Božićni blagdani su vrijeme radosti i darivanja, ali i dragocjeni trenuci za slobodnu nestrukturiranu igru.
Svako je dijete jedinstveno – dok će jedni s radošću dočekati slobodno vrijeme za istraživanje, igranje i druženje s prijateljima, drugi će zbog promjene rutine biti mrzovoljni i razdražljivi. Mlađa djeca su često baš u vrijeme blagdana pretjerano uzbuđena ili plačljiva, a posebno je velik broj djece koju bez strukturiranog dnevnog rasporeda aktivnosti muči osjećaj dosade.
Izraz “Mama, tata, dosadnoooo mi jeeeee.” izluđuje mnoge roditelje.
Vjerujem da je to zato što u tim trenucima roditelji preuzimaju odgovornost za dječju dosadu. Ako je djetetu teško ugoditi, neprestano se žali na dosadu i ako cendranjem dodatno vrši pritisak na vrijeme i pažnju roditelja, vrlo je lako izgubiti strpljenje.
Roditelji koji osjećaju da moraju biti izvor dječje zabave i uzbuđenja, te imati rješenje za baš svaki dječji problem, lako upadnu u zamku spašavanja od dosade kreiranjem rasporeda i osmišljavanja aktivnosti.
U užurbanim životima kakve danas vodimo, (osim djece) također i mnoge odrasle osobe imaju izazov s vlastitom dosadom. Iz te perspektive, “ekran zabava” i djeci i roditeljima izgleda kao brzo i lako rješenje za trenutno zadovoljstvo. Djeca znaju biti ustrajna u svojoj namjeri da dobiju ono što će ih sigurno zabaviti – tehnologija.
Ako roditelji ne znaju kako smanjiti vlastitu dosadu bez mobitela ili televizije, teško će znati pomoći djetetu. Roditeljski instinkt da spasi dijete od dosade vrlo je snažan, a posebno ako spašavaju i sebe.
Upravo u tome je najveća zamka tehnologije – naša djeca primaju neograničenu količinu atraktivnog sadržaja, potpuno pasivno, i tako uče da o njihovoj zabavi brinu drugi te kako nije potrebno preuzeti inicijativu i samostalno kreirati vlastitu igru.
Zapamtimo: svaka minuta pred ekranom je minuta manje u dječjoj igri!
Djeca se trebaju naučiti nositi s nelagodom dosade, a jedan od načina je raspolaganje vremenom i zabava koju moraju osmisliti sami.
Zašto je dosada važna za zdrav razvoj djeteta?
Iako je dosada uobičajena, ponekad je nije jednostavno prihvatiti. Djeci je dobro objasniti da je prolazan i nelagodan osjećaj dosade ustvari prilika za kreativnost i istraživanje vlastitog unutarnjeg svijeta.
Dosada je koristan poticaj da se pokrenemo u smjeru svoje želje.
Ako dijete samo osmisli igru i zabavu, bit će ponosno na sebe. Uspjeh zbog vlastitog postignuća pridonijet će razvoju samostalnosti i samopouzdanja.
Dosada je dobra jer potiče djecu na interakciju s prirodom, komunikaciju i igranje s vršnjacima. Dijete uči važne društvene vještine u igri i suradnji s drugom djecom.
Dosada budi kreativnost i maštu, a slobodno vrijeme potiče na znatiželju i zaigranost. U maštovitoj igri dijete osjeća obilje, uživa u procesu stvaranja i uči vještine organizacije i rješavanja problema.
Kao roditelji imamo zadatak poučiti dijete kako se primjereno ponašati u situacijama koje nisu uzbudljive niti zabavne. Upravo u dosadnim situacijama, poput dugih vožnja automobilom ili čekanja u redu, dijete razvija emocionalnu čvrstoću i toleranciju na frustraciju.
U redu je ako je dosadno
Svima nam je potrebno slobodno vrijeme i odmor od neprekinute stimulacije. Nema ničeg lošeg u osjećaju dosade. Praznici su idealno vrijeme kada umjesto pretrpanih rasporeda uživamo u jednostavnosti, kada mir pobjeđuje pretjeranu buku vanjskog svijeta.
Vjerujem da svi iz vlastitog djetinjstva imamo uspomenu kako smo u dosadi imali najbolje ideje i najljepše igre.
Poklonimo za praznike svojoj djeci našu prisutnost, pažnju i naučimo ih zavoljeti “odmor u jednostavnom” i kako uživati u “svakodnevnom običnom”.
Autor:
