Nutricionizam je danas izrazito popularna riječ. Govori se da je nutricionizam u modi. Kao nutricionistu, vrlo mi je zanimljivo promatrati način na koji ljudi doživljavaju moje zanimanje. Dok sam u mladosti trenirala atletiku, moja trenerica mi je jednom prilikom u (polu)šali na stazi rekla da ona ne bi nikada mogla učiti koliko kalorija imaju dvije trešnje. Pustila sam ju u uvjerenju kako bezbrižno učim kalorije domaćih i egzotičnih voća, dok sam zapravo polagala sedam vrsta kemija. Uvijek se nasmijem kada se sjetim tih dana. Danas vam mogu potvrditi kako je u javnosti poznata tek sitna kapljica ove znanosti. Stoga ćemo u ovom tekstu zaroniti dublje u more nutricionizma. Krenimo. Nutricionizam je znanost o prehrani. Mi prehranom unosimo hranjive tvari koje ulaze u sastav našeg tijela: bilo da grade naše stanice ili im omogućuju rad. No prehrana ima daleko širi utjecaj od samog utjecaja na rad našeg tijela. I to je upravo jedna od ljepota nutricionizma kao znanosti: prelijeva se u niz drugih znanosti: u psihologiju, u medicinu, u sociologiju, u ekologiju, u poljoprivredu, u politiku, u ekonomiju, u antropologiju… Stay tuned! Nizat ćemo zanimljive detalje o vezama ovih znanosti.
Rođenje nutricionizma
Nutricionizam je mlada znanost. Kad bi tri milijuna godina, koliko su stari arheološki nalazi o postojanju čovjeka, zamijenili s 24 sata, nutricionizam kao znanost postoji tek posljednje 3 sekunde. Iako su se u Starom Egiptu prije 6000 godina bolesti oka liječile jedenjem životinjske jetre bogate vitaminom A, dok se u Kini, nešto kasnije, bolest štitnjače liječila pepelom morske spužve bogate jodom; nutricionizam se smatra znanošću zadnjih 160 godina. Znanstvenici su u prošlosti često podcjenjivali prehranu smatrajući da ne može biti povezana s bolestima. Dandanas se nutricionizam često ne shvaća ozbiljno, možete zamisliti što je pak bilo prije 200 godina. Mornari su u to vrijeme umirali od skorbuta, bolesti koja je uzrokovana manjkom vitamina C. Iako se stoljećima znalo da je svježe voće liječilo mornare od skorbuta, što je i dokazano prvim pravim istraživanjem u povijesti, mornare su još dugo pokušavali liječiti zakopavajući ih do grla u zemlju. Trebalo je još mnogo godina prije nego je mornarica uvela agrume u obroke svojih mornara.
Vrste nutricionizma
Unutar nutricionizma razlikujemo opći nutricionizam, sportski nutricionizam i klinički nutricionizam. Opći nutricionizam istražuje potrebe za energijom i hranjivim tvarima zdravih ljudi kroz sve životne dobi. Imamo zdravog čovjeka i proučavamo što je sve potrebno da ostane i dalje zdrav. Sportski nutricionizam se bavi prehranom profesionalnih sportaša kako bi poboljšali svoju izvedbu. Moto sportskog nutricionizma je: “Kvalitetna prehrana neće slabijeg sportaša pretvoriti u elitnog sportaša, ali će zato loša prehrana elitnog sportaša pretvoriti u slabog sportaša.” Klinički nutricionizam ili dijetoterapija je upravio dio znanosti o prehrani kojemu sam ja posvetila svoj radni vijek. U kliničkom nutricionizmu radimo s bolesnim čovjekom, kojemu kroz specifične promjene u prehrani možemo pomoći ubrzati ozdravljenje.
Budućnost nutricionizma
Često volim reći kako nutricionizam nije anatomija. Nećemo otkriti nove kosti, ni nove mišiće. Otkrili smo sve što se moglo otkriti. Anatomija je završena knjiga. Do kraja je ispisana. No knjiga nutricionizma je sasvim druga priča. To je knjiga u stvaranju. Stranice se pišu, brišu, nadopunjavaju. Nutricionizam je dinamična znanost. Svaki puta kada pomislimo da smo došli do konačnog zaključka, otkrijemo nešto novo što nam iz temelja promjeni pogled na zdravlje. U prošlosti smo mislili kako su bakterije najveći neprijatelj našem zdravlju pa smo se naoružavali antibioticima. Danas otkrivamo kako su nam bakterije neophodne za zdravlje. Mi ne hranimo samo sebe. Hranimo i ta 2 kilograma bakterija u nama. Sljedeći zadatak nutricionizma je istraživati kako hraniti bakterije u nama i time pridonijeti našem zdravlju. Više o ovoj temi otkrivam vrlo brzo.
Dragi čitatelji i čitateljice, stigli smo do kraja našeg teksta o nutricionizmu. Tom Standage je pogodio ravno u srž riječima: “Sve što je itko ikad tijekom povijesti učinio, bilo je doslovno pokretano hranom.” Prehrana je mijenjala tijek povijesti čovječanstva. Stoga zašto mislimo da ne može mijenjati budućnost našeg zdravlja?
Autor: Sandra Zugan, mag. nutr.
