Kao što sam naslov ovog članka kaže, odluke se donose procesno, a taj proces traje neko vrijeme ukoliko promjeni želimo dati šansu da traje. Često čujemo kako je netko uspio promijeniti naviku “preko noći”. Jednog dana samo se probudio i ostavio se nezdrave navike. Iako su takve priče inspirativne, one su i zavodljive jer nas navode na to da vjerujemo kako je nešto moguće promijeniti uz pomoć “čarobnog štapića”. No, koliko god to atraktivno zvučalo, ne postoji promjena “preko noći” i najčešće se radi o tome da je osoba dugo o promjeni promišljala sama za sebe i onda je do odluke (a ne do promjene!) došlo u kratko vrijeme. Iako je odluku moguće donijeti brzo i dalje ćemo morati proći proces održavanja promjene prije nego do mijenjanja navike uistinu i dođe.
Pa kako onda promjena zapravo izgleda? Kako izgleda proces pripreme prije pokretanja promjene i kako u procesu postaviti ispravne ciljeve kako bi povećali vjerojatnost uspjeha?
- Prvo samo razmišljamo o tome što bi htjeli mijenjati. Vaš cilj nije još u potpunosti osviješten i niste ga dovoljno jasno objasnili. U ovoj fazi pokretanje promjene ima najveću šansu postizanja neuspjeha jer nemate dovoljno znanja o tome što mijenjate i kako.
- Zatim konkretnije promišljamo te jasno definiramo alate koji su nam potrebni za postizanje promjene. Imenujemo i podršku koja će nam biti prijeko potrebna u ostvarenju naše promjene kao i prepreke koje bi nas u promjeni mogle osujetiti. Tek smo u ovoj fazi svjesni kako naša promjena, ma kako mala bila, neće biti jednostavna za ostvarenje.
- Naposljetku planiramo i postavljamo konkretne ciljeve – ovu fazu zamislite kao pisanje “borbenog plana” u kojoj svoje korake i ciljeve slažemo u postojeću rešetku naših obaveza. U ovoj ćemo fazi početi ostvarivati male korake koje smo planirali, a koji će biti preduvjet ostvarenju većih planova – primjerice, u ovoj ćemo fazi istražiti koja je vrsta tjelesne aktivnosti najbolja za nas i gdje se u našoj okolini možemo baviti tom aktivnosti.
U fazi planiranja potrebno je postaviti ciljeve i to na tri razine: dugoročne, srednjoročne i kratkoročne.
Dugoročni ciljevi postavljeni su vrlo široko, skoro kao da sanjate san. Vaši dugoročni ciljevi ne bi trebali biti opterećeni onim što je danas moguće napraviti kao ni mišljenjima drugih ljudi. Zamislite da je osoba koja je izumila raketu razmišljala o tome što se može, a što ne može u svoje doba? Možda nećete izumiti raketu, ali možete odletjeti na raketi svojih snova gdje god vas volja.
Srednjoročni ciljevi postavljeni su nešto specifičnije. Nakon što ste nešto sanjali, pokušajte odrediti stvari koje bi trebali unaprijediti kako bi se približili tom snu. Primjerice, ako osoba sanja o tome da promijeni karijeru i želi postati slastičar, a do sada je bio psiholog, ta će osoba pobrojati sve stvari koje bi trebala promijeniti kako bi se približila svome snu. Bit će potrebno završiti školu, steći praksu, naći prostor za slastičarnicu, ali i naučiti nešto o vođenju poslovanja, dizajnu, korisničkom iskustvu kao i marketingu. Također, bit će potrebno naći vrijeme za sve to, ali i razmisliti na koji će se to način odraziti na odnose unutar obitelji. Puno posla? Naravno! Ali sjetite se, vi radite na svome snu.
Kratkoročni ciljevi postavljaju se vrlo specifično i u skladu sa S.M.A.R.T. pravilima. Oni sad moraju biti jasno objašnjeni, detaljno obrazloženi, mjerljivi, dohvatljivi, osobno važni i vremenski određeni rokom. Ukoliko želim iznajmiti prostor za svoje slastice, ja ću morati precizno opisati kakav prostor tražim, koje kvadrature, što sve prostor posjeduje, gdje se nalazi, koliko košta te kako ću ga urediti i s kojim budžetom. Također, morat ću odrediti i kad bi cijeli projekt i sve njegove faze trebao biti gotov. Ovo je načelni primjer postavljanja pametnog cilja. Čini vam se prekompliciranim? Sigurno da je opsežan i zahtjevan! Ali sjetite se – što je važnije od rada na vlastitom snu?
Kad krenemo s provedbom našeg pomno planiranog plana, susretat ćemo se s prvim greškama i neuspjesima. Važno je znati da nijedna promjena, ma koliko dobro bila planirana, neće izbjeći neuspjehe u prvim koracima. Kroz pokretanje promjene doživjet ćete mnoge padove i uspone, zato je važno biti blag prema samome sebi kako bi si “oprostili” neuspjeh, a važno je znati da kroz to gradite i svoje znanje o promjeni ali i osjećaj samoefikasnosti. Primjerice, ako ste odlučili mijenjati svoj odnos prema radnom vremenu i poslu općenito, moguće je da ćete kroz promjenu doživjeti kritiku nadređene osobe ili poneki pomaknuti rok. A ako ste već počeli izlagati svoje prve slastice prijateljima i poznanicima, moguće je da neće odmah biti oduševljeni. Iako je teško doživjeti kritiku, sad imate priliku naučiti se nositi s njom na drugačiji način i ostaviti svoje granice čvrstima unatoč tomu te nastaviti usavršavati vaš san.
Jednom kad krenete u održavanje, vaša je promjena već pustila korijenje, ali to ne znači da neće biti povratka “na staro”. Iako smo pomoću promjene izgradili nove neuronske puteve u mozgu, oni stari, vezani za stare obrasce ponašanja i dalje su tu. Važno je osvijestiti da vas ti sitni povratci ne mogu pokolebati i da je vaš novi životni stil bio vrijedan truda. Tu se mogu probuditi i mnoga stara uvjerenja koja ste dugo gajili, kao npr. “ovo nema smisla”, “jednostavno je preteško”, “drži se ti onoga što ti dobro ide” i sl.
Bez truda i ulaganja nema pravog zadovoljstva ni smisla i zato veselite se prilici da uz pomoć vlastite snage imate priliku mijenjati sebe, a onda i cijeli svijet.
A mi se veselimo vašem novom kolaču ;)!
Autori:
