Današnje užurbano vrijeme može biti izvor velikoga stresa, no čini se kako postoje ljudi koji se dobro s tim nose i oni kojima već svaka kap prelijeva čašu. Kako to da se neki bolje nose sa stresom od drugih, pročitajte u našem novom članku.
Glavno uvjerenje koje ima većina ljudi je da je stres neki događaj ili da dolazi od postupaka drugih ljudi. To možemo zaključiti po rečenicama koje zvuče kao: “On me naživcirao” ili “Tramvaj je stresno mjesto”.
No, stres nije neki izolirani događaj, nego dolazi od našeg uvjerenja o tome je li taj događaj nešto što je previše za nas ili čak opasno.
Stres je, dakle, osobna stvar. Ne vide svi ljudi iste stvari kao potencijalne stresore u svojoj okolini.
Istraživanja Američke psihološke asocijacije navode da su najčešći izvori stresa prihodi, posao, ekonomski uvjeti u kojima živimo, obiteljske obveze, međusobne veze i zdravlje. Nedavna istraživanja u svijetu, ali i lokalno, dokazuju da na ove regularne stresore treba dodati utjecaj koji ostavlja pandemija, izolacija, gubitak posla ili neizvjesnost, što ukazuje na još veću potrebu za izgradnjom otpornosti na stres.
Na naše nošenje sa stresom i promjenama u životu utječe 3 C:
Commitment (naša posvećenost promjeni ili nošenju sa stresom)
Control (naš dojam kontrole u stresnoj situaciji)
Change (naša otvorenost za promjenu)
Dakle, ako nam je u život “sletio” stresan događaj, a mi smo odlučili nositi se s njim bez obzira što to podrazumijeva neka odricanja i dugotrajnu borbu, povećavamo vjerojatnost uspjeha. Ako imamo dojam da možemo kontrolirati situaciju ili barem vjerujemo da možemo kontrolirati sebe u situaciji i znamo načine kako to postići, vjerojatnost našeg uspjeha još je veća. A ako smo i otvoreni za promjene i spremni mijenjati naša ponašanja, ali i načine razmišljanja, vjerojatnost našeg uspjeha time postaje vrlo velika.
Na stresore reagiramo uobičajenim stresnim reakcijama koje se manifestiraju u tri područja:
- psihološke reakcije: emotivne, kognitivne (razmišljanje) ili motivacijske
- ponašajne reakcije: agresivnost ili razdražljivost prema bližnjima, prekomjerno uživanje u alkoholu i cigaretama, izbjegavanje i sl.
- fiziološke reakcije: ubrzano disanje, grčevi u želucu, znojenje dlanova, glavobolja, mučnine, poremećaj spavanja, problemi s tlakom, itd.
Sve su ovo normalne i uobičajene reakcije, ali nisu uvijek nužne. Njihovo trajanje i intenzitet podložni su promjenama samo ako znate kako ih možete mijenjati.
Kako onda graditi otpornost na stres? Postoje tri smjera djelovanja: psihološki, tjelesni i prehrana, a svaki će imati povoljan utjecaj na vaše suočavanje sa stresom. Ovo su neki od načina:
- osvještavanje vlastitih uvjerenja i stavova o određenom događaju,
- ojačavanje odnosa koje imamo u svojoj okolini,
- jasnije postavljanje ciljeva u životu (posebno karijernih),
- proaktivnost,
- povećanje tjelesne aktivnosti i boravka u prirodi (green activation),
- unaprjeđenje prehrane,
- kvalitetniji san i oporavak.
O svakom od navedenih smjerova unaprjeđenja vlastitoga zdravlja ali i otpornosti na stres, možete više informacija pronaći u nekima od naših prošlih blogova.
Autor:
