Interes za zdrav imunitet nikad nije bio veći. Ljudi diljem svijeta žele imati imunitet sa supermoćima koji će ih štititi od virusa, primarno koronavirusa, ali i onih starih no name virusa i bakterija koji su uvijek u optjecaju, samo manje popularni posljednjih mjeseci.
Imunitet čini vojska bijelih krvnih stanica zvanih leukocitima. Sitni, ali dinamitni, leukociti su naši čuvari od virusa i bakterija, kojima u tijelu nije mjesto jer samo prave nered, tj. uzrokuju infekcije. Mi jedemo kako bismo, među ostalim, nahranili leukocite,koji potom mogu ispunjavati zadatak bodyguarda. Kao što često volim reći, ni leukociti ne žive od ljubavi i zraka. Oni također trebaju vitamine, mineralne tvari, omega 3 masne kiseline i proteine.
Danas vas želim upoznati s hranom koja nas vodi do blistavog imuniteta u punoj funkciji. Svu hranu lako ćemo naći u našim vrtovima, voćnjacima ili na njivama jer priroda pruža sve nadohvat ruke. Kako bi naš imunitet bio optimalan, a ne neki slabašni wannabe imunitet, nužno je redovito jesti voće i povrće. 1 + 1 > 2. Aristotel je tvrdio kako je cjelina veća od zbroja svojih sastavnica. Prehrana kao cjelina raznovrsne hrane to nam je potvrdila. Ne postoji jedna vrsta superhrane.
Prehrana bogata raznovrsnom hranom biljnog podrijetla je super. Ruku na srce, ne možemo očekivati da će nas davljenje u češnjaku zadnji čas spasiti od prehlade ako smo kronično neispavani, živimo od kave, pekarnice i salame te eventualno koje banane. Zadah po češnjaku može držati podalje vampire na poslu, ali za viruse i bakterije potreban je timski rad raznovrsne hrane koju ćemo svakodnevno poslužiti na tanjuru.
Koja hrana iz našeg podneblja pomaže imunitetu?
Na prvom koraku srećemo sezonsko voće: jabuke, kruške, grožđe, šljive, pomikaki, nar, žižule, pa potom mandarine, naranče, limune i kivi. Birajmo sezonsko voće jer je ono najbogatije vitaminima i antioksidansima. Jedimo barem dvije porcije voća na dan. Naučili smo što je jedna porcija voća u tekstu „Voće kao superhrana”. Ne škrtarimo s porcijama. Što više sezonskog voća, to bolje.
Težimo tome da nam izbor voća ne bude jednoličan, već šarolik. Umjesto kile banana na dan, birajmo barem dvije različite vrste voća, različitih boja. Jer boje su in. Žuta, narančasta, crvena, ljubičasta, zelena. Svaka boja nosi sa sobom svoje protuupalne antioksidanse. Što je veći broj različitih antioksidansa koje pružamo našem tijelu, to je imunitet bolje kalibriran.Imunosni odgovor na viruse i bakterije mora biti brz, učinkovit i jak, ali ne prejak. Imunosni odgovor mora biti taman.Naš imunosni sustav mora biti u ravnoteži.
Na drugom koraku srećemo sezonsko povrće: mrkve, paprike, artičoke, rukolu, salatu, ciklu, rajčice, tikvice, prokulice, cvjetaču, brokulu, kupus, peršin, kelj, blitvu, špinat, koromač, luk i patlidžan. Birajmo sezonsko povrće jer je ono najbogatije mineralnim tvarima, vitaminima i protuupalnim antioksidansima. Neka svaki ručak i svaka večera sadrže barem jednu porciju povrća. Jedna porcija povrća odgovara jednoj velikoj šalici punoj sirovog ili kuhanog povrća (ili 150 grama povrća za egzaktne čitatelje) ili pak dvjema šalicama zelene salate. Dakle, težimo tome da ukupni dnevni unos povrća bude barem 300 grama.
Kao i kod voća, što veća porcija, to bolje. Težimo tome da svaki dan jedemo barem dvije različite vrste povrća te da se svaki tjedan na tanjuru nađu: i tamnozeleno lisnato povrće i kupusnjače zelene boje i povrće bogato škrobom lijepe žute i narančaste boje. Dugine boje na tanjuru. Sretni mi, sretne naše dobre bakterije u crijevima koje najviše vole kad ih hranimo vlaknima iz šparoga, artičoka, luka i poriluka.
Na trećem koraku srećemo gljive. Nakon prvih jesenskih kiša, u našim će šumama i duž poljskih puteljaka niknuti more vrganja, šampinjona, bukovača, a ponegdje i tartufa. Gljive, osim što sadrže ugljikohidrat beta-glukan (zvuči li vam poznato to ime?), koji potiče naš imunosni sustav na rad, jedine među hranom biljnog podrijetla sadrže vitamin D. Da se prisjetimo, vitamin D, čiji je nedostatak izravno povezan s oslabljenom funkcijom imuniteta, nalazimo samo u hrani životinjskog podrijetla i u – gljivama. Ako tlo nije osiromašeno selenom, gljive su također dobar izvor selena, mineralne tvari čiji nedostatak u tijelu također oslabljuje naš imunitet.
Na četvrtom koraku srećemo češnjak. Češnjak sadrži spojeve sa sumporom koji stimuliraju naš imunitet. Najpoznatiji sastojak je alicin, koji daje boost našim leukocitima, ali također izravno napada viruse, gljivice i bakterije. Što je sigurno, sigurno je. Međutim, postoji tu mala zamka pa hajdemo je zajedno vješto preskočiti. Alicin nastaje u češnjaku tek kad češanj zdrobimo te potom pričekamo deset minuta, ubacimo ga u umak ili pojedemo tako sirov. Vrijedi biti strpljiv. Ako pak niste ljubitelj češnjaka, možete pojesti umak u kojem ste dinstali zgnječeni češnjak.
Na petom koraku srećemo jogurt – fermentirani mliječni proizvod. Jogurt je velik saveznik zdravlju crijeva, pa time i imunitetu. Kao što smo već čitali u tekstu „Zašto jedemo jogurt”, bakterije prisutne u jogurtu stvaraju mliječnu kiselinu i određene prirodne antibiotike koji koče rast patogenih bakterija. Jogurt je poput saveznika našem imunitetu. Vjeran prijatelj koji čuva stražu u crijevima.
Na kraju našeg putovanja k boljem imunitetu, zasladit ćemo dan medom, koji u svojoj slatkoći krije mnoge antimikrobne spojeve. Štiti nas od virusa, bakterija i gljivica dok istovremeno stimulira naš imunitet – sprema ga za akciju. Prednost dajemo medu od kestena i medu od kadulje, koji su bogatiji antioksidansima. Što je med prirodno tamniji, to više blagodati pruža tijelu. A zdravo je tijelo spremno ostvariti sve što duh poželi.
Autorica:
