Što je što u svijetu mikrobioma?
Osjećate li se zbunjeno kad se susretnete s pojmovima: „mikrobiom“, „probiotici“, „prebiotici“, „sinbiotici“? Pri kupnji u trgovini i ljekarni ili dok gledate reklame u novinama, na televiziji i društvenim mrežama, često imate osjećaj kako je riječ o nekakvim apstraktnim, tajnovitim, ali čudotvornim pripravcima? Ne brinite se! Potpuno je razumljivo ako nikad niste čuli, čitali ili učili o mikrobiomu i ovim raznim „bioticima“. Nemojte kriviti sebe ni obrazovni sustav, jednostavno se još prije desetljeće-dva ni znanstvena zajednica nije bavila mikrobiomom. Tako, na primjer, kad pretražujemo PubMed, svjetski virtualni registar znanstvenih članaka, nalazimo kako je 2000. godine objavljeno 6 članaka koji su u naslovu imali pojam „mikrobiom“, 2010. 246 članaka, a 2019. godine njih čak 3337. Ovaj golemi skok upućuje na to kako je, zahvaljujući razvoju novih tehnologija, omogućeno istraživanje tog dosad nepoznatog svijeta zvanog „mikrobiom“. Štoviše, od nekadašnjeg misterija, mikrobiom se prometnuo u jednu od najpopularnijih tema u modernoj znanosti, a nove spoznaje pristižu velikom brzinom te uvijek iznova iznenađuje koliko smo malo znali o mikrobiomu, prebioticima i probioticima te koja je njihova uloga i utjecaj na cijeli naš organizam.
Probiotici – dobri mikrobi
Bilo pri kupnji hrane ili lijekova, često se susrećemo s pojmom „probiotik“. Proizvodi se reklamiraju ili kao probiotici ili proizvodi s probiotskim djelovanjem, a često se spominju i različiti latinski nazivi, od kojih ste možda čuli za Bifidobacterium ili Lactobacillus. Nešto za što ste sigurno čuli su antibiotici, lijekovi ili tvari koje uništavaju bakterije koje su opasne za naše zdravlje. Ako su antibiotici protiv bakterija, jesu li onda probiotici za bakterije? Kako to da nam se često savjetuje uzimati probiotike s antibioticima? Bez brige, probiotici ne podržavaju rast i razvoj opasnih bakterija, nego rade za naše dobro. U svim suvremenim definicijama piše kako su probiotici bakterije ili drugi mikrobi u našoj prehrani koji imaju blagotvoran učinak na naše zdravlje. Najčešće ih nalazimo u fermentiranim prehrambenim proizvodima, posebice mliječnim, kao što su jogurt i kefir. Tako je, primjerice, nobelovac Elie Metchnikoff 1907. dugovječnost bugarskih seljaka pripisao konzumaciji kefira koji sadrži probiotik Bacillus bulgaricus i tako još prije sto godina započeo našu fascinaciju dobrim bakterijama koje rade za nas. Danas ih, osim prirodno u hrani, možemo samostalno konzumirati i u raznim drugim oblicima, kao što su tablete i sirupi, te se s novim istraživanjima sve više produžuje popis stanja i poremećaja u kojima su nam probiotici od velike pomoći.
Prebiotici – hrana za mikrobe
Pojam „prebiotik“ ne odnosi se na same bakterije iako slično zvuči. Prebiotici su različite komponente u našoj hrani, najčešće različita vlakna koja potiču rast i aktivnost dobrih bakterija, gljivica i inih mikroba u nama. Ukratko, prebiotici su hrana za mikrobe unutar naše prehrane ili – ako se poslužimo našim pojmovima – unoseći prebiotike, hranimo probiotike. Dotaknut ćemo se kratko i sinbiotika, koji sadrže i prebiotike i probiotike. To su, primjerice, različiti jogurti obogaćeni probioticima i prebioticima. U svakodnevnoj prehrani prebiotike najviše nalazimo u voću, povrću, grahoricama i žitaricama. Vrlo se često prebiotici dodaju određenim prehrambenim proizvodima kao što su jogurti i formule za djecu ili se prodaju kao dodatci prehrani u obliku kapsula. Možda ste se i sami susretali s proizvodima na kojima piše kako im je dodan inulin, oligofruktoza ili kako sadrže puno vlakana. Vlakna su ključna komponenta prehrane koja često u našoj, zapadnoj prehrambenoj kulturi biva zanemarena. Tako je, primjerice, kirurg Denis Burkitt nakon povratka iz Afrike, gdje u prehrani dominiraju namirnice s puno vlakana, okrivio upravo nedostatak vlakana, to jest prebiotika, u modernoj prehrani zapadnog svijeta kao razlog za epidemiju karijesa, pretilosti, upala slijepog crijeva i mnogih drugih zdravstvenih boljki našeg društva.
Mikrobiom – zajednica mikroba
Mikrobiom je grčka riječ koja se sastoji od tri elementa: „mikro“ – što znači „malo, sitno“; „bio“ znači „život“, a sufiks „-om“ označava cjelinu jedne vrste ili skupine. Ukratko prevedeno: „skup sitnih živih bića“. To vrlo dobro odgovara službenoj modernoj definiciji mikrobioma: zajednica svih mikrobnih stvorenja, kao što su bakterije, virusi, gljivice, protozoe te arheje, koje zajedno žive na određenom staništu, bilo to živo biće, tlo, more ili čak zgrada. Kakve veze ima mikrobiom s nama ljudima? Pa mi ljudi nismo usamljena bića: u nama i na nama živi oko 39 trilijuna mikroba, raspoređenih u otprilike tisuću dosad otkrivenih vrsta, te ukupno teže do čak 1500 grama. To je cjelokupni mikrobiom svakog od nas, naš osobni ekosustav koji nosimo kroz život, naša vlastita flora i fauna, potpuno različit od osobe do osobe. Tako se danas smatra da smo mi ljudi „superorganizam“, čije zdravlje, sposobnost i snaga dolazi ne samo od nas, našeg tijela i gena već i svih onih mikroba i njihovih gena koji žive s nama. Bitno je naglasiti kako nijedan od tih mnogobrojnih mikroba ne izaziva nikakve bolesti, naš imunosni sustav ih prepoznaje kao dio nas te ih ne napada, štoviše, čuva ih i uči od njih. Taj mikrobiom dijeli se na zajednice ovisno o mjestu prebivališta, unutar i na našem tijelu.
Mikrobiom i mi
Iako mikrobi žive apsolutno svugdje, nabrojit ćemo najbitnije skupine s kojima se najčešće susrećemo u svakodnevici, različitim proizvodima, popularnim i znanstvenim člancima. Tako znamo za mikrobiom u usnoj šupljini, posebice u naslagama na zubima, ali i slini, takozvani oralni mikrobiom. Dalje se navodi i izuzetno bitan mikrobiom kože, kao i mikrobiom spolnih organa. Najpoznatiji i najbolje istraženi je mikrobiom probavnog sustava čija količina i sastav variraju o mjestu, od želudca do debelog crijeva. Naš daleko najveći mikrobiom je onaj u debelom crijevu zbog velike koncentracije bakterija te velike površine na kojoj je nastanjen. Trenutačno se u znanstvenoj zajednici sve više raspravlja o ideji kako bi mikrobiom debelog crijeva trebalo proglasiti nezavisnim organom ljudskog tijela zbog isprepletenosti s drugim organima i sustavima našeg organizma, ali i dobre uklopljenosti u sveukupno funkcioniranje našeg tijela koje traje već milijunima godina, otkako se razvijamo zajedno s našim mikrobiomom.
Zasigurno trenutačno imate mnogo pitanja. Odakle potječe mikrobiom? Kako komunicira s nama, kakav i koliki je njegov utjecaj na nas, ali i kako mi možemo utjecati na njega? Zašto je dobro uzimati prebiotike i probiotike i koji je najbolji? Ne bojte se, nadam se kako ćete u nastavku serijala članaka dobiti odgovor na većinu pitanja.
Stoga se upoznajte s prijateljem, to jest trilijunima prijatelja za koje niste dosad znali i koji neprestano čine dobro za Vas i Vaše zdravlje te naučite kako izgraditi kvalitetan odnos s njima, za Vašu dobrobit.
A dotad čuvajmo naš mikrobiom unoseći probiotike kao dobre nove stanovnike u naš organizam te prebiotike kao hranu za taj čudesni svijet u nama.
Ako Vas još nešto zanima o tezama koje smo spominjali u članku, možete se informirati putem dolje navedenih poveznica:
Autor: Andrija Karačić, dr. med.
