Kako prestati uspoređivati svoj život s onime što vidimo na društvenim mrežama?
Uspoređivanje s drugima neizostavan je dio naše socijalne evolucije. Davne 1954. socijalni psiholog Leon Festinger napisao je teoriju socijalne usporedbe prema kojoj mi procjenjujemo vlastite sposobnosti, stanja i stavove uspoređujući se s drugima za koje mislimo da su bolji ili lošiji od nas. U slučaju da se radi o ljudima za koje procijenimo da su bolji, socijalna je usporedba usmjerena prema “gore”, dok je usporedba s lošijima usmjerena prema “dolje”. Obje usporedbe mogu imati pozitivne i negativne učinke na nas, ovisno o tome kako gledamo na stvari.
Primjerice, usporedba s boljima može nam donijeti motivaciju za unaprjeđenjem vlastitoga stanja. Vidimo kako je netko uspješniji pa i mi poželimo ulagati više kako bismo se približili tom modelu. No, usporedba s boljima može nam donijeti i zavist pa će se javiti ljubomora kao posljedica razmišljanja o tome kako netko drugi nešto ima, a mi to nemamo mada zaslužujemo imati.
Usporedba s “lošijima” ili ljudima kojima ide lošije nego nama, može dovesti do osjećaja zahvalnosti za ono što imamo ili smo postigli, dok ujedno može dovesti i do prijezira prema onima koji su “niže” od nas uz izjave poput “oni ionako ne zaslužuju bolje”.
Na žalost, istraživanja pokazuju da su ljudi u stvarnom okruženju skloniji negativnom pogledu u jednom i drugom smjeru, skloniji su prijeziru i ljubomori, a čini se kako društvene mreže nisu u tome puno pomogle.
Izloženost društvenim mrežama je velika. Milijarde ljudi registrirano je na neku od društvenih mreža, a prosječna osoba provede oko 2 sunčana sata dnevno pregledavajući objave drugih na nekoj od društvenih mreža gdje se usporedba s drugima, sasvim logično, ne može izbjeći. Budući da smo prirodno skloniji osuđivanju ili zavisti, izloženost savršenim i besprijekorno obrađenim prizorima tuđe svakodnevice mogu samo pogoršati cijelu stvar. Moramo napomenuti kako to ne vrijedi za sve jer postoji veliki broj ljudi koji iz usporedbe s drugima izvlače nešto pozitivno i u stvarnom svijetu i na društvenim mrežama, no ipak treba biti oprezan.
Što možemo poduzeti po tom pitanju kako bi sačuvali vlastito mentalno zdravlje i usporedbu s drugima koristili za vlastitu dobrobit?
- Ograničite vrijeme na društvenim mrežama jer čini se da je najpogubnije za naše mentalno zdravlje skrolanje bez ikakvoga cilja. Ljudi koji su angažirani i aktivni na društvenim mrežama kroz objavljivanja i/ili komentiranja, manje su podložni negativnim utjecajima jer kroz angažman dobivaju svrhu ali i interakciju s drugim ljudima.
- Prijavite se na društvene mreže koje nemaju filtere pa su samim time realnije u prikazivanju trenutne situacije i izgleda svega što se na njima objavljuje. Iako treba biti oprezan i po pitanju korištenja tih “nefiltriranih” mreža te si i dalje ograničiti vrijeme koje provodimo na njima.
- Uključite kritičko promišljanje dok pregledavate “savršene” živote na društvenim mrežama. Postavite si pitanje poput: “Znam li ja uistinu kako ta osoba živi i kako se osjeća ili samo vidim uređeni segment onoga što on/ona želi?”. Mozak se može “naučiti” drugačijem razmišljanju ako mu dovoljan broj puta naložimo da drugačije vidi situaciju.
- Izložite se stvarnim fotografijama stvarnih ljudi, pročitajte biografiju slavnih osoba kako biste doznali širu sliku. Savršenstvo ne postoji, mi se samo nekad znamo zanijeti tom iluzijom. Slavne osobe spremno dijele i svoje poraze kako bi pokazale svijetu da se do uspjeha ne dolazi preko noći.
- Postavite dodatne standarde usporedbe, a ne samo one virtualne s društvenih mreža. Usporedite se sa stvarnim ljudima iz svoje okoline kako biste dobili realniju procjenu svog stanja (ili statusa). Uspoređivanje ne možemo izbjeći, ali ga možemo koristiti za svoju dobit i napredak.
- Pokušajte izvući inspiraciju iz boljega, a zahvalnost iz lošijega. Pobijedite tendenciju koju kao ljudi imamo, a to je ponekad otići u “negativu” bez nekog posebnog razloga.
Znanost kaže kako nam pravu sreću donose uspjesi koje smo zaradili, a ne oni koji su nam se samo dogodili. Također, prava sreća u životu dolazi iz smisla, a smisao iz unutarnjih vrijednosti. Iako je “trava zelenija u tuđem dvorištu”, ulaganje u vlastiti “travnjak” može taj dojam i preokrenuti.
Autor:
