Meditacija – o meditaciji smo već puno pisali, ali rijetko je spominjemo kao oblik treninga mozga. Svakodnevna mindfulness meditacija u trajanju od 5 do 10 minuta ima iznimno pozitivan utjecaj na vašu emotivnu kontrolu, fokus, ali i na odnos koji imate s vašim mislima. Takav će vas trening pripremiti za situacije u kojima previše promišljanja nije poželjno, već se od vas očekuje da ostanete pribrani i koncentrirani na zadatak. Meditacija će vam također pomoći da u svojoj svakodnevici smanjite nepotrebno mentalno opterećenje i zadržite fokus na zadatku, a pritom i emotivnu kontrolu. Meditirati možete uz hranu, glazbu, u prirodi, za vrijeme tjelesne aktivnosti ili kod kuće zatvorenih očiju dok samo opažate svoj tijek misli i uvježbavate odvajanje od njih bez kritičkog prosuđivanja svojih misli ili sebe.
Disanje – vježbe disanja, posebno one u omjeru udaha i izdaha 1:2 predstavljaju vrhunski trening vaše koncentracije, usmjerenog fokusa, ali ubrzavaju i vaše vrijeme reakcije posebno u trenucima kad “pod stresom” morate donositi važne odluke. Trening disanja sam po sebi nije posebno zanimljiv, ali upravo je u tome jedan od velikih izazova i baš zbog toga možete imati sjajan trenažni učinak. Držanje pozornosti na nečem vrlo monotonom kroz duže razdoblje od 5 do 10 minuta dnevno čini vaš mozak spremnijim za usmjeravanje pozornosti na nešto što vam je od osobite važnosti. Disati možete kod kuće u savršenim uvjetima, ali mi vam preporučujemo da povremeni trening obavite i u nesavršenim uvjetima okruženi bukom ili drugim ljudima, dok putujete na posao ili ste na poslu. Nakon nekog vremena vježbe vaš će mozak u stresnim situacijama drugačije reagirati, a vi ćete imati spreman i uvježban alat koji možete iskoristiti kako bi zadržali svoj fokus i emotivnu kontrolu.
Mentalne simulacije – mentalna simulacija oblik je mentalnog uvježbavanja neke izvedbe. Primjerice, želite se pripremiti za važan sastanak ili neku drugu izvedbu. Prvi dio pripreme je sadržajni dio koji uključuje pamćenje i produkciju onoga što želite reći. Međutim, kako ćete to izvesti, ovisit će i o drugim čimbenicima. Mentalnom simulacijom “stavljamo” se u situaciju u kojoj ćemo se konačno naći i prolazimo svoju izvedbu kao da se odvija u stvarnom svijetu. Ako je pravilno izvedena, takva mentalna simulacija na pravi način stimulira sve one dijelove našeg mozga koji su zaduženi za izvedbu u stvarnom svijetu i stvara tragove pamćenja slične onima kad nešto doista radimo. Rezultat je, naravno, bolja uvježbanost, ali i samopouzdanje, iako se još niste našli u samoj stvarnoj situaciji. Da bi u tome uspjeli, mentalnu simulaciju treba koristiti kao vježbu za mozak, redovito i poštujući neka pravila poput:
Vlastite perspektive – zadatak je zamišljati se iz prvog lica, kao da ste doista tamo gdje trebate biti, a ne tako da vidite sebe kako obavljate zadatak iz neke druge perspektive. Sjetite se da je cilj zavarati mozak da ste doista tamo, a ne samo zamišljati situaciju.
Sinestezije osjeta – zadatak vam je aktivirati sva osjetila na najrealniji mogući način i “zamisliti” što sve osjećate dok ste u situaciji fizički (miris, okus, opip, tjelesni osjećaj, itd.)
Savršenstva izvedbe – ovo je jednostavno pravilo s kojim mnogi imaju problem u početku. Simulirajte stvari koje želite bez da u simulaciji radite greške. Naime, normalno je da griješite i u simulaciji (ipak je to trening uvježbavanja), ali ako napravite pogrešku, vratite se nekoliko koraka unatrag i ponovite dio izvedbe koji nije bio kvalitetan.
Kontrole – iako kontrolirate stvari u simulaciji, ne zaboravite da želite kontrolirati i svoje emotivno stanje, svoju razinu pobuđenosti. Osvijestite kako se osjećate i kako se želite osjećati i uvježbajte i taj dio, a za regulaciju možete koristiti i disanje koje uvježbavate dodatno.
Fokus točke – odredite koji su ključni elementi i pod-elementi vaše izvedbe i imajte ih u vidu dok uvježbavate kao da u glavi imate lanac događaja ili radnji koje poduzimate u nekom redoslijedu. To je važno jer uvijek na nešto trebamo biti fokusirani. U protivnom naš mozak sam odabere što mu je interesantno, ali ne uvijek i korisno za izvedbu.
Osim ovih uobičajenih mentalnih treninga, svim svojim klijentima predlažemo izlaganje u novim situacijama, možda i u nelagodi, jer se na taj način naš mozak s vremenom uvježbava nositi s istom. Takav trening izlaganja je također oblik mentalnog treninga koji se ne odvija uvijek planirano i nije uvijek ugodan, ali je svakako poželjan za osnaživanje i poboljšanje funkcionalnosti vašeg mozga.
Za kraj, svaki trening zahtijeva oporavak, pa tako i trening vašeg mozga. Od svih metoda oporavka (a ima ih puno), oporavak kroz spavanje je najbolja varijanta koju nikako ne možemo izostaviti, a nedostatak je teško nadoknaditi kroz druge oblike oporavka. Iz tog razloga, kako bi vaši mentalni treninzi dali pravi rezultat, poklonite svom mozgu redoviti odmor odnosno san.
