Moderan način života donio nam je puno prednosti i komfora te posljedično smanjio našu potrebu za kretanjem. Danas nam je sve dostupno na „klik”, sve je pojednostavljeno kako bismo štedjeli vrijeme, no u što ga ulažemo, pitanje je kojim ćemo se ovdje baviti. Kretanje je aktivnost koju smo, dakle, zamijenili sjedenjem ili vožnjom u osobnom automobilu, gotovo nam je nezamislivo hodati negdje ako nemamo pravi razlog. Šetanje, vožnja biciklom, plivanje, sve su to aktivnosti koje obavljamo više-manje ako nismo imali neki drugi izbor, onaj koji nas drži u zoni komfora i dalje. Međutim, ako dovoljno dugo živite bez kretanja, ipak ćete početi osjećati posljedice takvog načina života: više depresije, kraći životni vijek, povećanje vjerojatnosti za teža oboljenja, poput raka, debljanje ili poteškoće vezane uz krvožilni sustav. Ipak, nećete ih povezati izravno s načinom života jer ste sad već ulovljeni u čarobni krug navika prema principu: „sjedenje – ekrani, sjedenje – ekrani”.
Premda se po rođenju svaki čovjek voli kretati (bebe pužu, mala djeca plešu, trče, penju se i sl.), nekako se s vremenom i dugotrajnim sjedilačkim životnim stilom, odviknemo od pokreta i počnemo ga doživljavati kao nešto nelagodno iako smo svi zajedno davno slavili prve korake kao veliku i važnu pobjedu.
Međutim, kretanje nam je ipak prirodno i brzo ćemo se, samo ako si dopustimo, vratiti staroj potrebi – potrebi za pokretom.
- Krenite malim koracima: počnite istezanjem ili kratkom šetnjom oko kuće (ili po kvartu), a ako vam je to previše, za početak ustanite dok s nekim pričate na telefon i šećite se po kući. Vaše tijelo, ali i vaš um, moraju se naviknuti na pokret. Podsjećanje na važnost pokreta počet će usmjeravati vaš fokus na ono što želite i malo-pomalo krenut ćete s uvođenjem zdrave navike u život.
- Odaberite aktivnost koju volite: zamislite se dugoročno kako radite ono što ste htjeli započeti: šetnja, planinarenje ili vožnja biciklom odlične su aktivnosti, no koja je vaša, to morate sami za sebe odlučiti. Ako se uvijek morate tjerati na aktivnost, onda niste dobro odabrali, a ono što je dobro za nekoga drugog, ne mora biti dobro i za vas. Odaberite „održiv” pokret i budite ustrajni.
- Osmislite izazov: spojite pokret s nečim zanimljivim i/ili smislenim. Postoje ljudi koji uz šetnju prirodom skupljaju otpatke, primjerice, plastiku i na taj način spajaju korisno s onim što im je smisleno. Također, u šetnju možete povesti i djecu pa se s njima igrati „vidim ono što ti ne vidiš, a počinje slovom…” i na taj se način zabaviti, ali i vježbati prisutnost u trenutku.
- Mjerite uspjeh i nagradite se: odredite dvomjesečni cilj vezan za količinu i način kretanja koje želite dosegnuti. Primjerice, vaš cilj može biti: „Želim za dva mjeseca ići biciklom na posao barem tri puta na tjedan i svaki se vikend šetati po prirodi barem pola sata.” Kad znate kako izgleda konačno stanje, moći ćete odrediti manje ciljeve, odnosno korake, koji će vas tamo i dovesti. Nagradite se za svaki uspješno ostvaren međucilj.
- Nikad nije prerano, ali ni prekasno početi: kretanje je prirodno svakom čovjeku i brzo se vraćamo toj navici, samo ako si dopustimo. Bez obzira na to koliko puta ste pokušavali s različitim treninzima ili aktivnostima, ne znači da ovaj put nećete uspjeti ili da je prekasno. Istraživanja su pokazala da čak i ljudi koji relativno kasno uvedu pokret u svoj život (60+), smanjuju rizik od oboljenja od Alzheimerove bolesti za 50 %.
Dobrobiti kretanja su mnoge: kretanje produljuje životni vijek, smanjuje depresiju i anksioznost, blagotvorno je za krvožilni sustav, ali i za mozak. Kretanje je najprirodnija čovjekova aktivnost za koju smo stvoreni, a jedino što stoji između nas i kretanja kao zdravog odabira su naše navike. Počnite ih postupno mijenjati zanimljivim i održivim izborima i napravite pravi korak prema vašem zdravlju.
Autori:
