Reci ne stresu  — b•Aktiv

Reci ne stresu 

Stres je toliko prisutan u našim životima da ga možemo smatrati jednako neizbježnim kao i promjenu godišnjih doba. Izjavu da je postao učestali suputnik u našim života možemo smatrati činjenicom, a ne pretjeranom generalizacijom. Od obaveza na poslu, preko društvenih očekivanja, do osobnih izazova – svi se suočavamo s različitim izvorima pritiska. Iako stres često doživljavamo kao neprijatelja, on to ne mora biti, pa i činjenica da je stalno tu negdje iza ugla nije toliko negativna, kako bismo na prvu pomislili. Naime, stres može postati naš saveznik. 

Naš se doživljaj stresa često pojačava kada pokušavamo kontrolirati čimbenike koje ne možemo kontrolirati. U želji da držimo sve konce u rukama trošimo energiju na stvari koje su izvan naše kontrole, dok zanemarujemo one aspekte koji su zaista pod našom kontrolom. Time ostajemo u začaranom krugu frustracije i osjećaja bespomoćnosti. Usmjeravanje na vlastiti krug kontrole, odnosno na one aspekte na koje stvarno možemo utjecati, pomaže nam da izgradimo zaštitni zid koji filtrira negativne utjecaje i omogućuje nam uspješnije nošenje s pritiscima. Kada se fokusiramo na ono što možemo promijeniti, postajemo otporniji i mirniji, a stres gubi svoju moć nad nama. 

Dok s jedne strane ne možemo promijeniti količinu obaveza, gužvu u prometu zbog koje možda negdje kasnimo ili onog kolegu s kojim nikako da izađemo na kraj, s druge strane imamo moć kontrole nad sobom. Naš krug kontrole čine naše misli, osjećaji, ponašanje i fiziologija – elementi na koje možemo svjesno djelovati kako bismo bolje upravljali stresom. Ne možemo jednostavno odlučiti da ćemo biti smireni i time trenutno promijeniti osjećaj. No, možemo mijenjati ono na što usmjeravamo svoje misli, kako reagiramo svojim tijelom i koje sve aktivnosti poduzimamo – a to sve zajedno može dovesti do pozitivne promjene u načinu na koji doživljavamo stres. 

Kroz male korake u ovim područjima možemo postupno graditi mir i otpornost na stres u svakodnevici. 

Žena koja sjedi na kauču, smiješi se, meditira, u miru je.

Misli 

Stres najčešće povezujemo s mislima koje lutaju prema budućnosti. Počnemo stvarati najgore scenarije, zaboravimo da su oni tek naše pretpostavke a ne činjenice, jer ne možemo predvidjeti budućnost. Dok previše razmišljamo o budućnosti, ponovno zanemarujemo aspekt nad kojim imamo kontrolu, a to je sadašnjost. Jedna od jednostavnih tehnika koja nam može pomoći u upravljanju mislima i smanjenju stresa je vježba usmjeravanja pozornosti na sadašnji trenutak. Pokušajte uzeti jednu minutu i fokusirati se na svoju okolinu – osluškujte sve zvukove oko sebe, obratite pozornost na detalje u prostoru ili primijetite osjećaj koji vam pruža dodir s površinom na kojoj sjedite ili gdje stojite. Ova kratka vježba, koju možete napraviti bilo kada i bilo gdje, spada u Mindfulness meditaciju kojoj je osnovna svrha preusmjeravanje misli na sadašnjost, gdje zaista imamo najviše kontrole, a upravo nam to treba kako bismo bolje upravljali trenutnim izazovima. 

Ponašanje 

Naše držanje može imati snažan utjecaj na naše raspoloženje. Kada primijetimo napetost ili osjećaj nesigurnosti, zauzimanje samopouzdanog stava tijela, poznatog kao power pose, može biti jednostavan ali moćan alat za smanjenje stresa. U bilo kojem trenutku, ispravite leđa, podignite glavu i oslobodite ramena. Takvo ponašanje može utjecati na smanjenje razine kortizola, hormona stresa, što dodatno pomaže u osjećaju smirenosti i kontrole. Power pose može poboljšati raspoloženje i samopouzdanje, pružajući nam stabilnost čak i u stresnim situacijama. 

Fiziologija 

Stres često ostavlja fizički trag na našem tijelu, no možemo ga ublažiti jednostavnim fiziološkim promjenama. U tu svrhu razvijene su brojne tehnike relaksacije. Među najpoznatijim tehnikama opuštanja nalaze se vježbe disanja, koje se već godinama preporučuju kao važan alat u borbi protiv stresa. Jedna od najučinkovitijih metoda je tehnika trbušnog disanja. Ovom tehnikom usmjeravamo dah prema donjem dijelu trbuha, umjesto prema prsima, što pomaže tijelu da se opusti. Prilikom udaha lagano širimo trbuh, dok prsa nastojimo zadržati mirnima. Trbušno disanje aktivira parasimpatički živčani sustav, koji omogućuje osjećaj mira i opuštenosti. Za početak, već nekoliko minuta (3 – 5 minuta) trbušnog disanja dnevno može donijeti pozitivne učinke, a postupno povećanje vremena dodatno može pomoći u stvaranju osjećaja smirenosti. 

Žena sjedi na kauču s jednom rukom na prsima, drugom na trbuhu, prakticira vježbu trbušnog disanja za smanjenje stresa.

Osjećaji 

Iako svoje osjećaje ne možemo kontrolirati izravno, možemo na njih utjecati posredno, kontrolirajući svoje misli, fiziologiju i ponašanje. Promjenom načina na koji razmišljamo u određenoj situaciji ili smirivanjem tijela možemo ublažiti i naše emocionalne reakcije. Kada smo svjesni svojih misli i tijela, možemo lakše upravljati emocionalnim odgovorima te smanjiti njihov intenzitet i osjećaj preplavljenosti. 

Stres je neizbježan dio života, ali način na koji ga doživljavamo i upravljamo njime uvelike je pod našom kontrolom. Fokusiranjem na sadašnji trenutak, primjenom tehnika disanja i svjesnim usmjeravanjem misli i ponašanja možemo umanjiti njegov negativan utjecaj. Kroz male, svakodnevne korake gradimo otpornost i unutarnji mir, pretvarajući stres iz neprijatelja u priliku za osobni rast. 

Autori:

Mentalni trening