Kroz život gradimo navike u ponašanju ali i u razmišljanju. Navike u razmišljanju uvelike su pod utjecajem naših uvjerenja i stavova, zapravo naša uvjerenja i stavovi jesu naše navike u razmišljanju. No, da ne kompliciramo, idemo jasnije definirati što su uvjerenja, a što stavovi te na koji način ih bolje upoznati i bolje se s njima suočiti jer – ma koliko god bila zavodljiva ideja o kontroli misli, u tome nećete nikada biti uspješni, ali se s njima ipak možete bolje nositi.
Uvjerenja su automatske misli koje proizlaze iz naših vrijednosti. Ukoliko mislimo da je poštenje naša vrijednost, čvrsto ćemo vjerovati (imat ćemo uvjerenje) kako bi svi ljudi trebali biti pošteni. Uvjerenja možemo prepoznati po tome što su često protkana apsolutizmima (“uvijek, “nikad” i sl.), no znaju biti i generalizirajuća (“svi”, “nitko”). Često su negativna i obeshrabrujuća i često ne bi opstala na životu kad bi ih naglas izgovorili nekome drugome.
Stavovi su čvrsta mišljenja i emocije prema drugim ljudima, skupinama ili pojavama, a izgrađeni su na direktnom ili indirektnom iskustvu i znanju. Stavovi usmjeravaju naša ponašanja, a nekad mogu biti temeljeni i na tome što nam je netko drugi o nečemu (nekomu) rekao pa ne moraju biti vezani uz osobni doživljaj. Ukoliko je osoba socijalno funkcionalna, njezini će stavovi rasti zajedno s njim / s njom i mijenjat će se sukladno promjeni našeg iskustva. Osoba koja ima jednake i čvrste stavove kroz život može biti rigidna.
U idealnom svijetu naši su stavovi tolerantni, prihvaćajući, a naša uvjerenja podržavajuća i poticajna. No, najčešće naše misli ne izgledaju tako. Ukoliko želite unaprijediti svoj odnos sa svojim mislima i unaprijediti određene navike, pokušajte s jednom od sljedećih tehnika.
- Zapisujte misli u određenim nepovoljnim situacijama. Identificirajte one koje vam ne pomažu i koje vas ograničavaju. Upoznavanje vlastitih misli, najčešće neosviještenih, dobar je prvi korak za sve ostale tehnike koje slijede.
- Prihvatite svoje misli i poslušajte sami sebe, a onda ih reprogramirajte tako da im oduzmete 5 % negativnosti. Primjerice, ukoliko je vaše uvjerenje da vam ništa ne ide od ruke i da ni u čemu ne uspijevate, umanjite za 5 % i dobit ćete sljedeće: “Možda mi većina stvari ne uspijeva, ali to ne znači da ću se prestati truditi. Iz poraza se nešto da i naučiti.”
- Puno smo pisali o meditaciji, no jedan od najjednostavnijih načina za odmak od vlastitih misli je osviješteno jedenje. Pokušajte svaki dan jednom, uz obrok, usmjeravati svoje misli na vanjski podražaj (hranu i njezin okus, miris i teksturu). Preuzmite kontrolu nad time što vaš mozak želi sada raditi. Umjesto “ruminacije” odaberite jednostavnost i mir.
- Pišite dnevnik. Mnogi ljudi koji se suočavaju s bujicom vlastitih misli, nalaze pisanje kao važan čimbenik u uspostavi kontrole nad njima. Kada nešto morate napisati, morate te misli i složiti u rečenice, oblikovati ih i skratiti. Također, primijetit ćete da, čim ih zapišete, one kao da gube svoju moć i postaju pitkije.
- Upoznajte svoje misli u nekim važnim situacijama i otkrijte u koju ih kategoriju možete svrstati. Apsolutizme izbacite u potpunosti i zamijenite ih riječima poput “često”, “ponekad” i sl. Negativna uvjerenja pretvorite u neutralna, a iskrivljena vjerovanja poput “ako dajem svoj maksimum, sigurno ću ostvariti uspjeh” ublažite do te mjere da možete vidjeti i druge opcije.
Koju god metodu odabrali, u njoj morate biti dosljedni kako bi ona bila učinkovita. Nemojte da vam vaši stavovi o tome “kako je to lako” stanu na put 😉
