U sportu oduvijek vrijedi „brže, više, jače“. Sportaši od davnina pokušavaju dostići nove rekorde. Na putu prema uspjehu sportaši pribjegavaju najrazličitijim metodama, među kojima se neke doimaju ekstremne i pomalo opskurne. No, što kažete na to da možete konzumirati specifične probiotike kako biste trčali brže, skakali više ili dizali teže utege? Može li se analizom crijevnog mikrobioma sportaša predvidjeti njegov uspjeh? A ako nije optimalan, može li mu se transplantirati crijevni mikrobiom uspješnog sportaša?
Svaki čovjek, pa tako i svaki sportaš, nosi na i u sebi trilijune bakterija, virusa i gljivica. Naše tijelo je dom više složenih ekosustava, takozvanih mikrobioma. Crijevni mikrobiom utječe na razgradnju hrane koju unosimo, imunost, ali i neurološke funkcije. To znači da crijevni mikrobiom ima skoro glavnu riječ u tome koliko ćemo energije kroz hranu zapravo unijeti u sam organizam, ali i na razinu upala u tijelu i sposobnost organizma da podnese stres. Također znamo kako kroz utjecaj na mozak bitno utječe i na našu psihičku spremnost. Sve navedeno je ključno za uspjeh svakog sportaša. Može se odgovorno tvrditi kako je uspjeh sportaša, a pogotovo njegov oporavak, ovisan o njegovom crijevnom mikrobiomu.
No, imamo li zaista odgovore na pitanja s početka članka? Nažalost, moram priznati da nemamo. Što ne znači da nećemo u skoroj budućnosti. Stoga, idemo prvo vidjeti što trenutno znamo o ulozi crijevnog mikrobioma vezano za sport. A zašto biste trebali nastaviti čitati iako niste sportaši i ne zanima Vas dostizanje novih rekorda? Pa zato što spoznaje o ulozi crijevnog mikrobioma na tjelesnu spremu i oporavak sportaša mogu pridonijeti i zdravlju sveopće populacije. Zato krenimo.
Ne tako davne 2015. godine znanstvenik Jonathan Scheiman prikupljao je uzorke stolice profesionalnih trkača bostonskog maratona prije i poslije same trke, ali i običnih ljudi poput njegovih kolega u dvije vremenske točke. Istraživanje koje je uslijedilo smatra se jednim od prvih pokušaja povezivanja crijevnog mikrobioma i performansi sportaša. Scheiman je tako uspio dokazati kako je kod profesionalnih sportaša broj bakterija Veilonella bio znatno veći, posebice nakon trčanja maratona.
Zašto je Veilonella bitna? Ona metabolizira mliječnu kiselinu, spoj koji nastaje anaerobnim radom mišića. Djelovanje mliječne kiseline ste zasigurno i sami osjetili jer ona prouzrokuje bol i zatezanje kod „upale mišića“ nakon intenzivnog treninga. S druge strane Veilonella proizvodi propionat koji potiče mišićnu funkciju. To znači da netko tko redovito vježba proizvodi više laktata čime hrani Veilonellu, a ona s druge strane proizvodi kratko-lančanu masnu kiselinu propionat koja pomaže radu mišića. Tim znanstvenika oko Scheimana je potom miševima davao Veilonellu, ali i bakteriju koja se ne hrani laktatom kao što je Lactobacillus bulgaricus, poznatoj iz kefira. Miševi koji su dobivali Veilonellu mogli su trčati 13 % u usporedbi s onima koji su uzimali probiotsku bakteriju. Isti efekt je postignut primjenom propionata u miševa. Iako je u slučaju Veilonelledokazana uzročno-posljedična veza između nje i fizičke spreme miševa, ova teorija nije zasad dokazana na ljudima. No, smatra se kako će se u budućnosti potvrditi ova poveznica kod ljudi, ali i mnoge druge bakterije koje imaju sličan učinak na fizičku spremu.
Iako je ovo jedno od rijetkih istraživanja koje je uspjelo dokazati uzročno-posljedičnu vezu između jedne određene bakterije i sportskih performansi, danas znanost smatra kako crijevni mikrobiom može utjecati na uspjeh sportaša na više načina.
- Crijevni mikrobiom igra ključnu ulogu u razini upale u tijelu. Organizam u stanju upale otežano svladava napor, ali i teže se oporavlja. Stoga je uravnotežen i raznovrstan crijevni mikrobiom ključan svakom sportašu kako bi smanjio razinu upale u svom tijelu te kako bi se lakše nosio sa samim naporom, ali i njegovim posljedicama za tijelo. Upravo je i gore spomenuta Veilonella dobar primjer kako crijevni mikrobiom može pospješiti oporavak. Naime, određene bakterije, baš kao Veilonella, mogu se hraniti mliječnom kiselinom koja nastaje naprezanjem mišića i time ubrzati njezino uklanjanje iz mišića. Zamislite kakve bi tek upale mišića nakon treninga imali da njih nemamo?
- Nadalje, znamo kako crijevni mikrobiom povećava razinu energije u tijelu tako što modulira naš metabolizam. Bakterije kao sastavnice mikrobioma reguliraju unos energije iz hrane, njezino skladištenje u tijelu, ali i potrošnju energije kroz naš metabolizam. Ne čudi stoga da se danas u znanosti tvrdi kako „kad crijevni mikrobiom radi učinkovito, cijelo tijelo radi učinkovito“.
- Ako se bakterije u crijevima bore za puko preživljavanje u nestabilnom eko-sustavu punom otrova, one se neće moći baviti apsorpcijom vrijednih tvari iz naše prehrane, kao što su proteini, vitamini i antioksidansi. Tako i uz najbolju prehranu sportaš s lošim crijevnim mikrobiomom može ostati bez nutrijenata ključnih za očuvanje visoke funkcionalnosti organizma.
- S druge strane se zna kako crijevni mikrobiom kroz lučenje različitih biokemijskih signala utječe na sastav tijela, odnosno udio mišića i masti u organizmu. Stabilan crijevni mikrobiom tako sportašu olakšava dobivanje i očuvanje mišićnog, a otežava dobivanje masnog tkiva. To znači da će sportaš s lošim crijevnim mikrobiom biti sklon debljanju, a lako gubiti mišiće.
- Svaki sportaš mora raditi na svom tijelu, ali jednako tako i na umu. Stav sportaša, njegovo raspoloženje, motivacija i mentalna izdržljivost ključni su za postizanje dobrog sportskog rezultata. A danas znamo kako crijevni mikrobiom usko komunicira s našim mozgom, posredno i neposredno. Kroz održavanje kvalitetnog cijevnog mikrobioma sportaši mogu pospješiti svoju kognitivnu funkciju i tako ne biti samo koncentrirani na sportsku aktivnost, nego i povećati prag tolerancije na bol tijekom obavljanja takve aktivnosti. Kroz svoju komunikaciju s našim mozgom, crijevni mikrobiom poboljšava kvalitetu sna, koji je ključan za oporavak sportaša. Stoga je crijevni mikrobiom sportašu jednako bitan za urednu funkciju tijela i uma kako bi postigao željeni sportski rezultat.
U znanstvenoj literaturi opisani su i drugi pozitivni mehanizmi djelovanja crijevnog mikrobioma na sportaše, no jednostavno ih je previše za jedan članak. Iako znanost danas nema odgovore na pitanja s početka članka, sportaši sve više postaju svjesni doprinosa njihovih mikroskopskih podstanara za njihove rezultate.
Sad kad znamo na koje sve načine crijevni mikrobiom može biti naš partner, odnosno protivnik u ostvarivanju sportskih rezultata, ne čudi da se počinju postavljati mnoga vrlo intrigantna pitanja. Zasad još nemamo znanstvenih dokaza koji bi upućivali na probiotik koji bi mogao poboljšati sportske rezultate ili profil crijevnog mikrobioma koji bi jamčio sportski uspjeh. Jednostavno rečeno, crijevni mikrobiom još ne možemo iskoristiti kao „doping“. No, crijevni mikrobiom i njegovi članovi su unatoč svojoj mikroskopskoj veličini ključan čimbenik za naše funkcioniranje – i tijela i uma. Stoga ne čudi kako svi mi, a posebice sportaši, moramo voditi posebnu njegu o svom vlastitom eko-sustavu. A možda ćemo već kroz koju godinu moći koristiti svoj ili tuđi crijevni mikrobiom kao legalan „doping“.
Autor:
Andrija Karačić, dr. med.
