Blagdani su poznati kao „najljepše doba godine“. Sreća, veselje i radost. Prva asocijacija nam je često ona božićna idila: ugodna, spokojna atmosfera toplog doma uz obilje nasmijanih i blaženih lica naših bližnjih. No, moramo biti iskreni i priznati kako je to rijetko tako u stvarnosti.
Blagdane većinom dočekamo umorni i iscrpljeni. Bilo od napornih poslovnih i školskih obaveza za kraj kalendarske godine, bilo od božićnih domjenaka, proslava i koncerata. Onda nas svake godine ponovno iznenade gužve i čekanje u redovima kolodvora, aerodroma, trgovačkih centara. O stresu kupnje poklona i priprema povezanih s blagdanima nećemo ni pričati. A kad blagdani jednom napokon krenu, kreće i potpuni raspad sistema: pretjerivanje u hrani i alkoholu, nespavanje i napetosti s onim „nasmijanim“ i „veselim“ bližnjima s početka priče. S time da nam uvijek u glavi ostaje onaj strah „siječanjske rupe“ kad će na naplatu doći svi prekomjerno potrošeni novci, sve smazane kalorije i promili. S blagdanima su tako problemi od početka pa sve do kraja.
Koliko god voljeli blagdane, moramo priznati kako su oni i stres za organizam. I koliko god ih sanjali tijekom ostatka godine, blagdani nam vrlo brzo prisjednu. Našem tijelu, nama samima i našem crijevnom mikrobiomu. Zvuči potpuno nevjerojatno, ali istraživanje na 28 zdravih ispitanika iz 2019. godine pokazalo je kako blagdani, ovisno o tome jesu li provedeni s vlastitom obitelji ili s obitelji svog partnera, značajno utječu na sastav crijevnog mikrobioma. Udjeli čak osam relevantnih bakterijskih vrsta bili su sniženi ako su blagdani provedeni s obitelji partnera, u usporedbi s tim ako su provedeni s vlastitom obitelji.
Kako sačuvati svoj crijevni mikrobiom tijekom blagdana? U nastavku slijede tri zlatna savjeta iz adventskog kalendara CCM-a:
„Budite manje na društvenim mrežama!“
Prvi zlatni savjet tiče se mentalnog zdravlja: tijekom cijele godine, a posebice za vrijeme blagdana društvene mreže koristite što manje. Previše energije odlazi na pasivno konzumiranje društvenih mreža, a ta bi se energija mogla iskoristiti za neke druge aktivnosti tijekom blagdana. Primjerice na društvene igre ili šetnje u dobrom društvu. U modernom svijetu premalo međusobno razgovaramo. Kao čestitke većina će radije poslati nekakvu masovno dijeljenu poveznicu, sličicu ili video preko poruke, nego nazvati nekoga i čestitati mu blagdane. Zato praznike iskoristimo za onu tradicionalnu čašicu razgovora koja nam svima nedostaje. Ali bez mobitela u rukama. Nije bitan sadržaj, nego energija koju izmjenjujemo sa svojim sugovornicima. Isključite uređaje, pričajte jedni s drugima!
„Nemojte zaboraviti na fizičku aktivnost tijekom blagdana!“
Najveći problem suvremene prehrane nije (samo) kvaliteta nego više kvantiteta. Dapače, smatra se da smo danas nezdraviji nego ikad prije, ne samo zbog onečišćenja, već ponajviše zbog neprestanog prekomjernog unosa kalorija. Znanstvenici su otkrili kako se crijevni mikrobiom na neki način slama pod tim kontinuiranim dotokom energije i nutrijenata. Gubi svoju raznolikost, postaje krajnje neuravnotežen i gubi svoje mnogobrojne funkcije. Tijekom blagdana svi smo skloni prejedanju. I nikoga tu ne treba kriviti. Blagdani su tradicionalno vrijeme obilja i raskoši, i uvijek dolaze uz ozračje slavlja i veselja. Problem je u tome što je suvremenom čovjeku prehrana tijekom cijele godine obilna i raskošna. Definitivno nije savjet vagati hranu tijekom blagdana ili pokušati općenito smanjiti unos hrane. Blagdani su samo jednom godišnje. Jedemo i družimo se, jedno bez drugog vrlo teško mogu. No, ono što se može jest ublažiti taj kalorijski šok, odnosno drastični kalorijski višak tijekom ovih dana. Najlakše je to pak ostvariti kroz tjelesnu aktivnost. Ništa dramatično, šetnja poslije ručka s gostima ili šetnja umjesto auta za put do drage osobe. Nemojte val kalorija dočekati na kauču i u krevetu jer će crijevni mikrobiom teško izroniti čitav iz njega.
„Jedite fermentirano, idealno dvije do tri porcije dnevno!“
Sa svakim novim istraživanjem potvrđuje se drevno uvjerenje naših predaka kako su fermentirane namirnice užasno zdrave. Kefir, rasol, ocat, taj niz se nastavlja unedogled. Za razliku od klasičnih probiotika iz ljekarni, ove namirnice sadrže i prebiotike, kemijske spojeve koji služe za hranu naših mikroskopskih podstanara, pa su fermentirane namirnice zapravo sinbiotici, kombinacija pro- i prebiotika. O postbioticima, komponentama probiotika da i ne govorimo. Za blagdane se tradicionalno sprema obilje fermentiranih namirnica. U literaturi vidimo kako se pozitivni učinci uočavaju nakon unosa dvije do tri porcije fermentiranih namirnica dnevno. Kiseli kupus, zvijezda među zimskim povrtnim namirnicama, na stol dolazi u svim oblicima. Od sarme do salate. Po pitanju crijevne mikrobiote, i sarma i sirovi kiseli kupus prava su riznica svega dobroga za naša crijeva. Iako u znanstvenoj literaturi nemamo podatke o sastavu probiotika u kuhanoj sarmi, činjenica kako kiseli kupus sam po svojoj naravi sadrži obilje prebiotika čini sarmu pravom hranom za naš crijevni mikrobiom. Pod uvjetom naravno da kupus ne skidamo sa sarme prije nego krenemo jesti.
Ukoliko Vas zanima još ovakvih sličnih zlatnih savjeta utemeljenih na znanstvenim dokazima, pogledajte i mnoge druge savjete u adventskom kalendaru na društvenim profilima CCM-a, gdje se tijekom adventa svakodnevno objavljuje jedan od sveukupno 24 zlatna savjeta u obliku videa produciranih od strane LOOD podcasta.
Autor:
Andrija Karačić, dr. med.
