Ne volite okus kave? Radije popijete čaj kad ste umorni? Ili pak obožavate kavu i, štoviše, ne možete započeti dan bez šalice crnog zlata? Ukoliko ste ovaj drugi tip, vjerojatno ste ovisni o kavi. Vaš um i tijelo ne funkcioniraju sto posto dok u sebe ne unesete dostatnu dozu „droge“ koja mu je potrebna. Vjerojatno ste se „navukli“ već u srednjoškolskim ili studentskim danima. Ili Vam je možda čak i baka uz kakvu slasticu dala prve doze. Kako god, prekasno je. Vaše tijelo zaista ne može bez kave. Mislite li kako je ova priča o ovisnosti o kavi pretjerana?
Apsolutno je poznata činjenica kako kava može izazvati ovisnost. Kofein koji se nalazi u kavi psihoaktivna je tvar, isto kao i kokain i heroin. Stoga ne čudi kako kofein u kavi može izazvati pravu ovisnost, isto kao i alkohol i kanabis. No, kava je društveno prihvatljiva, za razliku od prethodno navedenih.
Kava kao piće temelj je mnogih društvenih aktivnosti i konzumira se u svim segmentima društva. Od srednjoškolaca i studenata u pauzama između predavanja i tijekom pripreme ispita, do poslovnih ljudi i vremešnih starica u predahu između mnogobrojnih obaveza i tijekom zajedničkih sastanaka ili dogovora.
Teško je objasniti zašto je konzumacija kave unatoč svim njezinim obilježjima tvari koja izaziva ovisnost, postala takav sveprisutan društveni fenomen. Zasigurno su tome doprinijeli i svi blagotvorni zdravstveni učinci kave. Kava potiče naš središnji živčani sustav: smanjuje osjećaj umora, potiče našu reaktivnost, pomaže povećati i produžiti sposobnost koncentracije, a po nekim navodima čak i poboljšava pamćenje. No, kava potiče i probavu, u što su se vjerojatno mogli uvjeriti svi koji ponekad pretjeraju s brojem šalica. Najzanimljivije je što kava ima pozitivne učinke i kod mnogih kroničnih nezaraznih bolesti. Istraživanja su pokazala kako konzumacija kave štiti od razvoja pretilosti i bolesti krvožilnog sustava, ali i upalnih bolesti crijeva, demencije i Parkinsonove bolesti, pa čak i određenih karcinoma.
No, kava može i puno više. Kava se opravdano može smatrati i ljekovitom biljkom. Čemu kava može zahvaliti svoja blagotvorna svojstva? Kava, koja se dobiva obradom crvenih bobica biljke Coffea arabica i robusta, bogata je mnogim fitokemikalijama, mineralima i vitaminima. Ove fitokemikalije nisu nekakve otrovne tvari – kao što to sugerira njihovo ime, nego bioaktivne supstance. Među njima su najistaknutiji alkaloidi, kao što je kofein, i polifenoli čijim se složenim imenima manje preporučljivo zamarati. Djelovanje kave na središnji živčani sustav prepisuje se ponajviše kofeinu. Kofein je globalno najkonzumiraniji biljni alkaloid te se zbog svojih učinaka smatra stimulansom. Kofein je taj čarobni sastojak koji kavi pruža sve njezine stimulativne učinke, zbog kojih se ona primarno i konzumira. Hvala kofeinu!
No, kofein ne objašnjava velik broj drugih blagotvornih učinaka zbog kojih je kava poznata. Pozitivne posljedice konzumacije kave na metabolizam, krvožilni sustav i starenje organizma ponajviše su posljedica polifenola, kojim ovaj crni napitak obiluje. Klorogenična kiselina, kahweol, kofeinska kiselina. Zvuči zabrinjavajuće kao i pojam fitokemikalije. No, ove supstance imaju antioksidativne učinke, odnosno smanjuju razine kisika i reaktivnih oblika kisika unutar i izvan stanica. Da, to su oni antioksidansi o kojima ste zasigurno već imali priliku čitati. Sve te tvari složenih naziva na staničnoj razini popravljaju oštećenja i potiču njihovu obnovu. Stoga i ne čudi kako konzumacija kave, koja je iznimno bogata upravo tim blagotvornim polifenolima ima mnogobrojne pozitivne zdravstvene učinke na najrazličitije organske sustave.
No, ne djeluju polifenoli samo na ljudske stanice. Polifenoli svoje učinke ostvaruju i na bakterijama. Smanjuju broj molekula kisika unutar bakterija te time potiču rast anaerobnih bakterija, koje rastu u uvjetima bez kisika. Time polifenoli zapravo potiču rast „dobrih“ bakterija jer „loše“ bakterije, koje generalno preferiraju medije s obiljem kisika, ne mogu opstati u takvim uvjetima. Upravo zbog toga se polifenoli, jednako kao i vlakna, ubrajaju u takozvane prebiotike. Specifične supstance koje za rast i razvoj mogu iskoristiti samo one „dobre“ bakterije. Što to znači? Pa upravo to da je kava osim stimulansa i napitak bogat prebioticima koji su odgovorni za gore spomenute blagotvorne zdravstvene učinke.
Znanstvena istraživanja potvrdila su kako ispijanje kave pozitivno utječe na crijevni mikrobiom. Čini se kako redovita, umjerena konzumacija kave, bogate kofeinom i prebiotskim polifenolima ima mnogostruke dobrotvorne učinke na crijevne bakterije. Tako su primjerice različita istraživanja na ljudima dokazala kako ispijanje kave u dozama od 45 do 500 ml dnevno:
- može potaknuti raznolikost crijevnog mikrobioma;
- može utjecati na uravnoteženost crijevnog mikrobioma promjenom omjera između dva glavna bakterijska koljena Firmicutes i Bacteroidetes;
- može potaknuti rast „dobrih“ anaerobnih bakterija kao što su Bacteroides, Prevotella i Porphyromonas;
- može smanjiti rast „loših“ bakterija kao što su Escherichia coli i Erysipeloclostridium;
- može povećati broj „dobrih“ probiotskih bakterija Lactobacillus i Bifidobacterium;
- može potaknuti broj „dobrih“ protuupalnih bakterija Faecalibacterium.
Kad vidimo kako i u kojoj mjeri ispijanje kave može pozitivno utjecati na naš crijevni mikrobiom, postaje sasvim jasno kako kava nije samo puka „droga“. Kava sadrži mnoge aktivne supstance koje nas svojim djelovanjem štite od razvoja raznih bolesti. Ozbiljno se postavlja pitanje jesu li možda čak i naše crijevne bakterije „ovisne“ o kavi. Mogućih razloga ima dovoljno.
No, bitno je napomenuti kako su sva istraživanja istaknula da se podaci odnose na umjerenu konzumaciju kave. I zanimljivo je kako su pozitivni učinci kave izraženiji ako se radi o organski uzgojenoj kavi, koja sadrži manje pesticida i drugih kemikalija potencijalno štetnih kad je riječ o crijevnom mikrobiomu.
Stoga slobodno umjereno uživajmo u crnom zlatu. Sad kad znamo kako nam šalica kave neće samo popraviti koncentraciju i budnost, nego i iz temelja obnoviti cijelo tijelo. A za sve one koji ne vole okus kave, nema razloga za brigu: i čaj obiluje prebiotskim polifenolima koje voli crijevni mikrobiom.
Autor:
Andrija Karačić, dr. med
