Znanstveno područje crijevnog mikrobioma proširuje se iz godine u godinu. Kad gledamo broj istraživanja o crijevnom mikrobiomu, a posljedično i spoznaja o toj temi, možemo reći kako je tijekom prošlog desetljeća došlo do prave eksplozije. Neki znanstvenici idu toliko daleko da ovo nazivaju „zlatnim dobom“ crijevnog mikrobioma. Taj tako dugo tajnoviti svijet privukao je ogromnu pažnju znanstvene zajednice.
Paralelno s rastom spoznaja o crijevnom mikrobiomu, rasla je i svijest o njegovoj važnosti za zdravlje cjelokupnog ljudskog organizma. Otkrivajući mnogobrojne poveznice mikroskopskih podstanara i našeg tijela, postalo je jasno kako ključ našeg dobrostanja leži u mraku naših crijeva. Zahvaljujući novim spoznajama o funkcioniranju crijevnog mikrobioma, polako smo počeli shvaćati kako ga zapravo možemo zaštititi i njegovati.
Tako je nastao i cijeli jedan rječnik specifičan za temu crijevnog mikrobioma. Probiotici, prebiotici, psihobiotici. Svakim danom u medijima susrećemo se s novim takozvanim bioticima . A jedan takav pojam su i takozvani postbiotici. Što je pak sad to?
Probiotici su bakterije, a prebiotici su vlakna. Postbiotici su nešto između i čine na neki način vezu između ta dva pojma. Postbiotici su po svojoj prirodi biokemijske supstance. I to ne bilo kakve: postbioticima se smatraju sve kemijske supstance koje stvaraju ili otpuštaju bakterije kroz svoju metaboličku aktivnost, a imaju blagotvoran učinak na organizam, direktno ili indirektno. Ili pojednostavljeno rečeno: postbiotici su ono što probiotske bakterije proizvode za nas ako ih hranimo onime što one vole jesti – prebiotskim vlaknima. To se lako može zapamtiti ako znamo da prefiks „pre“ znači prije, „post“ poslije a „pro“znači za. Prvo unosimo PRE-biotike koji poslije prerade postaju POST-biotici kako bi nam se odužile PRO-biotske bakterije koje rade za nas. Iako se često postbiotike slikovito opisuje kao „otpad“ bakterija, oni zapravo predstavljaju pravo bogatstvo za naš organizam.
Danas se ide toliko daleko da se postbiotike smatra jednako važnima kao i pro- i prebioticima. Održavanje „dobrog“, odnosno raznolikog, uravnoteženog i visoko funkcionalnog crijevnog mikrobioma mora svakome od nas biti cilj. „Dobar crijevni mikrobiom“ metaforički možemo zamisliti kao krov koji nas štiti i daje nam stabilnost, a ne propušta štetne tvari. Osnova i temelj toj konstrukciji su ispravna prehrana i redovna tjelovježba kao osnove našeg životnog stila. A sam krov drže tri stupa: probiotici, prebiotici i postbiotici. Sve tri jednako važne komponente našeg životnog stila koje direktno osiguravaju da nam crijevni mikrobiom bude uvijek na pravom mjestu.
A gdje nalazimo postbiotike? Osim u našim crijevima gdje ih bakterije proizvode dok ovo čitate, postbiotike možemo, osim u određenim lijekovima i dodatcima prehrani, konzumirati i kroz hranu, posebice putem fermentiranih i funkcionalnih namirnica. Postbiotici mogu biti vitamini, fenoli, enzimi, komponente stijenke bakterije ili egzopolisaharidi, složeni ugljikohidrati koje bakterije izlučuju. Različitih vrsta, a kamoli pojedinačnih tipova postbiotika ima nezamislivo puno i tek smo ih počeli identificirati te locirati njihovo područje djelovanja.
