Važnost druženja – utjecaj druženja na tjelesno zdravlje

Istina je da nismo svi isti i naše se potrebe razlikuju, međutim potreba za druženjem “urođena” je svim ljudima u manjoj ili većoj mjeri. Zapostavljanje te potrebe iz bilo kojeg razloga može ugroziti naše mentalno i tjelesno zdravlje, a zadovoljavanje te iste potrebe može nam uvelike pomoći, u svakom životnom razdoblju, a naročito u srednjim godinama i starijoj životnoj dobi. Iako je utjecaj u mlađoj životnoj dobi značajan i velik, izgleda da se posljedice narušenog mentalnog i tjelesnog zdravlja u toj dobi vide tek kasnije, i to sa značajnom odgodom

.

 

Kakav je utjecaj druženja na naše tjelesno i mentalno zdravlje? Što ako se redovito družimo s ljudima, obitelji i prijateljima i u tim druženjima dijelimo svoju intimu, ali smo istovremeno spremni i saslušati druge?

 

  1. Smanjena vjerojatnost rane demencije i općenito zdravlje mozga – društveni kontakt i razgovor potiču aktivnost našeg mozga, promišljanje, donošenje zaključaka i održavaju nas mentalno “fit”. Osobe koje žive u izolaciji imaju veću vjerojatnost da će njihove moždane stanice brže propadati i slabije međusobno komunicirati. Društveni kontakt nas potiče na kreativno ali i kritičko razmišljanje koje pogoduje zdravlju našeg najvažnijeg organa, mozga.
  2. Smanjen utjecaj stresa na tjelesno i mentalno zdravlje – društveni kontakt smanjuje stres, a tome je dokaz smanjena razina stresnog hormona kortizola kod onih koji su redovno u poželjnom društvenom kontaktu. Osobe s kvalitetnim društvenim životom imaju povećan osjećaj sigurnosti i podrške te se u suočavanju sa stresom mogu na nekoga osloniti umjesto da samostalno prolaze kroz manje i veće životne krize i izazove.
  3. Bolji imunitet posebno u starijoj životnoj dobi – naš imunitet ovisi o brojnim čimbenicima, a jedan od njih je društveni kontakt. Istraživanja pokazuju da oni koji njeguju čvrste društvene veze i odnose s bliskom okolinom, imaju kvalitetniji odgovor imunog sustava i samim time su otporniji na sitnije bolesti i padove imuniteta. Manja je vjerojatnost od probavnih, kardiovaskularnih i respiratornih poteškoća do kojih često dolazi zbog stresom uzrokovanih padova imuniteta.
  4. Duži životni vijek – druženje s ljudima povoljno utječe na otpuštanje oksitocina i dopamina uz već spomenuti stresni hormon kortizol čija se razina tako smanjuje. Samim time, druženje nam daje osjećaj povezanosti, mira, ugode. Usto, istraživanja pokazuju da umanjuje i doživljaj boli, povećava vjerojatnost uspješnog oporavka od težih bolesti, dok neki podaci pokazuju da može čak i produljiti naš životni vijek.
  5. Učenje od drugih i motivacija za promjenom – ako pričamo o životnom stilu, socijalizacija će nam pomoći jer smo skloniji učiti od drugih te usvajati i primjenjivati korisne nove informacije. Istovremeno, ljudi s kvalitetnom podrškom češće unaprjeđuju svoje tjelesno zdravlje jer im ta podrška ne dozvoljava posustajanje u pozitivnoj promjeni. Pokretanje promjene “u paru” s nekim, kao i vježbanje u grupi, pokazalo se izuzetno značajnim i često daje bolje i dugotrajnije rezultate od samostalnog vježbanja.

 

Naravno, nije svaki društveni kontakt prepun dobrobiti za naše zdravlje. Neki odnosi koje prepoznajemo kao “štetne” doista mogu i štetiti našem zdravlju. Stoga Vam predlažemo da prihvaćate ono što morate prihvatiti, ali mijenjate ono što ne morate, pa čak i ako se radi o nekom bliskom odnosu koji za Vas ima veći potencijal razaranja nego izgradnje tjelesnog i mentalnog zdravlja

Ana Čerenšek, prof. psih.

Igor Čerenšek, mag. psych.