Svaka dobra serija zaslužuje novu sezonu. I svaka dobra tema zaslužuje svoj nastavak. A jedna od tema koju definitivno vrijedi produbiti je ona o doručku. Nakon uspješne prve sezone Doručak za dobar dan u kojoj smo saznali što dobivamo i preveniramo doručkovanjem te koji su sastojci najboljeg doručka, današnja će nam epizoda dati odgovor na pitanje kome je najvažnije doručkovati i zašto. Također ćemo otkriti više o glavnom liku doručka: mlijeku tj. njegovoj najboljoj verziji – jogurtu. Što je Peter Parker Spider Manu, to je mlijeko jogurtu.
Od renesanse do kukuruznih pahuljica
Nalazimo se u šesnaestom stoljeću. Doručak je ponovno in – za razliku od razdoblja srednjeg vijeka gdje se na prvi obrok u danu gledalo kao na slabost vjere. Ljudi u renesansi govorili su da će se želudac napuniti lošim raspoloženjem ako se doručak preskoči. Ako smo odrasli u siromašnoj obitelji, za doručak bismo jeli kašu od zobi ili drugih žitarica. Ako smo pak odrasli u plemićkoj obitelji, za doručak bismo osim kaše jeli jaja ili meso. Uskoro su u Europu stigli čaj, kakao i kava. Ova su pića vrlo brzo osvojila bogate Europljane koji su ih uveli u svoj doručak. Ljudi u SAD-u pratili su navike bogatih Europljana. Međutim, religiozna vegetarijanska skupina Adventista sedmog dana glasno je negodovala protiv mesa i životinjske masti za doručak. Upravo je to potaknulo jednog njihovog sljedbenika, ekscentričnog liječnika i poduzetnika da osmisli kukuruzne pahuljice – cornflakes, koje će se jesti s mlijekom kao alternativa mesu i jajima za doručak. Taj se čovjek zvao John Kellogg. Je li Vam poznato to prezime? Kako da ne! Tko bi rekao da će kukuruzne pahuljice u mlijeku, koje su svjetlo dana ugledale u davnome 19. stoljeću, i danas u 21. stoljeću i dalje biti najdraži doručak na Zapadu. To se zove inovacija!
Što nam doručak pruža u različitim razdobljima našeg života?
Doručak nam pomaže suočiti se spremno sa svim dnevnim aktivnostima, a uz to doprinosi očuvanju našeg zdravlja kao što smo naučili u prvoj sezoni Doručka za dobar dan. Jesti doručak koji obiluje hranjivim tvarima (vlaknima, proteinima, ugljikohidratima, vitaminima, mineralima,…) posebno je važan u dječjoj dobi, u trudnoći i tijekom dojenja te u starijoj dobi.
Djeca koja preskaču doručak i koja ne jedu obroke zajedno sa svojom obitelji, češće razviju višak masnog tkiva, nego njihovi vršnjaci koji jedu glavne obroke sa svojom obitelji i redovito doručkuju. Djeca koja ne doručkuju dovode u rizik dobivanje dovoljno vitamina D, vitamina E, vitamina B6, vitamina B9 (ili folne kiseline koja je naročito poznata svim trudnicama), te nedovoljno kalcija i željeza za njihov rast i razvoj. Redoviti unos hrane bogate kalcijem tijekom puberteta omogućava postizanje maksimalne gustoće kostiju, što će usporiti pojavu osteoporoze kasnije u stare dane. Dakle hranimo kosti danas kako bi nas čvrsto nosile kasnije kroz život. Dijete koje ne doručkuje uglavnom zadržava tu naviku kasnije kroz život kao odrasla osoba, što kod njega povećava rizik od šećerne bolesti i bolesti srca i krvnih žila. Jako je važno poticati zdrave navike kod djeteta jer time gradimo budućnost zdrave odrasle osobe.
Žene u trudnoći, a naročito tijekom dojenja, imaju povećane potrebe za vitaminima i mineralnim tvarima. Njima je doručak must kako bi očuvale svoje vlastito zdravlje i omogućile zdrav rast i razvoj svom fetusu ili malom djetetu. Doručak s jogurtom i mlijekom, pruža našim (pra)bakama i (pra)djedovima lako probavljive proteine koji pomažu usporiti gubitak mišića – pojavu koju nazivamo sarkopenijom. U ovom ludilu obogaćivanja svega što nam pada na pamet proteinima – ironično, ne nudi se upravo onima kojima je (u pravilu) jedino potrebna – ljudima starije dobi.
Što je dobro u mlijeku, a još bolje u jogurtu?
Mlijeko i jogurt pružaju lako probavljive proteine te vitamine i mineralne tvari (ponajprije kalcij) koje možemo lako apsorbirati tj. upiti iz crijeva u krvotok. Zato kažemo da je kalcij iz mlijeka i jogurta jako bioraspoloživ tj. dostupan. Prirodna prisutnost proteina kazeina i šećera laktoze u mlijeku čini dostupnost kalcija visokom. Ako pritom još dodamo utjecaj kiseline iz jogurta na apsorpciju kalcija – na konju smo! Kada u svom tankom crijevu probavljamo proteine mlijeka i jogurta, iz njih nastaju raznovrsni mali proteini (službeno ih nazivamo bioaktivni peptidi). Čitava paleta! Neki od njih smanjuju krvni tlak, drugi dodatno olakšavaju apsorpciju kalcija, treći djeluju antimikrobno, četvrti koče sljepljivanje krvnih pločica (trombocita), a niz se još nastavlja… Proteini mlijeka ne služe samo za izgradnju velikih bicepsa, nego kriju mnoge druge sposobnosti.
Šećer laktoza glavni je šećer u mlijeku. 1 decilitar mlijeka sadrži 5 grama laktoze. Laktozu probavljamo zahvaljujući enzimu laktazi koji obitava u našem tankom crijevu. 5 % ljudi bijele rase nema tog enzima. Ja sam jedan od tih sretnika. Nas 5 % ne može probaviti tj. razgraditi laktozu i ona nepromijenjena dolazi do debelog crijeva gdje je fermentira naša mikrobiota. Laktoza postaje hrana za naše dobre bakterije u crijevima. Ali rezultat toga je sve samo ne dobar. Nastaje plina za prodati i trči se do prvog slobodnog zahoda! Zašto je i u ovom slučaju jogurt puno bolji izbor od mlijeka, saznali smo u članku Zašto jedemo jogurt. No, bilo je to davno pa slobodno kliknite i osvježite pamćenje.
Što je najbolje u b.aktivu?
I sada, zamislimo kada jednom jogurtu koji je već sam po sebi riznica blaga dodamo još i dobru bakteriju LGG (punog imena Lactobacillus rhamnosus Gorbach&Goldin) koja našim najmlađima štiti zube od pojave karijesa, pomaže im zaustaviti proljev zbog crijevnih viroza i terapije antibioticima te ublažava dječje alergije. S druge strane, odraslima smanjuje nuspojave antibiotika kojima se liječi želudac od dosadne bakterije Helicobacter pylori, a istovremeno smanjuje bolove u želucu kada se LGG uzima u razdoblju terapije antibioticima.
Kao da to nije dovoljno, u isti jogurt dodamo još antioksidans vitamin E koji čuva naše vrijedne bijele krvne stanice (stanice imuniteta) od oštećenja i dodamo vitamin B6 koji omogućuje stvaranje protutijela – proteina preko kojih naš imunitet prepoznaje patogene viruse i bakterije kako bi ih potom odstranio. Tri vrhunska igrača su se pridružila timu. Što na kraju dobijemo? Dobijemo b.aktiv LGG!
Autorica:
