Pojam „nježniji spol“ možda nije politički korektan, ali vrlo dobro opisuje razlike u sastavu tijela između muškog i ženskog spola. Muškarci imaju veće udjele mišićnog i koštanog tkiva u tijelu, a žene s druge strane veće udjele masnog tkiva. No, razlikuje li se sastav crijevnog mikrobioma između muškaraca i žena? Imaju li muškarci veće udjele određenih bakterija, a žene pak nekih drugih? Možemo li na temelju sastava crijevnog mikrobioma odrediti spol osobe? Postoji li „nježniji“ crijevni mikrobiom?
Čini se kako je crijevni mikrobiom kao zajednica mikroorganizama unutar naših crijeva pod utjecajem apsolutno svih čimbenika našeg života. Od dobi, prehrane, tjelesne aktivnosti, sna, okoliša, stresa, međuljudskih odnosa, vrste posla pa sve do načina provođenja slobodnog vremena. Opravdano se smatra kako svaki dan, svaki obrok pa i svaka životna odluka koju danas donesete, utječe na crijevni mikrobiom. No, utječe li spol na crijevni mikrobiom? Može li se crijevni mikrobiom razlikovati samo na osnovi spola? Odnosno, je li uopće moguće istražiti, s obzirom na sve potencijalne čimbenike, utjecaj spola na crijevni mikrobiom?
Danas se u znanosti sve više pozornosti pridaje spolno uvjetovanim razlikama u biologiji. Mnogi fiziološki procesi se u tijelu muškog i ženskog spola odvijaju potpuno drugačije: od regulacije hormona do metabolizma lijekova. Upravo zbog toga biološki spol postaje sve važniji čimbenik u planiranju i provedbi istraživanja, od onih na ljudima do onih na miševima. Ne čudi stoga kako je danas neophodno navesti i spol miševa korištenih u istraživanju. A upravo su na miševima prvotno istraživane razlike u crijevnom mikrobiomu između muških i ženskih jedinki.
Prvotni rezultati bili su jednoznačni: crijevni mikrobiom razlikuje se između dva spola po određenim udjelima bakterija. No, ponavljanjem pokusa postojalo je sve jasnije kako su ove razlike puno jače uvjetovane prehranom, dobi i genetikom nego samim spolom miševa. Danas se smatra kako je u laboratorijskih miševa jedina razlika između spolova veća raznolikost crijevnog mikrobioma ženskih jedinki, ali i kako je ova razlika ovisna o vrsti životinje, odnosno njezinom genotipu.
Kod ljudi je početna situacija po ovom pitanju krenula vrlo obeshrabrujuće. Iako se oduvijek primjerice znalo kako se omjer ukupnih bakterija u tijelu i ljudskih stanica razlikuje između dva spola. Tako je omjer crijevnih bakterija prema ljudskim stanicama kod muških osoba 1,3:1 (38*1012:30*1012), a kod ženskih 2,2:1 (44*1012:21*1012). No, prva istraživanja na ljudima nisu detektirala nikakve značajne razlike između spolova te se pokazalo kako jednostavno previše čimbenika utječe na sam mikrobiom, tako da je eksperimentalno vrlo teško izolirati utjecaj samog spola. No, dospijećem rezultata velikih nacionalnih studija koje su uključivale više od tisuću ispitanika iz SAD-a, Belgije i Nizozemske, situacija se okrenula: sve velike studije potvrdile su kako zaista postoje specifične razlike u crijevnom mikrobiomu između spolova po pitanju određenih bakterijskih udjela. Iako su razlike uvjetovane isključivo spolom bile vrlo male – samo 0,5 %, potvrdio se fenomen viđen kod miševa: raznolikost crijevnog mikrobioma žena veća je nego muškaraca. Danas se dakle smatra kako je crijevni mikrobiom žena u Europi obilježen određenim profilom bakterijskih udjela, ali i značajno raznolikiji nego kod muških osoba.
Iako svjesni razlika u fiziologiji žena i muškaraca, vrlo brzo postavilo se pitanje kako određeni spol konkretno može utjecati na crijevni mikrobiom. Zahvaljujući istraživanjima na ovom području pokazalo se nekoliko čimbenika koji potencijalno doprinose ovim spolno-uvjetovanim razlikama: spolni hormoni, lijekovi, prehrana, indeks tjelesne mase i motilitet crijeva.
Budući da je vrlo brzo dokazano da se gore opisane spolno-uvjetovane razlike između crijevnih mikrobioma ne razvijaju do puberteta, pogotovo u pogledu povećane raznolikosti, postalo je jasno kako one moraju biti pod utjecajem spolnih hormona. Različitim pokusima potvrđena je ova hipoteza. Presađivanjem crijevnog mikrobioma 32-godišnje žene ženskim i muškim miševima dokazano je kako crijevni mikrobiom muških miševa nije poprimio obilježja „ženskog“ mikrobioma. S druge strane se vidjelo kako primjena testosterona kod ženskih miševa ili estrogena kod muških miševa dovodi do promjene profila crijevnog mikrobioma. Utjecaj estrogena na crijevni mikrobiom potvrđen je i na ljudima: kod žena poslije menopauze, koncentracija estrogena u urinu bila je proporcionalna raznolikosti crijevnog mikrobioma. Također se vidjelo kako je moguće fitoestrogenima (isoflavonima soje) mijenjati sastav crijevnog mikrobioma i povećati udjele bakterija tipičnih za „ženski“ crijevni mikrobiom.
S druge strane, žene i muškarci tipično uzimaju različite lijekove. Dok muškarci najčešće uzimaju lijekove za srce i krvni tlak, žene više uzimaju opijate, laksative i antibiotike za mokraćne infekcije. Pored zanimljive činjenice kako je u crijevnom mikrobiomu žena pronađeno više gena povezanih s rezistencijama na antibiotike, također se pokazalo kako hormonski lijekovi, kao što su oralni kontraceptivi mogu, ovisno o svom sastavu, dovesti do određenih promjena u crijevnom mikrobiomu.
Prehrana na vrlo zanimljiv način utječe na razlike između oba spola. Pokazalo se, naime, kako kod miševa primjena prebiotika, znači „hrane za crijevni mikrobiom“, ima različite učinke ovisno o spolu. Pored toga što prebiotici mijenjaju motilitet i pH crijeva, oni mogu mijenjati i razine estrogena. Danas se smatra kako je učinak prebiotika specifičan za spol.
Utjecaj indeksa tjelesne mase, odnosno sastava tijela na spolno-uvjetovane razlike, iznimno je složen. No, znamo kako žene imaju veće udjele masnog tkiva koje je glavno mjesto stvaranja estrogena izvan reproduktivnog sustava. Stoga se smatra kako povećani udio masnoga tkiva kod žena također doprinosi razlikama između ženskog i muškog crijevnog mikrobioma.
Iako su neka istraživanja pokazala kako nema razlike između peristaltika kod žena i muškaraca, najveći broj studija pokazao je kako postoje određene značajne razlike u načinu rada crijeva između spolova. Danas prevladava pretpostavka kako je zbog velikog broja različitih čimbenika peristaltika kod žena sporija te, s time povezano, i stolica tvrđa nego kod muških. Ovdje treba napomenuti kako je kod žena sporija peristaltika povezana s nižim razinama tjelesne aktivnosti puno više nego kod muškaraca. Uz to je prisutna veća predispozicija za stvaranje metana koji dodatno usporava peristaltiku. Iznimno je lako povezati zašto zbog razlike u peristaltici dolazi do razlika u crijevnom mikrobiomu: produžuju se svi procesi fermentacije unutar crijeva te time crijevni mikrobiom ima priliku apsorbirati puno više hranjivih tvari.
Iako je potpuno jasno kako postoji podugačak niz drugih čimbenika koji utječu na razlike, bitno je samo shvatiti kako se spolovi ne razlikuju samo po sastavu svog tijela već i crijevnog mikrobioma. Zaista postoji „ženski“ crijevni mikrobiom. On nije „nježniji“, štoviše on je raznolikiji i bogatiji određenim bakterijama nego onaj kod muških. No, to ne znači da ne treba voditi računa o svim drugim čimbenicima koji utječu na crijevni mikrobiom: prehrana, san, tjelesna aktivnost, stres, međuljudski odnosi, itd. Ne zaboravimo da razlike uvjetovane isključivo spolom iznose samo 0,5 %. Bitno je znati da i spol mijenja crijevni mikrobiom, ali još bitnije kako mi svi iz dana u dan svojim životnim odlukama mijenjamo svoj crijevni mikrobiom. Puno više od 0,5 %.
Autor:
Andrija Karačić, dr. med.