Jedan zanimljiv primjer postbiotika je kefiran. Kefiran je egzopolisaharid koji proizvodi i luči bakterija Lactobacillus kefiranofaciens, bakterija iz kefira, kako joj i samo ime kaže. Postbiotik kefiran dokazano smanjuje apsorpciju kolesterola, slično kao i određeni lijekovi za snižavanje masnoća u krvi koji se danas koriste u medicini. Takvim djelovanjem on odlaže razvoj ateroskleroze, pojednostavljeno rečeno – starenje krvnih žila. Istraživanja su pokazala da se unosom kefirana može spriječiti rast krvnog tlaka i stabilizacija vrijednosti šećera u krvi. Danas se kefiran smatra potencijalnim kandidatom za prevenciju svih krvožilnih bolesti: od srčanog do moždanog udara. Opravdano se može reći kako će u dovoljnim količinama konzumacija kefira pozitivno djelovati na regulaciju kolesterola i starenja krvnih žila.
Drugi zanimljiv egzopolisaharid je beta-glukan. Beta-glukan je popularan dodatak prehrani s kojim ste se već možda susreli. Beta-glukan je polisaharid i sastoji se od mnogobrojnih lanaca ugljikohidrata. Beta-glukan kao egzopolisaharid proizvode gljive, kvasci i bakterije, ali ga možemo naći i u nekim žitaricama kao što su ječam i zob.
Beta-glukan je od davnina poznat u tradicijskim medicinama kao sredstvo za poticanje imunosnog sustava. Istraživanja su pokazala kako beta-glukan potiče staničnu komponentu imunosti i time jača odgovor na opasnosti kao što su patogene bakterije, virusi ali i tumorske stanice. Razlikujemo dva tipa beta-glukana: beta-glukan dobiven iz kvasaca i bakterija, koji je postbiotik po definiciji te beta-glukan iz žitarica. Postbiotski beta-glukan višestruko je učinkovitiji u poticanju našeg imunosnog sustava od onog iz žitarica. A danas znamo kako beta-glukan kao postbiotik pomaže djelovanju probiotika, posebice bakterije Lactobacillus, tako što olakšava njihovo prianjanje uz stijenku crijeva. Beta-glukan iz fermentiranih namirnica ili kao dodatak prehrani zaista može učiniti čuda.
Zaista je bezbroj postbiotika i svakim danom otkrivamo nove vrste postbiotika i mehanizme njihovog djelovanja na nas. Zasad zasigurno znamo kako postbiotici imaju imuno-modularno djelovanje i jačaju naš imuni sustav. Nadalje znamo kako su od velike pomoći u regulaciji metabolizma kolesterola i masnoća te usporavaju starenje naših krvnih žila. Studije provedene na tumorskim stanicama u laboratorijima pokazale su kako postbiotici imaju i antitumorsko djelovanje: određeni postbiotici mogu prouzročiti smrt tumorskih stanica i djelovati na gene tumorskih stanica tako da one sporije rastu.
I dalje preostaje pitanje koje postbiotike točno koristiti u koju svrhu i na koji način. Iako znanost o crijevnom mikrobiomu raste velikom brzinom, potrebno je provesti još mnoga istraživanja kako bi se otkrile sve tajne postbiotika. Ono što je ključno jest činjenica da te sitne kemijske tvari imaju ogroman potencijal: od imunosti i crijevnog mikrobioma do kolesterola i tumora. Iako se čini nevjerojatno, ali zaista postbiotici jesu ravnopravni pro- i prebioticima po pitanju važnosti za održavanje kvalitetnog crijevnog mikrobioma. Jer iako još ne znamo puno o samim postbioticima, znamo kako je crijevni mikrobiom ključan za naše zdravlje. Stoga se ne dajmo zbuniti još jednim „bioticima“. Postbiotike upamtimo kao „kemijske tvari koje luče bakterije i drugi mikroorganizmi“ koji su po svojoj važnosti uz bok pro- i prebioticima za naš crijevni mikrobiom.
Konzumacijom fermentiranih i funkcionalnih namirnica, ali i održavanjem proizvodnje postbiotika od strane naših vlastitih bakterija, snabdijevat ćemo svoje tijelo dostatnim količinama postbiotika. Makar još ne znamo koje dobro će nam donijeti, ne brinem se da ćemo zahvaljujući modernoj znanosti ubrzo i to saznati. Nadajmo se kako ćemo u budućnosti moći iskoristiti moć postbiotika u svoju korist.
Autor:
Andrija Karačić, dr. med.
