Redovitu tjelesnu aktivnost usko povezujemo sa zdravim načinom života. Kako i ne bismo kad od malih nogu u školi učimo o njezinoj važnosti. Kao odrasli često čitamo o njezinim pozitivnim učincima u časopisima i na portalima. A kako starimo, sve češće možemo čuti i od našeg liječnika kako će nam upravo tjelesna aktivnost pomoći u rješavanju nekog novootkrivenog zdravstvenog problema, kao što je tlak ili šećer. Međutim, tjelesna aktivnost zahtijeva truda. Nije lako trgnuti se s kauča i prionuti vježbanju.
A uporno slušamo i čitamo o tome kako se moramo kretati. I to ne jedanput na tjedan, već najmanje tri – četiri puta, a idealno bi bilo čak svakodnevno. Zar zaista ne postoji drugi način kako očuvati zdravlje? Zar nije zdrava i raznovrsna prehrana dovoljna za dug i zdrav život?
Znanost uvjereno tvrdi da to nije dovoljno. I za to ima jako puno dokaza. Svake godine prispijevaju nova istraživanja koja upozoravaju na ključnu ulogu tjelesne aktivnosti u prevenciji, pa čak i liječenju određenih poremećaja i bolesti. Tako je dokazano djelovanje ne samo na pretilost, na koju bismo prvo pomislili. Ne, redovita tjelesna aktivnost čuva od najrazličitijih bolesti: od zloćudnih tumora do podmuklih demencija.
Činjenica je kako su kretanje i tjelesna aktivnost moćni saveznici u borbi protiv bolesti i zaista jesu uz zdravu prehranu ključ zdravlja. Međutim, što zapravo redovita tjelesna aktivnost čini ljudskom organizmu? Jasno je kako povećava broj potrošenih kalorija i potiče cirkulaciju. Možda smo čuli kako tjelovježba potiče lučenje hormona sreće, serotonina i dopamina, no posljednjih su godina istraživači došli do vrlo neobičnog otkrića. Otkrili su kako redovita tjelesna aktivnost utječe i na jedan od možda najtajnovitijih sustava u našem tijelu – crijevni mikrobiom. Da, redovita fizička aktivnost utječe na sitne mikroorganizme unutar našeg crijeva. I to ne bilo kako.
Nije otkrivena samo povezanost između tjelesne aktivnosti i crijevnog mikrobioma, već danas znanstvenici smatraju kako su mnogi dobrotvorni učinci tjelovježbe posljedica upravo djelovanja na crijevni mikrobiom. Primjerice, gubitak na tjelesnoj težini i lučenje hormona sreće nakon treninga.
Pa dobro, što to redovita tjelesna aktivnost čini crijevnom mikrobiomu? Kad skupimo trenutačnu znanstvenu literaturu, postaje jasno kako tjelovježba u principu ima dva glavna učinka na crijevni mikrobiom. S jedne strane, ona povećava raznolikost unutar crijevnog mikrobioma. Redovitim vježbanjem zapravo povećavate broj vrsta bakterija unutar crijevnog mikrobioma. Iako zvuči nevjerojatno, američki znanstvenici otkrili su kako profesionalni ragbijaši imaju veću raznolikost bakterija unutar crijevnog mikrobioma nego ljudi iste dobi i težine koji su fizički neaktivni. S druge strane, redovita tjelesna aktivnost pospješuje rast dobrih bakterija, slično kao nekakav probiotik. Tako su, primjerice, laboratorijski miševi koji su imali mogućnost kretanja unutar kaveza imali znatno veći broj dobrih bakterija unutar crijevnog mikrobioma nego oni koji se nisu kretali. Zanimljivih istraživanja na ovu temu ima bezbroj, ali sve studije upućuju na isto: redovitim kretanjem ili općenito fizičkom aktivnosti činimo čuda za naš crijevni mikrobiom.
Iako je danas ta povezanost između fizičke aktivnosti i crijevnog mikrobioma dobro opisana, nije u potpunosti jasno kako zapravo fizička aktivnost dovodi do tih promjena. Znanost je pripremila mnogobrojne teorije. Tako se smatra da tjelovježba potiče crijevnu peristaltiku, čime se bakterijama koje izazivaju bolesti otežava prianjanje uz sluznicu crijeva. Nadalje, kretanjem izvlačimo krv iz krvnih žila oko crijeva i usmjeravamo u mišiće, čime se aktivira imunosni sustav u crijevu koji počinje reagirati na loše bakterije u svojoj okolini. A zbog umora mišića nastaje mliječna kiselina, ono neugodno pečenje koje osjetimo tijekom vježbanja, ali i dva dana poslije dok imamo upalu. Ona dopire u crijeva, gdje postaje hrana bakterijama koje se hrane mliječnom kiselinom – laktobacilima. Upravo laktobacile poznajemo kao probiotike s mnogobrojnim dobrotvornim djelovanjem i oni su tajne zvijezde unutar našeg crijevnog mikrobioma.
A čini se kako je upravo spoj djelovanja tjelesne aktivnosti i probiotika prirodno čudo za naš organizam. Tako je jedno istraživanje na miševima dokazalo kako se probioticima može pojačati učinak tjelesne aktivnosti: dolazi do većeg porasta mišićne mase i snage, povećava se otpornost na opterećenje i smanjuje umor nakon tjelovježbe. Premda znanost nije potvrdila navedeno na ljudima, čini se da ćemo uskoro i probiotike uvrstiti u obrok prije i poslije treninga.
Iako je tu svašta još neistraženo, možemo zaključiti kako kretanje i tjelesna aktivnost čine dobro našem crijevnom mikrobiomu. I to je najbitnije. Za razliku od nas samih, naši mikroskopski podstanari stvarno vole gledati kako se mi mučimo i znojimo. Međutim, važno je znati kako nas oni obilno nagrađuju za sav trud. Stvaraju različite kemijske tvari, kao što su kratkolančane masne kiseline, koje hrane stanice crijeva, pojačavaju cjelovitost stijenke i smanjuju razinu upale unutar crijeva, ali i cijelog tijela. Nadalje, redovitim treningom raste broj bakterija iz roda Bacteroides, koje nam pomažu gubiti na tjelesnoj težini, kao što smo imali priliku čitati ranije. A što je najvažnije, neke će bakterije iz naših crijeva kao odgovor na kretanje lučiti hormone sreće, što će nam olakšati muku i možda malo uljepšati pomisao na ponovni trening.
Zaista se nadam da ovaj članak neće predstavljati još jedan tekst koji hvali tjelesnu aktivnost, već da sam Vam barem malo uspio približiti ovu čudesnu povezanost između tjelesne aktivnosti i crijevnog mikrobioma. Koliko god shvaćali tjelovježbu kao nužno zlo, činjenica je kako je zapravo ona, uz zdravu prehranu, nezamjenjiva stavka u formuli za očuvanje zdravlja. Jednostavno se moramo redovito kretati. Neka Vam baš zato ovaj članak bude dodatna motivacija. Idući put kad Vam se ne bude dalo dignuti s kauča, sjetite se svih dobrih bakterija u crijevima koje to jedva čekaju i uvelike nagrađuju svu Vašu muku i trud!
Autor:
Andrija Karačić, dr. med.
