Zamke godišnjeg odmora – „samo ću još ovo i još jedan poziv“

Već smo pisali o tome koliko je važno planirati svoje vrijeme za godišnji odmor kako nam isto to vrijeme ne bi pobjeglo u obavljanju raznih zadataka i ispunjavanju tuđih želja, bez ostavljanja vremena za sebe i svoj odmor!

Međutim, lakše je to reći nego doista sprovesti u djelo. Čak i ako ste sve super planirali i velikim dijelom možete ostvariti to zacrtano, mnogi od nas danas, za razliku od vremena prije dvadesetak godina, posao nose sa sobom čak i na godišnji odmor.

Voljeli bismo Vam reći da to nije potrebno i da to ne mora tako biti, međutim, želimo biti realni, iskreni i od pomoći. Iako neki ljudi uspijevaju ostaviti posao u potpunosti iza sebe, mnogi od nas trebaju biti dostupni svojim kolegama, klijentima, nadređenima ili podređenima barem povremeno, jer takva je priroda našeg posla i ako smo ga odlučili obavljati, onda nemamo mogućnost potpunog odabira kako ćemo provoditi vrijeme kroz godinu. I to je OK dok god još uvijek mi većinu vremena upravljamo poslom, a ne naš posao našim vremenom.

Dakle, kako si pomoći za vrijeme godišnjih odmora?

1. Prepoznajte trikove koje Vaš mozak koristi protiv Vas – najpopularniji trik je odgađanje bez vremenskog roka i plana. Primjerice, za vrijeme odmora dnevno dobijete 10 e-mailova, 3 su hitna i zahtijevaju brz odgovor u roku 24 sata, 3 zahtijevaju odgovor kroz nekoliko dana, 3 zahtijevaju odgovor koji oduzima više vremena i 1 e-mail ne trebate odgovoriti do nakon godišnjeg. Ukoliko niste napravili neku svoju kategorizaciju e-mailova i prioriteta, odgovarat ćete na njih kako stignete ili ih odgađati zatrpavajući si neke od nadolazećih dana. Usputno jednim dijelom ćete stvarati određenu razinu stresa i anksioznosti zbog stalne svjesnosti da imate stvari za odraditi i koje Vam „vise nad glavom“.
2. Prepoznajte iracionalne i nefunkcionalne rečenice koje koristite – tu smo često majstori obmane koju na žalost koristimo protiv sebe. Rečenice i riječi poput “budem”, “još samo da”, “ovo stvarno moram”, “bolje da sad to odradim pa ne moram sutra” itd., ne pomažu. Ako danas nešto odradimo što nam se ne uklapa u naš planirani vremenski raspored i dogovor sa samim sobom, to ne znači da sutra opet neće biti novih zadataka. Naša je preporuka da prepoznate kod sebe koje su to rečenice i riječi koje koristite, zapišete ih i pokušavate ih bolje uočavati u svakodnevici. U tome Vam mogu pomoći i ljudi s kojima provodite godišnji. Podijelite s njima vaš dnevni plan za rad, ali podijelite i rečenice kojima varate sami sebe i tražite od njih podršku!
3. Planirajte vremenske blokove za rad – odredite si koliko vremena dnevno želite (ili morate) raditi. Ako je to vrijeme neplanski raspoređeno kroz dan, imat ćete dojam da radite cijeli dan. Ukoliko to vrijeme podijelite na dva bloka od 60 min (npr. ujutro i poslijepodne), nećete propustiti ništa i ispunit ćete blokove pametno.
4. Planirajte vrijeme bez mobitela i kompjutera – istina je da mnogi ljudi brinu o tome da će nešto vrlo važno propustiti. Ako ste si odredili da dva puta u danu provjeravate poslovne e-mailove, nećete ništa propustiti, a ako ste konstantno dostupni, onda ćete propustiti svoj godišnji iako ste upravo na njemu. Planiranje vremena kad Vam mobitel nije pri ruci na godišnjem je prioritet! Ako je mobitel pri ruci, bit će u ruci, a nekoliko trenutaka kasnije ćete raditi ili biti okupirani društvenim mrežama, koje kao ni posao nisu sjajan odmor za naš mozak.
5. Odredite dane kada ste u potpunosti nedostupni – svakako Vam savjetujemo da bez obzira na opseg i vrstu posla odredite dane kad ste u potpunosti nedostupni. To su dani u potpunosti posvećeni Vama i Vašem odmoru. Moguće je da ćete se te dane posebno dobro odmoriti i stvoriti entuzijazam jer ćete ih cijeniti više nego da imate 15 takvih povezanih dana!