Kad govorimo o mentalnom zdravlju, jedna se velika i značajna skupina često nepravedno zaobilazi, a to su mladi. Razmišljajući o mladosti, najčešće nam na pamet padaju predodžbe o najljepšem razdoblju života, zabavi, nebrojenim mogućnostima i izborima, druženjima, zaljubljenosti, bezbrižnosti, entuzijazmu, neranjivosti i zdravlju. Sve je to donekle točno, no istovremeno su mladi najranjivija skupina ljudi.
Mladi ljudi, osobito u tinejdžerskim godinama i adolescenciji, nemaju dovoljno dobro razvijene mehanizme samoočuvanja ni suočavanja sa stresom. Mladi ljudi prolaze kroz formativne faze svoje ličnosti koje će ih oblikovati u odrasle ljude, odnosno manje ili više funkcionalne pojedince u društvu. Još uvijek nedovoljno zreli za donošenje velikih životnih odluka, prisiljeni su birati smjer svog života, školovanja ili tragati za poslom, a da pritom doista ne poznaju sebe ili ne znaju što žele u budućnosti. Danas, više nego ikad prije, mentalno zdravlje i životi mladih su otežani, usporeni, a u nekim slučajevima gotovo u potpunosti limitirani. Nestala su velika druženja i zabave, a društveni kontakt je ograničen do te mjere da i u školskom sustavu život i interakcija ne izgledaju kao nekad. Sport i rekreacija svedeni su na minimum, a i ranije je tjelesna aktivnost mladih bila nedovoljno zastupljena. Koliki će trag na danas mlade ljude ova situacija ostaviti u budućnosti, ne znamo, ali vjerujemo da će posljedica biti.
Zdravlje populacije određeno je mentalnim, tjelesnim i socijalnim blagostanjem pojedinaca te njihovim doprinosom društvu. Iako znamo da u društvu postoje posebno ugrožene skupine, nepravedno je mlade isključiti s tog popisa jer upravo će oni u godinama koje dolaze kreirati novu sliku svijeta i društva za buduće naraštaje. Oni će, dakle, biti ljudi koji oblikuju sliku zdravlja našeg i svakog drugog društva. Ne zaštitimo li mlade, kakva nas budućnost očekuje?
Mladi se danas suočavaju s problemima s kojima se teško snalaze i odrasli. Anksioznost, depresija, poremećaji prehrane, samoranjavanje, suicid, izostanak tjelesne aktivnosti i socijalna izolacija samo su neki od problema koji ih osobito pogađaju. Tako je bilo oduvijek, a danas je situacija samo dodatno izazovna jer velikim dijelom izostaje njihova „prva linija obrane od stresa”: društvena interakcija uživo.
Što možemo učiniti?
- Smanjiti stigmatizaciju mentalnih poteškoća kad je riječ o mladim ljudima – mladi nisu neranjivi, dapače, ranjiviji su od odraslih kad je riječ o suočavanju sa stresom. Gotovo svaka mlada osoba tijekom odrastanja prolazi kroz teška razdoblja, ali zbog straha od osude i izolacije skriva probleme. Skrivanje poteškoća s kojima se baš svi ponekad susrećemo jednostavno nema smisla. Emocionalni i socijalni problemi u interakciji s bližnjima uobičajeni su kod svih, stoga su normalizacija, prihvaćanje i otvoren razgovor s mladima neki od prvih koraka ulaganja u mentalno zdravlje.
- Poticati mlade na tjelesnu aktivnost, s obzirom na to da je uloga tjelesne aktivnosti, kad je riječ o mentalnom zdravlju, već svima poznata. Međutim, mladi o njoj rijetko razmišljaju jer ne vide potrebu za njom. Organizirane sportske, rekreativne aktivnosti i izleti nisu nešto što će mladima pasti na pamet, ali mogu pozitivno reagirati na naš poticaj ili slične ideje. Boravak mladih u prirodi postao je rijetkost, ali s toplijim vremenom to je vrlo dostupna mogućnost druženja i ulaganja u mentalno zdravlje.
- Educirati mlade o važnosti kvalitetne prehrane – kvalitetna prehrana ima pozitivan utjecaj na imunitet, a posljedično ima utjecaj i na mentalno zdravlje i bolje suočavanje sa stresnim situacijama. Zdravlje nije narušeno odjednom, ono se sustavno narušava ili gradi.
- Pružati podršku mladima u okviru svojih obitelji – poticanje na razgovor otvorenim pitanjima i slušanjem, bez dijeljenja savjeta, ima vrlo pozitivan utjecaj na mlade i njihovo mentalno zdravlje jer na taj način imaju podršku, ali i priliku reći ono što ih muči umjesto da sami sa sobom ruminiraju i brinu se u svojoj sobi. Sloboda izražavanja koja nailazi na bezuvjetno prihvaćanje ima ljekovit učinak na svakoga, osobito na mlade, koji upravo na taj način sazrijevaju.
- Koristiti se njima privlačnim i dostupnim alatima za ulaganje u mentalno zdravlje. Mentalni trening kao oblik ulaganja u mentalno zdravlje može biti dostupan svima, ali mladi će do takvih kvalitetnih alata doći gotovo isključivo putem njima zanimljivih kanala, primjerice, društvenih mreža. Mladi nisu lijeni naučiti nešto novo i njima korisno, samo im mora biti dovoljno privlačno i dostupno.
- Organizirati grupe podrške za mlade. Budući da velika većina mladih prolazi slične situacije, dobivanje društvene podrške puno će im značiti kad je riječ o pronalasku rješenja, ali i osjećaja da nisu sami u svojim problemima, koji će od strašnih i sramotnih postati normalni i uobičajeni. Teško se boriti s neprijateljem za kojeg mislimo da postoji samo u našoj glavi.
Mentalno zdravlje mladih prioritet je svakog odraslog pojedinca jer upravo će oni, tako ranjivi i samozatajni, stvarati novo moderno društvo budućnosti. Brigom o njihovom zdravlju, brinemo se i o zdravlju naše zajednice – za naraštaje koji tek dolaze.
Autori:
