Što god radili u životu, čemu god stremili, ono što svi na kraju želimo je da budemo sretni. Razne su definicije sreće. Zapravo svatko od nas ima svoju, a ono što znamo je da se sreća ne može mjeriti ni uspoređivati s nekim drugim osjećajem ili stanjem. Najbliža definicija sreće je ona da je to zapravo naš doživljaj blagostanja. Prema budističkom vjerovanju blagostanje nije samo osjećaj užitka nego duboki osjećaj mira i ispunjenosti do kojeg možemo doći treniranjem načina razmišljanja. I moderna znanost potvrđuje isto – moguće je sintetizirati sreću i stvoriti je iz ničega, što je dobro znati jer inače bismo trebali čekati neku priliku da nas sreća preplavi u životu ili da je negdje slučajno pronađemo (ako smo dovoljno sretni ;)). Većina ljudi ipak vjeruje da je sreća nešto što nam se dogodi sasvim slučajno, dok je istina ta da sreću možemo sami stvoriti i na taj način graditi psihološki imunitet.
Dokaz tomu vidimo kroz brojna istraživanja, ali i u slučajevima koje smo kroz život susretali. Jeste li znali da je u jednom istraživanju dokazano da su ljudi koji su osvojili lutriju jednako sretni kao i ljudi koji su u istom tom razdoblju nesretno završili u invalidskim kolicima? Mjerenje subjektivnog doživljaja sreće napravljeno je godinu dana nakon nekog događaja, a rezultati čak idu u korist naizgled “nesretnim” pojedincima. Analize takvih istraživanja ukazuju na isto – ljudi koji su se našli u nesretnim okolnostima počinju tragati za smislom izvan ustaljenih načina razmišljanja, dok oni koji su dobili veliku svotu novca uživaju u banalnim stvarima “lebdeći” od jedne životne situacije do druge. Materijalna dobra koja nas privlače vezana su uz vanjsku motivaciju, no ne i uz sam smisao, tako da ne izazivaju sreću dugoročno. Možemo reći da ona izazivaju privremeni ushit koji nema stvarnog doticaja s pravim osjećajem smisla, sreće i blagostanja.
Postoji još nekoliko stvari koje umanjuju vjerojatnost ostvarenja sreće, a to su:
- sloboda odabira: što više izbora imate, manja je vjerojatnost da ćete u budućnosti biti sretni (“uvijek se može izabrati bolje”)
- mogućnost promjene izbora: ako imate mogućnost promjene izbora, mala je vjerojatnost da ćete biti sretni s prvim odabirom
U našem slučaju, dok smo bili maleni, jedan je crtani film bio jednostavno savršen i veselio nas je svaki dan u isto vrijeme. Narod zna reći “nismo ni znali za bolje”. No, što je danas s djecom koja imaju na izboru nekoliko stotina crtanih filmova svaki dan – koliko su ona sretna s tim? Bolje pitanje bilo bi jesu li sretnija od nas?
Danas smo okruženi kratkotrajnim užicima i preplavljeni mogućnostima izbora, što može nepovoljno utjecati na našu životnu sreću. Umjesto da živimo od danas do sutra u vječnoj potrazi za boljim sutra, pokušajte ovih nekoliko savjeta uklopiti u svoju svakodnevicu kako biste ipak pronašli sreću i ostvarili svoju dozu blagostanja:
- Pronađite smisao: jedino što u životu ima smisla su naše istinske vrijednosti. Što je ono što oduvijek smatrate vrijednim? Je li to vjera, ljubav, obitelj, poštenje, istina, pravda, trud, ulaganje? Koje su vaše vrijednosti i živite li život u skladu s njima? Trik je u tome da živjeti u skladu s vrijednostima znači pružati ih drugima, a ne tražiti ih od drugih. Primjerice, ako mi je iskrenost važna, potrudit ću se da budem iskren i kad je teško jer se u suprotnom neću osjećati dobro i neću biti sretan. Zapišite ih na papir i počnite dan s njima.
- Uložite više truda: svi mi volimo misliti da smo uvijek dali sve od sebe. No, ako budete stvarno kritični prema sebi, znat ćete da se uvijek može uložiti više truda, posebno u situacijama kad nam se nešto nije sviđalo ili kad smo bili nezadovoljni. Pokušajte ovu jednostavnu vježbicu kad ste nezadovoljni nečim: postavite sebi pitanje “mogu li nešto učiniti po tom pitanju?”. Ako je odgovor “da” – učinite to. Ako je odgovor “ne” – prestanite “kukati” i uložite više truda. Trud s određenim ciljem (trudim se i znam što radim) ima značajan utjecaj na osjećaj sreće.
- Prihvatite različitosti: svi smo mi jedinstveni, razlika je puno oko nas. Često drugačije od sebe gledamo s previše kritike. Ako je netko drugačiji, njegove razlike odmah interpretiramo kao mane. Jeste li sigurni da ih vi nemate i jeste li ikad razmišljali da i kvalitete mogu biti nečije mane ako su prenaglašene? Prihvaćanje različitosti, otvorenost prema iskustvima, tolerancija i suosjećajnost kvalitete su koje najčešće krase sretne osobe.
- Odbacite zamjeranje, šutnju i krivnju – postoje i drugačiji načini reagiranja u sukobima i odnosima. Sve su to vaša ponašanja i vaše navike koje možete mijenjati malo po malo. Jeste li čuli za sretnu osobu koja je ljuta na cijeli svijet? Sigurni smo da niste 🙂
Sreća je biti sretan, ali i ne mora biti. Sreća može biti vaš odabir, a sad imate i nekoliko jasnih načina kako to ostvariti. Ne morate čekati određeni događaj kako biste bili sretni jer sreća je uistinu samo u vašim rukama.
Autori:
Ana Čerenšek, prof. psih.
Igor Čerenšek, mag. psych.
