Prednosti bicikliranja i trčanja za tijelo i um — b•Aktiv

Prednosti bicikliranja i trčanja za tijelo i um

Vožnja bicikla, baš kao i trčanje, spada u ciklične tjelesne aktivnosti, a to znači da se pokret koji izvodimo ciklički ponavlja sve dok s tom aktivnošću ne prestanemo. Takav pokret ima višestruke blagotvorne učinke na naše tijelo jer potiče rad kardiovaskularnog sustava, pomaže u regulaciji krvnog tlaka, smanjuje razinu kolesterola u krvi, osnažuje naše mišiće, potiče znojenje i izbacivanje toksina iz tijela i pomaže nam održati željenu tjelesnu težinu. No, ono što manje naglašavamo kad su ciklične aktivnosti u pitanju je njihov utjecaj na naše mentalno stanje i posljedično na naše zdravlje.

Bicikliranje i trčanje, iako izazovni u počecima, predstavljaju pravi odmor za naš um u užurbanom svijetu i bez obzira zašto ste odlučili krenuti s trčanjem ili bicikliranjem – zbog društva, kako bi bili više fit ili iz natjecateljskih pobuda, ta će aktivnost svima donijeti brojne mentalne izazove kao i mogućnosti za napredak.

Bicikliranje

Evo koje su sve koristi za naš um od bicikliranja ili trčanja:

  1. Smanjuje se stres: poznato je da aktivnosti koje potiču rad kardiovaskularnog sustava smanjuju negativni stresni učinak, a nema bolje aktivnosti za to od bicikliranja ili trčanja. Dokazano je da upravo te aktivnosti smanjuju razinu kortizola u krvi (hormona “stresa”) kao i simptome anksioznosti i depresije.
  2. Bolje pamćenje: bijela tvar je supstanca od koje je izgrađen dio našeg mozga, a zadužena je za povezanost različitih dijelova mozga. Nakon svega 6 mjeseci pedaliranja, sadržaj bijele tvari postaje veći i mozak funkcionira bolje jer je i bolje povezan. Olakšan je dohvat informacija, kognitivno funkcioniranje općenito kao i samo pamćenje.
  3. Usporava “starenje” mozga: bicikliranje i trčanje omogućavaju bolju prokrvljenost mozga i bolju opskrbljenost nutrijentima. Posljedično, neki procesi poput zaboravljivosti i težeg pamćenja, koji spontano dolaze sa starenjem, usporavaju se i ljudi bolje funkcioniraju, usprkos svojim godinama starosti.
  4. Povećanje razine zadovoljstva u životu: iako možete voziti sobni bicikl ili trčati na traci, ukoliko biciklirate i trčite po prirodi, svi navedeni efekti se povećavaju. Odgovor na pitanje zašto je to tako nalazi se u takozvanoj “zelenoj aktivaciji”. Provođenje vremena u prirodi povećava razinu zadovoljstva ali i motivacije. Kad spojimo “zelenu aktivaciju” s vožnjom ili trčanjem, dobrobiti i pozitivni efekti se množe. Dobijemo čarobnu formulu poboljšanja emotivnog i kognitivnog stanja.
  5. Poboljšava se kvaliteta sna: poznato je da kortizol utječe na duboke stadije sna koji su nam potrebni jer se u tim fazama naš organizam regenerira. Bicikliranje i trčanje smanjuju razinu kortizola i sinkroniziraju naš cirkularni ritam pa tako utječu na san koji postaje kvalitetniji i pomaže nam u boljoj regeneraciji preko noći.
  6. Meditacija: ciklična aktivnost odlična je prilika za meditaciju, posebno za ljude kojima klasična meditacija izaziva nervozu (primjerice kod veoma anksioznih ljudi). Usmjeravanjem na pokret vježbamo svoju fokusiranost, ali i umirujemo mozak jer se smanjuje broj misli koje kroz njega prolaze.

trčanje

Trčanje i bicikliranje mogu ojačati mozak jednako kao što ojačavaju i ostale mišiće našeg tijela. Aktivnost poboljšava prokrvljenost mozga koji je onda i bolje nahranjen, a time mu se poboljšava sama funkcionalnost. Također, povećava se proizvodnja proteina koji grade mozak, ali je i povezanost mozga bolja, čime se usporava prirodni proces starenja.

No, nisu to jedine prednosti bicikliranja i trčanja. Postoje i mnoge socijalne prednosti uključivanja u te aktivnosti. Priključivanjem nekoj biciklističkoj ili trkačkoj zajednici susrest ćete i povezati se s ljudima koji dijele vaše interese i vrijednosti, ali ćete dobiti i priliku s nekim dijeliti svoje svakodnevne poteškoće i probleme – imat ćete priliku skinuti “kamen sa srca” u sigurnom okruženju koje će vas prihvatiti.

Za kraj spomenimo još i ovo: da bi dobili sve navedene dobrobiti trčanja i bicikliranja, trebali bi se uključiti u te aktivnosti minimalno 30 – 60 minuta 3 – 5 puta tjedno na svojih 75 % kapaciteta (dakle, ne ići svom snagom, nego se pridržavati malo umjerenijeg ritma).

I zapamtite, korak po korak i dogurat ćete daleko!

Autori:

Ana Čerenšek, prof. psih.

Igor Čerenšek, mag. psych.