Donosimo savjete za zdrave međuobroke izvan kuće
Ususret novoj školskoj godini pravo je vrijeme da savjetujemo roditeljima kako pružiti djeci najbolje gorivo za sve nove i stare, školske i izvanškolske aktivnosti koje ih čekaju. Unatoč pretrpanom rasporedu, moguće je održati kvalitetnu prehranu uz malo organizacije od strane roditelja i edukacije djece što odabrati. Redoviti hranjivi doručak i zdravi međuobroci dat će djeci energiju kako bi lakše upili nova znanja o svom omiljenom glazbenom instrumentu ili pak bolji bili na treningu, kao i tijekom bilo koje druge aktivnosti koja ih zabavlja i iskreno zanima. Još sam kao dijete imala silnu želju učiti japanski jezik. Te mogućnosti tada nije bilo pa je izbor pao na njemački jezik. Ne pretjerano talentirana za jezike, vrlo sam malo njemačkog naučila, ali sam zato upoznala genijalne prijatelj(ic)e. Vrijednost izvannastavnih aktivnosti leži i u prijateljstvima koja niču kao rezultat tih aktivnosti. Ne smijemo to zaboraviti.
Kako jedu naši školarci?
Ako promatramo kako jedu školarci u Hrvatskoj, otkrit ćemo da samo 20 % njih jede povrće svaki dan, a preko 40 % djece jede povrće tri dana u tjednu ili čak i rjeđe. S voćem je situacija mrvicu bolja. 1/3 djece jede voće svaki dan, ali zato čak 1/3 djece jede voće tek tri dana u tjednu ili rjeđe. 50 % djece pije mlijeko svaki dan, ali samo njih 20 % jede jogurt svaki dan. S druge strane, 30 % djece svaki dan jede slana peciva, peciva od lisnatog tijesta, kroasan ili burek iz pekare. A više od 50 % djece jede meso 4 do 6 puta tjedno. Moramo priznati da imamo prostora za napredak.
Što je bitno u prehrani djece?
Na pitanje kako jesti da ostanemo zdravi (alive and kicking kako bi Simple Minds to otpjevao), možemo odgovoriti na sljedeći način: Jedi više hrane bogate vlaknima. Jedi manje hrane s dodanim šećerima. I jedi manje mesnih prerađevina koje su bogate mastima i nekim – ne baš najzdravijim, aditivima. To nam potvrđuju epidemiološka istraživanja (tko tako jede, ostaje dulje živ i zdrav), ali i istraživanja na bakterijama koje žive u našim crijevima budući da one imaju itekako velik utjecaj na naše zdravlje. Ovisno o tome čime hranimo svoju crijevnu mikrobiotu, ona će lučiti različite molekule, jedne s pozitivnim učinkom na zdravlje, a druge s negativnim učinkom. Roditelji su influenseri svom djetetu kako i što jesti, jer dijete kopira ono što roditelj radi. Dijete tijekom svog djetinjstva, a posebno tijekom puberteta razvija navike u prehrani koje će imati dalje kroz život. A znamo da se željezo kuje dok je vruće. Djeca lakše mijenjaju navike u prehrani od odraslih ljudi. The time is now! Moramo djelovati sada za njihovu bolju i zdraviju budućnost jednog dana.
Zdravi međuobroci za školarce
Prvi (i najbolji) savjet glasi zovi čovika (kako nas Vojko V uči). A pravi čovjek u ovom slučaju je – nutricionist. Bez ustručavanja se javite nutricionistu u najbližem savjetovalištu kako bi pomogao djetetu odabrati najbolji međuobrok u pekarnici ili trgovini koja mu je usput na putu iz škole. Roditelju će pomoći osmisliti međuobrok za ponijeti od doma koji će biti izvor vlakana, vitamina, kalcija i proteina.
Dobitna kombinacija je spoj hrane bogate vlaknima (kruh od integralnih žitarica, povrće, voće ili orašasti plodovi) i hrane bogate proteinima (jogurt, sir, namaz od slanutka, orašasti plodovi, riblja pašteta bez aditiva, pureća šunka bez aditiva) jer će djetetu pružiti energiju, ali ne onu kratkotrajnu, hiperaktivnu, od naleta šećera nakon što smo pojeli cijelu čokoladu, već onu koja će trajati kroz vrijeme i omogućiti djetetu da nastavi sa svojim aktivnostima.
Za mlade je sportaše jako važno koliko imaju vremena do treninga jer ne mogu doći gladni, a ne mogu ni doći našopani hranom do ušiju. Što dijete može jesti prije treninga, ovisno o vremenu na raspolaganju koje ima, možete se prisjetiti u članku “Nahrani se i kreni”.
Dakle, znamo da djeci u prehrani nedostaje voća, povrća i fermentiranih mliječnih napitaka. Zato ukomponirajmo ovu hranu u njihove svakodnevne međuobroke. Čips od krumpira zamijenimo čipsom od jabuka (dobrodošao je i onaj preliven tamnom čokoladom). Puding zamijenimo jogurtom i svježim sezonskim voćem. Kekse zamijenimo integralnim keksima bez šećera, ili zaslađenima stevijom ili maltitolom. Slana peciva zamijenimo krekerima od integralnih žitarica. Bombone zamijenimo suhim voćem. A grickalice zamijenimo tostiranim orašastim plodovima. Dosadni sendvič šunka sir obogatimo povrćem. Kiselim, svježim, sočnim – kako tko voli!
Autorica:
