Čovjek od pamtivijeka traži sveti gral, izvor vječne mladosti, nektar bogova, neku čarobnu pilulu za pomlađivanje, a čitavo vrijeme ignorira riječi starih i mudrih ili znanstvenika.
Recept napisan na papiru izgleda otprilike ovako:
- Tjelovježba
- Spavanje
- Hrana
- Psiha
- Ljubav
- Sreća
Zvuči jednostavno, no svi mi svakodnevno dokazujemo da ne stižemo popunjavati sve rupe na brodu lažnih obećanja koja smo si dali za Novu godinu (nemojte to raditi). Ljudi smo, griješimo. Lažemo sebi zbog vlastite komocije ili prokrastinacije. To je sve ok, ali bitno je i osvijestiti kako bismo donosili mudre odluke.
Većina nas sretnika krstari kroz djetinjstvo manje ili više pošteđena težih bolesti zahvaljujući obitelji i modernoj medicini te civilizaciji kao takvoj, stoga imamo osjećaj lažne besmrtnosti. Svi odgovorno tvrdimo da nikad nismo bili bolesni, no u kasnim 30-ima ili 40-ima već počinjemo zapomagati s prvim dijagnozama.
Što se događa, najjednostavnije mi je usporediti s bankom i kamatama koje nudi. Banka vam nikad neće dati velike kamate na štednju, što znači da ulaganje na vlastiti račun banka toliko mizerno nagrađuje da napredak niti ne vidite, osim ako štedite dugi niz godina, a onda sretno podignete novac i odete na putovanje u državu koja nije postojala kad ste započeli štednju ili praunuku kupite auto. Isto vrijedi u životnim ulaganjima. Počnete li sutra zdravo živjeti iz petnih žila, učinke tog „lifestylea“ nećete primijetiti odmah, neke stvari nećete uopće primijetiti, nego ćete samo nastaviti dalje. Neće vam izrasti kosa preko noći, ali ćete smanjiti rizike za većinu kroničnih bolesti, od nekih se čak možete i izliječiti, ali to je rezervirano za najustrajnije među nama.
Obični smrtnici među nama u banci se ipak zadužuju, a kad se zadužujemo, kamate su visoke, često nas banke „deru“ toliko da neki ljudi ne uspijevaju vratiti dug. Tako je i sa zdravljem. Ako investiramo u loše navike i hranu, nesanicu, stres i pritom se krećemo manje od umirovljenog ljenjivca, „kamate bolesti“ koje skupljamo kumulativno rastu, a prije ili kasnije razvijaju se kronične bolesti, koje sve redom vode u preuranjenu smrt.
Kako je to moguće kad „svi sve znaju“?
Ili zato što kažu da znaju, a zapravo ne znaju – namjerno ili slučajno – ili zato što ljudi rade stvari na svoju štetu ako osjećaju neku vrstu ugode.
Zato – prođimo brzo kroz svaku stavku kako bismo ih približili svjesnom umu i olakšali donošenje odluka u budućnosti te ulaganje u zdravstvenu štednju.
Tjelovježba
Tjelovježba je zapravo pogrešan naziv, to bi se trebalo zvati „normalno korištenje tijelom“, to je ono za što smo stvoreni, pokret. Što više raznolikog, svrsishodnog pokreta na otvorenom čini nas zdravijima, a naš imunosni sustav otpornijim. Pokret nije samo izvršna funkcija mozga, on je i pokretač raznih mehanizama u tijelu, poput probave, cirkulacije i razmišljanja. Pokrete smo doveli na novu razinu u plesu, koji je zbog ritma, glazbe, druženja i dodira fantastičan oblik tjelovježbe.
Spavanje
Spavanje ne treba posebno objašnjavati, nadam se, ali važno je naglasiti da je to faza oporavka upravljačkih jedinica naših života – duše, uma… uglavnom, san je vrlo važna investicija u zdravlje, imunitet te, osobito, psihu. Primjerice, mozak nove pokrete uči pred kraj ciklusa spavanja, tako da je najmanje 6 sati potrebno kako bismo učinkovito usvojili nove motoričke vještine iz prošlog dana. Nema zdravlja bez kvalitetnog sna.
Prehrana
Prehrana je nekoć bila problem zbog manjka raznovrsne hrane i manjka kalorija, odnosno problem je bila glad. Danas imamo tragediju – kronične bolesti „fast food civilizacije“. Umjesto manjka – imamo višak. U našem okružju problem je racionalno i pametno odabrati kvalitetne namirnice, odnosno izdvojiti više novca ili vremena, te pritom ne pokleknuti pred impulzivnom željom za masnim i slatkim.
Psihičko zdravlje
Zdrav duh nije mala stvar iako ga uzimamo zdravo za gotovo. Bolesti duha tabuiziramo jer taj dio sebe najmanje poznajemo pa nas je „frka“. Strah nas je pogledati u sebe, raditi na sebi, očuvati zdravlje duha. Općepoznato je da je zdrav duh u zdravom tijelu, a preduvjeti za to su: dovoljno pokreta, sna i kvalitetnih namirnica. Međutim, ni to nije dovoljna investicija ako smo izloženi velikim stresorima, pa očuvanje psihičke ravnoteže može uključivati i dodatne aktivnosti, poput nekog oblika meditacije ili, jednostavno, rada na sebi.
Ljubav
Iako možda, znanstveno gledano, ne spada u esencijalne preduvjete za preživljavanje, ljubav je svakako velik „booster“ našeg zdravlja. Postoje neurotransmiteri, hormoni ljubavi i sreće, koji pozitivno utječu na duh i tijelo, a ljubavni jadi mogu voditi u duševnu bol te izazvati pravu fizičku ili somatsku manifestaciju ili čak bolest. Zagrljaji voljene osobe svakako pomažu, sličan učinak imaju i kućni ljubimci.
Sreća
Sreća je, čini se, izvan našeg dometa. Genetiku i epigenetiku ne možemo potpuno kontrolirati našim postupcima, pa sreću jedino možemo tražiti dugotrajnim ulaganjem u zdravlje i balansiranjem idealnog recepta i realnosti.
Kad podvučemo dvije crte i zbrojimo sve:
Što se više trudimo uklopiti zdrave navike u svoje živote, to imamo veću šansu za dug i kvalitetan život sa što manje kroničnih bolesti.
Investirajte u zdravlje, isplati se na duge staze!
Autor:
Natko Beck, dr. med.
