 21. stoljeća. Tu nema sumnje. Kada je naše tijelo dugotrajno izloženo stresu, povećava se stvaranje hormona stresa kortizola u nadbubrežnim žlijezdama. U toj smo fazi pod gasom. Jurimo 100 na sat. Međutim, baš kao i mi koji se umorimo nakon previše prekovremenih sati, tako se i naše nadbubrežne žlijezde iscrpe kad-tad i prestanu lučiti kortizol. Razina ovog hormona stresa naglo opadne i tada pregorimo. Ulazimo u burn out. Zato, ako smo već dugo izloženi stresu i osjećamo iscrpljenost, porazgovarajmo s liječnikom. Liječnik će provjeriti radi li nam dobro štitnjača, imamo li dovoljno željeza u tijelu, je li u tijelu prisutna infekcija ili upala, a provjerit će i razinu kortizola u tijelu.
Kako provjeriti razinu kortizola u tijelu?
Ako se sumnja na burn out, najbolje je mjeriti kortizol u slini ili mjeriti njegovu razinu u 24-satnom urinu kako bi se provjerio val kortizola kroz dan. Naime, razina kortizola mijenja se kroz dan – ujutro je prirodno viša, a navečer niža. Međutim, kortizol jako brzo reagira na vanjske čimbenike (odnosno na stres) i upravo zato jedno pojedinačno mjerenje razine kortizola u danu – ujutro ili popodne, nije dovoljno ako želimo provjeriti je li nam kronični psihički ili fizički stres iscrpio nadbubrežne žlijezde, odnosno je li nas doveo do zida – do takozvane adrenalne iscrpljenosti. Ako prvi nalaz kortizola iz sline ili urina pokaže da je kortizol van intervala, ne treba odmah skakati na loptu. U dogovoru s liječnikom i osobljem iz medicinskog laboratorija, dobro je ponoviti nalaz kortizola, kako bismo bili sigurni da taj val kortizola izvan intervala nije bio jedan izoliran slučaj na dan prvog mjerenja, nego da je zaista realan i postojan prikaz stanja našeg tijela.
Što uzimati kada je kortizol povišen, a što kada je snižen?
Uzimati biljne pripravke napamet, metodom ćorave kokoši, nije nikada mudro, posebice ne kod iscrpljenosti. Dva poznata biljna lijeka za smanjenje stresa jesu rodiola (ružičasti žednjak) i ginseng. Ekstrakt biljke rodiole pomoći će ljudima čija je razina kortizola povišena. Oni će imati veću koncentraciju i snagu, bolje raspoloženje i hladniju glavu. Međutim, ta ista biljka odmoći će ljudima čija je razina kortizola snižena, odnosno ljudima koji su ušli u burn out. Rodiola će ih u ovom slučaju dodatno pokositi. Ljudima u burn outu sa sniženom razinom kortizola pomoći će ekstrakt ginsenga. Boostat će ih energijom. Ti će ljudi uz pomoć ginsenga postati benzinac a ne dizelaš koji se sporo pali. Ali bi zato ginseng mogao dodatno pogoršati uznemirenost, nesanicu i visoki krvni tlak kod ljudi čiji je kortizol povišen. Upravo zato je dobro znati je li nam kortizol snižen ili povišen prije nego uzmemo biljni pripravak koji utječe na njegovu razinu.
Ginseng – tko, kada, koliko?
U drevnoj su Kini govorili da ginseng obnavlja životnu energiju – chi. Preporučuje se uzeti 2 puta dnevno 500 mg ekstrakta ginsenga koji sadrži 5 do 10 % molekule ginsenozida. Upravo ovoj molekuli ginseng duguje njegovo boostajuće djelovanje. Ekstrakt ginsenga pije se u jutarnjim i poslijepodnevnim satima, nikako navečer. Ginseng može pojačati apetit. Nema podataka je li siguran za djecu, trudnice i dojilje pa se zato njima radije ne preporučuje. Ljudi s loše reguliranim visokim krvnim tlakom i ljudi sa shizofrenijom ne smiju uzimati ginseng.
Rodiola – tko, kada, koliko?
Rodiola se preporučuje i sportašima jer dokazano poboljšava njihovu izvedbu. Dnevna doza ekstrakta rodiole iznosi 150 mg do 400 mg. Najbolje ju je piti 2 puta dnevno u pojedinačnoj dozi od 150 mg do 200 mg ekstrakta. Bolje je započeti s manjom dozom. Nema podataka ni za rodiolu – je li sigurna za djecu, trudnice i dojilje; stoga se ne preporučuje. Ljudi s bipolarnim poremećajem ne smiju je uzimati jer povećava rizik od pojave manije. Zato je važno reći ljekarniku koje lijekove uzimamo kako bi nas uputio je li biljni lijek siguran za nas ili ne.
Autor:
