Najveća prepreka zdravoj prehrani nedostatak je vremena. Tome sami svjedočimo u našoj svakodnevici. Jurimo od jutra do mraka poput Bijelog zeca kojeg Alisa sreće u Zemlji čudesa. To nam također potvrđuju rezultati velikog istraživanja provedenog u deset europskih zemalja. Tisuće ćemo obveza ugurati u 24 sata. A di je hrana? Manje važno. Usput ćemo negdje skoknuti do pekarnice ili McDrivea. S vremenom će nam trbuh početi sve glasnije negodovati. Osjećat ćemo se tromo, umorno i jednog dana odlučit ćemo da idemo na detoks. Za detoksifikaciju tijela nije potrebno (a ni pametno) trošiti novac kupujući preparate za drenažu ili za jetru. Nema tog vitamina ni intermittent fastinga koji će nas spasiti ako nismo danima vidjeli zelenila na tanjuru te ako pritom još prečesto posežemo za alkoholom. Tijelo nije vreća za boks. Ne zaslužuje to biti. Krenimo radije sigurnim putem. Počnimo zamjenom brze hrane (super)hranom – sezonskim voćem. Jednostavno, a dokazano učinkovito.
(Super)voće – zašto, koliko puno i koliko često
Triput „hura” za voće! Prvo: voće je odličan izvor vode, vitamina, mineralnih tvari i fitonutrijenata koji nas čine zdravima. Prisjetimo se ovih pojmova u članku „Abeceda nutrijenata”. Drugo: voće je dobar izvor vlakana. Treće: voće je energetski siromašno, a nutritivno bogato. Dobitna kombinacija! Voće je naša (super)hrana. Prehrana bogata voćem i povrćem (barem 500 grama na dan) može spriječiti nastanak mnogih bolesti. Svakodnevno jedenje voća smanjuje rizik od bolesti srca i krvnih žila, smanjuje rizik od bolesti gušterače, pomaže smanjenju rizika od raka debelog crijeva te je povezano sa smanjenjem rizika od depresije (onim „crnim psom psihe”). Uvođenje preporučenih pet porcija voća i povrća na dan povezano je s nižom smrtnosti u ljudi. Potvrđuje znanost. Postavimo si pitanje: Što je jedna porcija voća i koliko je preporučenih porcija voća u jednom danu? Jedna porcija svježeg voća iznosi 150 grama jestivog dijela voća. To odgovara 1 komadu voća srednje veličine (primjerice breskvi) ili su to 2 – 3 komada voća manje veličine (primjerice 2 smokve) ili 1 velika šalica bobičastog voća poput malina, borovnica, kupina ili jagoda. Jedna porcija suhog voća iznosi 30 grama jestivog dijela voća. To su 2 – 3 komada suhog voća (primjerice šljiva ili marelica) ili 2 žlice grožđica. Našoj djeci u nižim razredima osnovne škole 1 porcija voća odgovara količini od 100 grama, a djeci u višim razredima osnovne škole 1 porcija voća odgovara količini od 120 grama. Za srednjoškolce i odrasle vrijedi 150 grama. Neovisno o dobi, najbolje je jesti voće 2 – 3 puta na dan. Tijelo će nam biti zahvalno.
Super(voće) – uz obrok ili daleko od obroka
Svašta se priča okolo. Često čujemo kako voće moramo jesti dosta vremena nakon obroka. Ljudi koji to zagovaraju spominju da voće na kraju obroka otežava mršavljenje jer sadrži šećer ili pak da nas voće na kraju obroka čini nadutima. Istina je da vlakna i šećer u voću mogu teoretski potaknuti stvaranje plinova, ali jednako je istinita činjenica da to smeta samo manjem broju ljudi koji boluju od pojedinih bolesti probavnog sustava. Suprotno glasinama, jesti voće na kraju obroka ima dokazane superpozitivne učinke na zdravlje. Prvo: voće kao desert na kraju obroka bolji je izbor od keksa ili čokolade, zar ne? Zasladit ćemo si kraj jela značajno manjim brojem kalorija. Drugo: kiseline u voću pomažu upijanju (apsorpciji) željeza, cinka i kalcija. Treće: smanjuje upalu u tijelu koja se javlja nakon što smo pojeli hranu bogatu mastima. Četvrto: čisti sluznicu u ustima. I peto: ostavlja ugodan okus i miris u ustima. A to nam itekako dobro služi, osobito prije sastanka. (Super)voće je tu. Sezona trešanja, marelica, breskvi, nektarinki, lubenica i dinja u punom je jeku. Navali, narode! Savršena hrana – (super)hrana za ove vruće ljetne dane. Izlika nema. Njegovati prehranu znači njegovati zdravlje, sadašnje i buduće.
Autorica:
