Jogurt vrvi hranjivim tvarima. Tri velike šalice tekućeg jogurta ili pak tri čašice čvrstog jogurta zadovoljavaju čovjekovu dnevnu potrebu za vitaminima B2 i B12 te za mineralnim tvarima kalcijem i fosforom. Naime, omjer kalcija i fosfora u mliječnim proizvodima jednak je omjeru kalcija i fosfora u kostima mladih ljudi. Kalcij je u mliječnim proizvodima vezan za protein kazein što nam omogućava da ga lako upijemo, puno lakše no što bismo to mogli iz dodataka prehrani ili pak iz biljnog mlijeka obogaćenog kalcijem. Također, kalcij se bolje upija iz jogurta nego iz mlijeka zahvaljujući upravo mliječnoj kiselini koju jogurt sadrži. Dakle, jogurt je kiselija hrana od mlijeka, a sve se mineralne tvari bolje upijaju u kiselom okruženju, pa tako i cink koji jogurt sadrži. Što je pak s vitaminima topljivim u mastima? Sjetimo se uvijek da je punomasni jogurt, za razliku od light jogurta, dobar prirodni izvor vitamina A. Vitamina D također ima u punomasnom jogurtu, ali puno manje.
Koja je razlika između mlijeka i jogurta?
Danas se puno govori o mliječnom šećeru – laktozi. Nešto je istina, a nešto laž. No sigurno je točno da jogurt ima manje laktoze od mlijeka. Zato će neki nakon što popiju čašu mlijeka patiti od nadutosti, no tekući će jogurt probaviti bez ikakvih tegoba. Razlog činjenici da je jogurt dvostruko lakše probaviti jest taj što su bakterije u jogurtu već metabolizirale dio šećera i proteina te su na taj način nama olakšale posao. Ipak, bakterije iz jogurta neće same žive stići do naših crijeva. Zato postoje bakterije koje se dodaju u jogurt, a koje prežive put kroz želudac i kišu žučnih soli, te se konačno nastanjuju u našim crijevima. Njih nazivamo probiotičkim bakterijama. Jogurti obogaćeni probiotičkim bakterijama, poput b.Aktiv LGG jogurta natur, pokazuju dodatnu dobrobit za zdravlje. No otkrijmo prvo koje prednosti običan jogurt ima za naše zdravlje.
Srebro mlijeku, zlato jogurtu
Što je zdravije: jogurt ili mlijeko? Znanost kaže da je redovit unos jogurta puno više povezan s dobrim zdravljem nego što je to slučaj s redovitim unosom mlijeka. Blagotvoran učinak jedenja jogurta najviše će se odraziti na naše kosti, krvne žile te debelo crijevo. Kod kostiju primjećujemo niži rizik od osteoporoze i prijeloma kostiju te značajno zdravije zube. Kod krvnih žila primjećujemo niži krvni tlak, nižu razinu lošeg LDL-kolesterola, višu razinu dobrog te niži rizik od šećerne bolesti. Naposljetku, kod debelog crijeva primjećujemo niži rizik od raka debelog crijeva.
Mršavimo s jogurtom
Jogurt je nutricionistima zanimljiv i u pogledu kvalitetnog mršavljenja, jer znamo da nisu sve kalorije iste. Uzmimo, na primjer, tristo kalorija iz čipsa te ih zamijenimo s jednakom količinom kalorija iz jogurta. Što će se dogoditi? Izgubit ćemo dio masnog tkiva, suziti opseg struka, a zadržati mišićno tkivo. Među svim mliječnim proizvodima jogurt ima najveći indeks sitosti, što znači da jako smanjuje osjećaj gladi te da ljudi koji svakodnevno jedu jogurt imaju višu razinu hormona GLP2. Iako mu ime možda ne zvuči presimpatično, sviđa nam se to što uvelike smanjuje glad. Također, španjolske kolege skupile se preko osam tisuća ljudi (najviše dosad) kako bi otkrile utjecaj jogurta na broj kilograma. Otkriveno je da su ljudi koji su jeli više od sedam porcija čvrstog jogurta tjedno težili značajno manje od ljudi koji su jeli manje od dvije porcije jogurta tjedno.
Čuvar crijeva
Bakterije u jogurtu ne stvaraju samo mliječnu kiselinu nego i prirodne antibiotike kojima koče rast patogenih bakterija u crijevima. To prvenstveno rade kako bi zaštitile sebe i svoj teritorij, ali time neizravno štite i nas od bakterija koje bi u našem tijelu napravile metež. Dakle, jogurt u crijevima koči rast nama štetnih bakterija, a istovremeno potiče rast nama korisnih bakterija. Time održava našu crijevnu mikrofloru u ravnoteži. A ravnoteža je bit svega. Kako u crijevima, tako i u životu.
Autor: Sandra Zugan, mag. nutr.
