Na spomen probiotika svima nam padaju na pamet vjerojatno iste stvari. Jogurt, probava i probavne tegobe. No, zahvaljujući velikom trudu znanstvenika danas znamo kako su probiotici puno više od nekih „bakterija koje čine dobro crijevima“. Iako je danas primjena probiotika u suvremenoj medicini uvelike ograničena isključivo na zdravlje probavnog sustava, suvremena znanost ukazuje na sustavno djelovanje probiotika i njihovu potencijalnu primjenu u najrazličitijim aspektima zdravlja. Danas tako znamo kako probiotici potiču i zdravlje kostiju i dišnog sustava, ali i naše duševno zdravlje.
Moć probiotika leži u njihovom pozitivnom djelovanju na naš crijevni mikrobiom i proizvodnji ogromnog broja biokemijskih aktivnih supstanci. Zahvaljujući modernim biotehnološkim metodama danas možemo precizno detektirati kako i u kojoj mjeri određeni probiotik utječe na crijevni mikrobiom i koje supstance on može proizvoditi, odnosno kako te supstance mogu utjecati na naše zdravlje. To je razlog zašto probiotici danas više nisu samo sredstvo za ublažavanje probavnih tegoba nego i potencijalno učinkovit, prirodan i siguran način kako prevenirati i liječiti niz zdravstvenih problema.
Jedan od takvih zdravstvenih problema koji bi se potencijalno mogao riješiti primjenom probiotika je i starenje kože. Starenje kože? Da, izgleda kako probiotici mogu promijeniti naš „izgled“.
Iako se možda čini kako starenje kože nije prvenstveno medicinski već estetski problem suvremenog čovjeka, danas svjedočimo sve češćoj pojavi preuranjenog starenja kože. Razlozi tome su mnogostruki: oštećenje kože UV zrakama, razni zagađivači iz naše okoline, a posebice karcinogeni, ali i neraznolika i nekvalitetna prehrana, stresan stil života uz nedostatak kvalitetnog odmora i sna te upotreba raznih higijenskih i kozmetičkih sredstava. Danas se globalno troše milijarde na očuvanje mladolikog izgleda kože. Od skupih anti-aging kozmetičkih proizvoda do još skupljih kozmetičkih anti-aging tretmana pa do široko dostupnih riskantnih estetskih zahvata. Stoga ne čudi kako znanstvenici pokušavaju pronaći prirodne i sigurne metode usporavanja procesa starenja kože koji nam neminovno prijeti zbog izazova s kojima se svi susrećemo u modernom svijetu.
Za starenje kože odgovorno je nekoliko procesa: gubitak kiselog zaštitnog sloja kože, povećana aktivnost enzima koji razgrađuju proteine kože, upala izazvana oštećenjem kože UV zračenjem te povećana proizvodnja slobodnih radikala, odnosno smanjena sposobnost razgradnje slobodnih radikala. Sve to dovodi do narušavanja zdravlja kože: ona gubi svoju elastičnost i hidratiziranost, razvija se poremećaj pigmentacije i najmarkantnije obilježje starenja kože – bore.
Kako unos probiotika može usporiti starenje kože?
Danas znamo kako probiotici ne djeluju samo u crijevima, već je njihov učinak vidljiv po cijelom tijelu. Pozitivnim djelovanjem na crijevni mikrobiom oni indirektno smiruju naš imunosni sustav, reguliraju proizvodnju hormona i blagotvorno djeluju na naš metabolizam. No, većinu učinaka na proces starenja kože probiotici ostvaruju kroz proizvodnju specifičnih bioaktivnih kemijskih supstanci. Tako su znanstvenici otkrili – što na životinjskim modelima što u studijama na ljudima, kako probiotici luče tvari koje na molekularnoj razini koče proces starenja kože.
U takve tvari primjerice ubrajamo različite masne kiseline koje proizvode probiotici iz roda Lactobacillus koje po dospijeću u kožu snižavaju Ph-vrijednost zaštitnog sloja kože te tako pojačavaju cjelovitost kože. Ne zvuči dojmljivo? To je tek početak.
Dokazano je primjerice na ljudskim stanicama kože kako probiotski soj Bacillus coagulans RK-02 stvara jedan polisaharid koja ima antioksidativni učinak čime može smanjiti štetu nastalu slobodnim radikalima. Što znači da unosom probiotika štitite svoju kožu od posljedica stresa iz okoline.
A probiotik Lactobacillus johnsonii kod žena nakon 10 tjedana svakodnevnog unosa poboljšava odgovor imunih stanica kože na oštećenja UV zračenjem te tako koža postaje otpornija na ovaj oblik oštećenja. Ideja za pripremu prije idućeg ljeta?
S druge su strane istraživači dokazali na ljudima kako probiotski soj Lactobacillus paracasei NCC2461 nakon mjesec dana primjene dovodi do povećanog lučenja upalnog čimbenika TGF-β od strane imunosnog sustava koji je ključan za zdravlje kože. Probiotici zapravo stimuliraju zdravlje kože iznutra.
Ali kako to izgleda u praksi? Imaju li probiotici zaista moć usporavanja starenja kože ili je to i dalje puka teorija?
Sudeći po kliničkim studijama unos probiotika zaista može ublažiti utjecaj zuba vremena na kožu. Najpoznatija studija je zasigurno ona iz Južne Koreje iz 2015. godine koja je istraživala probiotik Lactobacillus plantarum HY7714. Nakon primjene tijekom tri mjeseca, ispitanici koji su uzimali probiotik, a ne placebo, imali su znatno bolju elastičnost i hidratiziranost kože te su im bore i poremećaji pigmentacije bile znatno manje izražene. Isti znanstvenici su potom 2020. dokazali kako je ovaj probiotik svoj učinak ostvario poboljšanjem crijevnog mikrobioma, a 2021. su pronašli i jedan specifičan polisaharid koji ovaj probiotik luči, a koji utječe na zdravlje kože.
No, prije nego što pohrlite u potragu za ovim probiotikom bitno je znati kako su znanstvenici iz Japana 2017. godine također u placebo kontroliranoj studiji otkrili kako i probiotik Lactobacillus casei subspec. casei 327 ima slične učinke na koži – povećava hidratiziranost te smanjuje poremećaje pigmentacije.
Spoznaja kako probiotici mogu ublažiti posljedice starenja kože čini se senzacionalnom. Činjenica kako te sitne bakterije mogu vratiti mladenački sjaj koži i peglati bore čini se znanstvenom fantastikom. No, upravo je znanost ta koja nam je skrenula pozornost na potencijal i naizgled čudesne „moći“ sitnih probiotskih bakterija. Kroz njihovo djelovanje u crijevima probiotici našu vanjštinu mogu promijeniti iznutra. A s druge strane jedna probiotska bakterija može proizvesti više bioaktivnih supstanci nego što ijedna skupocjena anti-aging krema može sadržavati. S time da ne treba zanemariti kako unos probiotika ima pozitivno djelovanje i na mnoge druge organske sustave kao što su koštani i dišni sustav, ali i naš um i psihu. Probiotici su zaista puno više od „bakterija koje čine dobro crijevima“ i nadajmo se kako će medicina što prije početi primjenjivati nova saznanja iz znanosti o probioticima u svakodnevnoj praksi. Jer mi to zaslužujemo.
Autor:
Andrija Karačić, dr. med.
