Vitamin D možda vam je poznatiji pod nadimkom „vitamin sunca“ ili vam je pak poznata njegova bitna uloga u formaciji zdravih i čvrstih kostiju. Ovaj moćni mikronutrijent zadnjih je godina na sebe privukao veliku pozornost jer je otkrivena i njegova moguća poveznica sa zdravljem gotovo svih dijelova organizma: od kardiovaskularnog i središnjeg živčanog sustava pa do imunološkog sustava i kože.
Toliko je bitan i istraživan, a neobična je činjenica da velik dio svjetske populacije i dalje pati od njegovog manjka!
Ironično je i da vitamin D uopće nije vitamin – radi se zapravo o prohormonu kojemu je zbog povijesne pogreške nadjenuto krivo ime. Bilo kako bilo, vitamin D uz vitamine A, E i K spada u one koji nisu topivi u vodi. On je topiv u mastima i to znači da se višak ovog vitamina ne izlučuje iz organizma, već se taloži u masnom tkivu.
Kako biste osigurali primjeren i dostatan unos ovog vitamina, bitno je znati da su njegova tri glavna izvora sunčeva svjetlost, prehrana i suplementacija.
Od svih navedenih izvora, vjerojatno je najpoznatiji ovaj prvi, sunčeva svjetlost. U dodiru s UVB zrakama (čiji je izvor, naravno, sunce) u koži započinje stvaranje vitamina D. Količina UV zraka potrebna za ovaj proces relativno je niska. Smatra se da je izloženost kože direktnom podnevnom sunčevom svjetlu u trajanju od svega 8 – 10 minuta dovoljna da zadovolji dnevne potrebe za ovim vitaminom. Pritom, suncu uopće ne mora biti izložen veliki dio tijela. Područje kože koje bi trebalo biti u dodiru sa sunčevom svjetlosti trebalo bi iznositi 25 % ukupne površine kože. To bi otprilike uključivalo područje lica, vrata i ruku, odnosno područja koja su ionako izložena okolini.
Korištenje kreme sa zaštitnim faktorom sve je popularnije te više nije rezervirano samo za ljetne mjesece. Poznata je činjenica da su UV zrake glavni krivac za nastanak kožnih karcinoma, a omražene su i jer uzrokuju starenje kože i pogoršavaju sva kožna stanja. S druge strane UV zrake bitan su izvor vitamina D, a brojni ljudi već imaju deficit tog vitamina. Što onda napraviti? Mnoge će razveseliti činjenica da mogu bezbrižno nastaviti s korištenjem kreme za sunčanje jer nije pronađena poveznica između njezinog korištenja i manjka vitamina D u organizmu!
Krema sa zaštitnim faktorom blokira većinu, ali ne i sve UV zrake – radi se o blokiranju nekih 97 % korištenjem faktora SPF 50. Ako se tome pridoda činjenica da većina ljudi ne nanosi kremu kako bi to uistinu trebalo – u dovoljnoj količini uz obnavljanje svaka dva sata, možemo reći da u kožu i uz korištenje kreme dospije dovoljno zraka koje posluže za sintezu vitamina D. Ovoj teoriji ide u prilog činjenica da se i uz korištenje SPF-a može pocrniti, iako bi u teoriji krema s faktorom trebala čuvati kožu upravo od tamnjenja. Dakle SPF štiti, ali ne blokira sve zrake koje dospijevaju do kože.
Valja napomenuti da je strogo izbjegavanje sunca kao i nošenje odjeće koja u potpunosti blokira sunčeve zrake ipak povezano s manjkom vitamina D u organizmu, a nošenje šešira i kreme za sunčanje nije.
Kada se izvažu svi razlozi za i protiv, ipak bismo mogli zaključiti kako je nanošenje zaštite za sunce poželjnija opcija za zdravlje jer ipak ne postoji čvrsti dokaz da korištenje kreme za sunčanje uzrokuje deficijenciju ovog vitamina. Izloženost suncu, s druge strane, ima štetne učinke na kožu.
Još jedan bitan izvor vitamina D je hrana, posebno ona životinjskog porijekla. Najbolji primjeri su žumanjak, mlijeko i jogurt, riba poput lososa i tune, a od biljnih izvora tu je sojino mlijeko.
Suplementacija ovim vitaminom preporučena je u slučajevima dokazanog manjka, dok je neki preporučuju svima tijekom zimskih mjeseci. Izbor je naravno individualan i prije svake suplementacije trebalo bi se posavjetovati s liječnikom ili ljekarnikom, a posebno onda kada smatrate da prehranom ne možete zadovoljiti dnevne potrebe vitamina D.
Čini se da vitamin D igra važnu ulogu i kad je riječ o nekim kožnim bolestima! Uzmimo za primjer psorijazu, čestu kožnu bolest koju karakteriziraju područja suhe i ljuskave kože. U tom slučaju stanice imunološkog sustava postanu „preaktivne“ i govore stanicama kože da se dijele brže nego što bi trebale. To dovodi do ljuštenja kože, glavnog simptoma psorijaze. Čini se da vitamin D može uvesti reda u ovakav imunološki nered te „reći“ stanicama da se ponašaju normalno i da se dijele onako kako bi trebale, ublaživši tako simptome bolesti.
Atopijski dermatitis još je jedna česta kožna bolest, a glavni su joj simptomi crvenilo i izraženi svrbež. U podlozi bolesti opet je imunološki sustav. Ne zna se točno kako, ali vitamin D i kod ove bolesti ima tu moć da „naredi“ imunološkom sustavu da se prema koži ponaša pristojnije, smanjujući crvenilo i neugodu.
Ne zna se točno kako ovaj vitamin djeluje na akne, ali čini se da ima veze i s njima. Akne su upalna bolest, a vitamin D mogao bi smanjiti upalu!
U svakom slučaju, radi se o jednom jako zanimljivom prohormonu čije cjelokupno djelovanje samo čeka da bude otkriveno. Njegova budućnost u njezi kože je svijetla i dok čekamo rezultate novih istraživanja, možemo se potruditi držati svoje razine vitamina D u preporučenim granicama.
Izvori:
- Navarro-Triviño FJ, Arias-Santiago S, Gilaberte-Calzada Y. Vitamin D and the Skin: A Review for Dermatologists. Actas Dermosifiliogr (Engl Ed). 2019;110(4): 262-72.
- Kechichian E, Ezzedine K. Vitamin D and the Skin: An Update for Dermatologists. Am J Clin Dermatol. 2018;19(2): 223-35.
- Umar M, Sastry KS, Al Ali F, Al-Khulaifi M, Wang E, Chouchane AI. Vitamin D and the Pathophysiology of Inflammatory Skin Diseases. Skin Pharmacol Physiol. 2018;31(2): 74-86.
Autorica:
Magdalena Ivić, dr. med.
