„Ne može se dvaput ući u istu rijeku, jer prema tebi stalno teče nova voda“. „Panta rhei“, mudro je zborio Heraklit. Petar Preradović je njegovu mudrost preveo kao „stalna samo mijena jest”. Zaista, ništa u našem životu osim promjene nije postojano. Svaki dan, koliko god sličan bio onom prethodnom, promijenio je nas i naše tijelo. Iako se to doima golim okom nevidljivo, naše tijelo mijenja se kroz vrijeme. Ove promjene možemo pokušati prekriti, ali ih ne možemo zaustaviti.
Tek kad prođe godina i izmijene se godišnja doba, shvatimo koliko smo se promijenili. Gledajući slike s prošlogodišnjeg odmora, postaje očito kako više nismo isti. Možda je koji kilogram otišao gore ili dolje, a kosa narasla malo duže ili se skratila. Vrijeme je zaista ključan čimbenik u oblikovanju našeg tijela. Ne vidimo i ne osjećamo kako polako prolazi. No, njegov utjecaj itekako možemo vidjeti na našem tijelu, a kako polako starimo – i osjetiti.
Vrijeme tako oblikuje i naš crijevni mikrobiom.
Znamo kako crijevne bakterije imaju svoj cirkadijani ritam baš kao i naše vlastite stanice. Istraživanja na miševima pokazala su kako više od polovice bakterijskih vrsta unutar crijevnog mikrobioma značajno varira tijekom 24 sata. Imamo bakterije jutarnje tipove i bakterije večernje tipove. Zašto? Uvjeti u našem probavnom sustavu vrlo se razlikuju između jutarnjih i večernjih sati. Ovisno o tome kad konzumirate hranu, kad se krećete i kad idete spavati, stvarate sasvim različitu situaciju unutar crijeva. Vrijednost pH, temperatura i peristaltika crijeva zbog toga se značajno mijenja tijekom samo jednog dana.
No, mijenja li se crijevni mikrobiom kroz godišnja doba? Imamo li i crijevne bakterije ljetne i zimske tipove? Znanost kaže – da!
Kao prvo veliko pravo istraživanje na temu utjecaja vremena u smislu godišnjih doba na crijevni mikrobiom smatra se studija objavljena davne 2014. godine. Znanstvenici su istraživali huterite, jednu vjersku zajednicu sličnu amišima. I oni, kao i amiši, žive iz vjerskih razloga u izoliranim kolektivima širom Sjeverne Amerike i žive život sličan onom njihovih predaka koji su u 19. stoljeću izbjegli iz Europe. Zbog slične prehrane unutar jednog te istog kolektiva huteriti su idealni za istraživanja. Tako su znanstvenici pratili 60 huterita i otkrili statistički značajne razlike u crijevnom mikrobiomu zimi i ljeti: ljeti je raznolikost crijevnog mikrobioma bila veća te su dominirale crijevne bakterije koje se hrane ugljikohidratima, posebice onim složenima koji se nalaze u vlaknima u voću i povrću. Zimi su pak dominirale bakterije koje se hrane mastima. Zbog tradicionalno vrlo sezonalnog jelovnika huterita, ove promjene bile su vidljive kod svih ispitanika.
Najpoznatije istraživanje na ovu temu je iz 2017. godine koje je pratilo crijevni mikrobiom članova plemena Hadza u Tanzaniji. Ovo pleme, koje danas broji još samo oko 200 članova, i u 21. stoljeću nastavlja živjeti kao lovci i sakupljači te se hrani isključivo onim što može ubrati, skupiti i uloviti u prirodi. U ovom istraživanju, promjene između sezone suše i kiša tijekom godine bile su još drastičnije: istraživači su otkrili kako su neke crijevne bakterije skoro nestale tijekom jedne sezone, da bi tijekom druge sezone u potpunosti dominirale crijevnim mikrobiomom. Hadze tijekom sezone suše love i hrane se uglavnom životinjama koje uspiju uloviti, a tijekom sezone kiša jedu med i bobice koje sakupe. Zanimljivo je kako u prijelazu jedne u drugu sezonu, kada dolazi do velikih promjena unutar crijevnog mikrobioma, on postaje kratkotrajno siromašan crijevnim bakterijama. Naime, istovremeno dolazi do gubitka bakterija jedne sezone i tek polaganog rasta bakterija druge sezone.
No, kakva je sezonalnost crijevnog mikrobioma u modernim društvima kao što je naše?
Nažalost, ne postoje ciljana istraživanja koja se bave promjenama crijevnog mikrobioma tijekom godišnjih doba unutar populacija koje žive modernim načinom života. Iako imamo podatke velikih populacijskih studija, koje su ove promjene zahvatile sporadično pukom veličinom uzorka, nisam uspio pronaći istraživanje koje bi ciljano istraživalo ljetne i zimske crijevne bakterije.
Zašto je tome tako? Vjerojatno zato što nam se prehrana, kao glavni čimbenik po pitanju crijevnog mikrobioma, previše razlikuje među pojedincima. U istoj obitelji možemo imati i vegane i svejede i isključive mesojede. Sto ljudi, sto „dijeta“.
No, zasigurno je tome pridonijela i dostupnost skoro svih namirnica tijekom cijele godine. Neovisno o godišnjem dobu. Rajčice iz plastenika jedu se zimi, a domaćih suhomesnatih proizvoda ne nestaje kao prije za božićne blagdane. Iako je sezonalnost često tema u medijima i društvenim mrežama, a restorani se često vole njome dičiti, daleko smo od prehrambenih navika plemena Hadza, ali i puno „naprednijih“ huterita.
Stoga je teško reći mijenja li se naš crijevni mikrobiom tijekom godišnjih doba. Ono što istraživanja jesu pokazala kako je naš „moderni“ crijevni mikrobiom najsličniji onome Hadza između dvije sezone – kad je najsiromašniji. No, ne treba sad odbaciti sve luksuze u prehrani koje uživamo da bismo obogatili svoj crijevni mikrobiom. Naravno, malo sezonalnosti našem crijevnom mikrobiomu ne bi škodilo. Jesti ono što je uzgojeno u našoj blizini u najoptimalnijim uvjetima za tu namirnicu, sigurno će polučiti velike prednosti i benefit za naš crijevni mikrobiom.
Ali, već i činjenica da smo prihvatili kako vrijeme mijenja naš crijevni mikrobiom znači jako puno za njega. Iako možda danas ne možemo pomoći ljetnim i zimskim bakterijama, možemo nešto učiniti za jutarnje i večernje bakterije. Na razini našeg crijevnog mikrobioma učinci vremena vide se puno brže nego na nama samima. Naši mjeseci i godine bakterijama su sati i dani. Iako nevidljiv našem oku, crijevni mikrobiom neprestano se mijenja. Jako brzo. I ako u jednom danu ne možemo imati dvaput isti crijevni mikrobiom, možemo pripaziti da vrijeme koje dolazi našim crijevnim bakterijama donosi samo najbolje. Bilo to ljeto ili zima.
Autor:
Andrija Karačić, dr. med.
