Promjena je jedina konstanta u našim životima, no je li promjena uvijek dobra za nas i idemo li uvijek u dobrom smjeru? Najčešće se mijenjamo s vremenom: naš se izgled mijenja, naša kilaža oscilira, forma tijela postaje sličnija našim precima, a i navike u prehrani postaju drugačije. Jeste li znali da se naši centri za okus u mozgu s vremenom mijenjaju i da je to razlog zašto danas jedemo hranu koju nismo htjeli jesti kad smo bili mali? Jednostavno nam hrana počinje imati drugačiji okus, odnosno naš mozak je drugačije interpretira.
Brojne su promjene koje se spontano događaju. Neke su adaptivne (dobre za nas), a neke nisu. Primjerice, netko tko se počinje baviti sportom zasigurno gradi zdravu naviku, no ukoliko u sportu pretjera i počne trenirati više od onoga što tijelo može tolerirati ili smatrati zdravim, možemo u konačnici stvoriti vrlo nezdravu naviku pa čak i prijeći u bigoreksiju (poremećaj prehrane) i biti pretjerano usmjereni na rast i izgled vlastitih mišića. S druge strane, početak rada na novom poslu može biti sjajna promjena za nas, ali dugoročno nas može pogurati u sjedilački način života ili pretjerani stres pa čak i burnout.
Kako onda znati što je dobro za nas dugoročno i jesmo li pametno odredili smjer?
- Važna je ravnoteža: svaki smjer promjene i svaka vaša odluka trebala bi biti u početku dozirana i mjerena malim koracima. Važno je postupno uvoditi promjenu u život jer ako je uvedemo naglo, velika je vjerojatnost da ćemo se vrlo brzo naći u disbalansu i nećemo moći održati promjenu, koliko god ona bila dobra za nas.
- Napravite provjeru budućnosti: vidite li sebe u budućnosti kako i dalje održavate uvedenu promjenu? Primjerice, ukoliko ste krenuli na neku od prehrambenih dijeta, vidite li se i u budućnosti da tako jedete i pripremate hranu? Ukoliko je odgovor “da”, vaša promjena je vrlo vjerojatno pametna odluka i trebali biste je se pridržavati.
- Stvar je smisla: je li vaša promjena usklađena s vašim vrijednostima? Ako vam je važno provoditi vrijeme s obitelji, a vaša promjena bi vas od obitelji još više udaljila, možda to nije najpametnija promjena za vas. Primjerice, ukoliko želite povećati tjelesnu aktivnost, probajte to napraviti zajedno s članovima obitelji, a ne nužno tako da uvedete trening u teretani u koju biste išli tri puta tjedno – sami.
- Napravite provjeru s prijateljem: ispričajte najboljem prijatelju/-ici što je to što planirate promijeniti. Ukoliko vas savršeno razumiju i mogu vam povratno objasniti vašu promjenu, onda ste na dobrom putu i vaša je promjena pametna. Najčešće promjenu biramo od oka i ne znamo je detaljno objasniti ni sami sebi a kamoli drugima. Specifično i detaljno zapišite što mijenjati i na korak ste bliže uspjehu.
- Važna je poruka: što komunicirate tom vašom promjenom i čemu ćete kroz proces promjene podučiti svoju okolinu? Najčešće s promjenom nekome pomažemo da promisli o svom ponašanju i navikama, a možda i o tome da i sam/sama pokrene nešto i unaprijedi svoj život. Još ako pametnu i inspirativnu poruku šaljemo našoj djeci, činimo sjajnu stvar za njih u budućnosti. Inspiracija drugih može djelovati motivacijski na nas i učiniti našu promjenu održivom u budućnosti. Koju vi poruku šaljete s promjenom?
Ukoliko ste uspjeli promisliti o svim navedenim stavkama i još uvijek niste sigurni je li vaša odluka o promjeni pametna i održiva u budućnosti ili nije, pokušajte napraviti još jednu stvar. Obratite pozornost na ono što vam govori intuicija.
Intuicija se često pogrešno smatra neodgovornim mehanizmom kad je donošenje odluke u pitanju, no intuicija je legitiman i znanstveno dokazan proces u kojem se događa brza obrada velikog broja informacija pohranjena u našem dugoročnom pamćenju. Temeljem osjećaja koji intuicija nakon obrade informacija šalje, možemo donijeti pametniju odluku o promjeni za sebe u budućnosti.
Autori:
